Friday, December 27, 2024
HomeAktuelno33 propisa o kurbanima - Hfz Amir Smajić

33 propisa o kurbanima – Hfz Amir Smajić

*33 PROPISA O KURBANIMA* (u kratkim crtama)

1.) klanje kurbana propisano je Kur’anom, Sunnetom i konsenzusom islamskih učenjaka

2.) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, za kurban je zaklao dva crno-bijela rogata ovna;

3.) od sunneta je da čovjek svojom rukom zakolje vlastiti kurban ako je u mogućnosti;

4.) pri klanju treba proučiti bismilu i reći “Allahu ekber!”;

5.) vrijeme klanja je nakon klanjanja bajram-namaza, pa sve do akšama 4. dana bajrama, ali što prije se zakolje to je bolje, a ako bi zaklao prije bajram-namaza smatralo bi se običnom sadakom;

6.) po većini učenjaka klanje kurbana nije obavezno;

7.) zaklati kurban bolje je i vrijednije nego udijeliti njegovu vrijednost kao sadaku siromasima i potrebnim;

8.) domaćin koji kolje kurban za sebe i svoju porodicu time obuhvata i žive i mrtve članove, tako da nema potrebe da kolje poseban kurban za mrtve;

9.) pogrešno je zaklati kurban za nekog od mrtvih (kao otac, mati i sl.) a ne zaklati za sebe;

10.) propisano je zaklati kurban za mrtvog ako je ostavio u oporuci da se za njega zakolje iz njegovog imetka;

11.) nema smetnje zaklati kurban za mrtvog s ciljem da mu pokloni sevape (poput sadake), ali nije nam preneseno da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, to radio, niti neko od njegovih ashaba, pa je bolje to ne činiti;

12.) kurban je ispravno zaklati samo u stoci: deve, krave, koze i ovce;

13.) deve moraju napuniti 5 godina, krave 2 godine, koze 1 godinu, a ovce pola godine (po lunarnom kalendaru);

14.) kurban ne smije biti ćorav, slijep, bolestan (gripa, zarazna bolest i sl), sakat, šepav, nepokretan, lud i sl.;

15.) kurban kupljen od ukradenih para ili zarađenih na haram način nije ispravan;

16.) najvrijednije je zaklati devu, pa zatim kravu (ako sam kolje), zatim ovcu, pa kozu, a nakon toga da učestvuje u sedmini deve, pa sedmini krave;

17.) što je kurban bolji, gojatiji, veći i ljepši, nagrada je veća;

18.) pokuđeno je (nije haram ali je manja nagrada) da kurban bude slomljenog roga, ili obadva, ili bez rogova, oštećenih ušiju, slabašan, malaksav, oštećenog repa, ili bez repa, oštećenih butova (stražnjica), kastriran, izbijenih ili ispadnutih zubi, oštećenih vima i sl.;

19.) jedna ovca ili koza ili sedmina deve ili sedmina krave, dovoljna je za čovjeka i njegovu porodicu;

20.) nije ispravno da više od jedne osobe učestvuje u klanju ovce i koze, te više od sedam osoba u klanju deve i krave;

21.) ako zanijeti kurban i odredi ga riječima (tj. odredi tačno koju će životinju zaklati) onda je obavezan da je zakolje, a ako mu je cilj samo da kaze da ima na umu da je zakolje, onda nije obavezan;

22.) ako zakolje kurban s ciljem kurbana, nije dozvoljeno da ga koristi u druge potrebe (kao da prodaje meso i sl.);

23.) ako kupi životinju s ciljem da je zakolje kao kurban, nije obavezan da je zakolje, osim ako je već učinio čvrst nijjet i odlučio;

24.) nema smetnje kurban zamijeniti za bolji prije klanja;

25.) ne smije koristiti kurban za vlastite potrebe prije klanja, kao da ga koristi za jahanje (osim u potrebi i ako ne šteti kurbanu), ili oranje, ili nošnju tereta, ili da skida vunu, ili da uzima mlijeko ako će umanjiti mladunčetu, a najbolje je da udijeli kao sadaku;

26.) ako svojim postupkom, nemarnošću, nepažnjom ili namjerno nanese mahanu kurbanu kojeg je zanijetio klati, onda je dužan kupiti zamijenu istih svojstava, ili boljih, a ako nije njegovom krivicom onda nema smetnje da ga zakolje;

27.) ako kurban kojeg je čvrsto zanijetio klati umre, izgubi se, ili bude ukraden, radi nemarnosti i nepažnje, dužan je kupiti novog istih svojstava ili boljih, a ako nije njegovom krivicom, onda nije dužan nadomjestiti, ali ako ga naknadno pronađe mora ga zaklati;

28.) pohvalno je da jednu trećinu mesa pojede (ostavi sebi), drugu trećinu pokloni kao hediju, a treću trećinu udijeli kao sadaku, a ako bi sve podijelio nema smetnje, ali je bolje da i on jede meso kurbana;

29.) zabranjeno je prodavati bilo šta od kurbana (meso, džigericu, kožicu itd.) i nije dozvoljeno da se koljaču daje išta od kurbana, poput kožice i sl., s ciljem nadoknade da trud, nego će mu platiti nadoknadu drugim imetkom mimo kurbana, ali ako bi mu dao dio kurbana kao sadaku ili poklon nakon nadoknade, nema smetnje;

30.) onaj ko dobije kurbansko meso od drugog, kao sadaku ili poklon, ima potpuno pravo na slobodno raspolaganje, može ga jesti, prodati, pokloniti drugom itd;

31.) onaj ko zanijeti klati kurban ne smije kratiti nokte i dlake po tijelu od 1. dana zul-hidždžeta pa sve dok ne zakolje kurban i ta se zabrana odnosi samo na onog koji kolje (domaćina);

32.) ako bi zanijetio klanje kurbana u toku prvih deset dana zul-hidždžeta ta zabrana stupa na snagu od trenutka kada je zanijetio i nema grijeha u onome što je prethodilo;

33.) onaj ko namjerno, bez opravdanog razloga skrati nešto od dlaka ili noktiju grješan je radi toga i mora se pokajati, ali nema posebnog iskupa i to ne utiče na ispravnost kurbana.

Amir I. Smajić, 
Medina, 03. zul-hidždže, 1435 god.

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments