إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ فَأَصْلِحُوا بَيْنَ أَخَوَيْكُمْ وَاتَّقُوا اللٌّهَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ
“Vjernici su uistinu braća; zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala!” (Suretu-l-Hudžurat:10)
Bilježe imami Buhari (2442) i Muslim (6521) u svoja dva Sahiha od Abdullaha ibn Umera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je brat muslimanu.”
Vjera islam izgrađena je na nizu temelja i osnova, a jedna od tih osnova svakako je je islamsko bratstvo ili bratstvo u ime Allaha, na što ukazuju mnogobrojni Kur’anski ajeti i hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Najbliža veza i odnos, koji može da se desi između dvoje ljudi tokom njihova života je veza bratstva. Iako ja veza između oca i njegove djece mnogo jača od veze bratstva, ipak ova veza (između oca i njegove djece) je takva veza u kojem dvoje ljudi nije na istom nivou, u zavisnosti od vremena, situacije, karaktera, i nivoa poštovanja jednih prema drugim, oni su po tome sve različiti.
Jedina veza koja je kompletna manifestacija snažnoga jedinstva, ljubavi i emocija je ona koja postoji između dvoje ljudi koji žive na jednakom niovu života, a to je veza bratstva u Islamu.
Kaže Uzvišeni Allah, Gospodar svih svjetova, u Svojoj Plemenitoj Knjizi, a ko bolje i istinitije govori od Njega: “Tog Dana prijatelji će jedni drugima neprijatelji biti, osim onih koji su se Allaha bojali: ‘O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete tugovati’; onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili – bit će rečeno: ‘Uđite u Džennet, vi i vaše supruge, radosni!’ Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. Eto, to je Džennet koji ste u nasljedstvo dobili za ono što ste radili…” (Prijevod značenja Ez-Zuhruf, 67-72.)
Nesalomljiva veza koja se nalazi u raznim stvorenjima, i konstantno pronalazi u svim okruženjima i društvima, je zapravo tajna iza njihove ljubavi, emocija, i bliskosti između pojedinaca. Upravo zbog ove činjenice Kur’an poziva ljudski rod da se ujedini, da se udruži na principima ljubavi i povjerenja, i tako uspostavi društvo vjernika koji su u svakom smislu braća.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio je pripadnike jemenskog plemena Eš‘arija iz kojeg je plemeniti ashab Ebu Musa Eš‘ari koji prenosi sljedeći hadis: “Kada pripadnicima plema Eš‘arija tokom nekog vojnog pohoda uzmanjka hrane ili kada njihovi ukućani osjete nedostatak hrane, tada oni sakupe svu hranu koju imaju, stave na jedno platno i ravnomjerno podijele između sebe. Oni su od mene, ja sam od njih.” ( Buhari i Muslim).
Bilježi imam Buhari (10) u Sahihu od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.” Slično se navodi kod imama Muslima (64) da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko je najbolji musliman?”, pa je Poslanik rekao: “Onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.”
Po prvi put u historiji ljudskoga roda, jedna zajednica koja je brojala na stotine miliona, je okupljena kao braća i sestre, a njihov moto su bile riječi iz ajeta:
إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ…
“Doista su vjernici braća”
Možda se zapitaš ovo pitanje: “Kako to da taj krug takvih međusobnih odnosa nije obuhvatio cijeli ljudski rod, da svi budu braća i sestre, a u ovom ajetu krug bratstva je ograničen samo na vjernike?”
Odgovor na ovo pitanje je očigledan, i lagan pogled je dovoljan nama da shvatimo razlog zašto je to ograničeno.
Bilježi imam Muslim (6532) u svome Sahihu od Nu’mana ibn Bešira, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Muslimani su kao jedno tijelo, ako se (na tijelu) razboli oko – cijelo tijelo se razboli, ako se razboli glava – razboli se cijelo tijelo.”
Vjersko bratstvo nije samo neka formalnost na papiru, ili da je neke političke prirode, pa da to bude razlog sprječavanja da svi ljudi budu svrstani u kategoriju braće i sestara. Svrha pravljenja vjernika braćom ukazuje na niz društvenih i etičkih ciljeva, kao i odgovornosti koje se tek oblikuju unutar veličine islamskog bratstva, koje vjernici moraju iskazati jedni drugima.
Sve ove odgovornosti i ciljevi su spomenuti u Allahov knjizi, kao i knjigama hadisa, a također i u knjigama islamskoga prava. Tako da, dok jedinstvo misli i duha ka jednom cilju ne bude postojalo, tu onda nikad neće postojati čvrsto jedinstvo.
Ako na primjer jednog dana jedna grupa ljudi koji imaju u srcu mržnju prema islamu se ujedini u neku političku stranku, zbog nekog određenog cilja, onda i najmanja stvar bi bila dovoljna da razbije njihovo jedinstvo, borbeni duh, misli i ideje, i dovelo bi do njihovog raspada.
Bilježe Buhari (2446) i Muslim (6528) u dva Sahiha od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik je vjerniku poput tvrđave, jedan drugog podupiru.”
Društvo čija je osovina zasnovana na ideji jedinstva ideja i vjerovanja, u kojem svaki pojedinac se rotira oko zajedničih ciljeva i misli, tad je to jedno jako društvo u kojem nema neslaganja i problema. Sa druge strane nevjernici su ujedinjeni samo u onoj mjeri u kojoj to pomaže i štiti njihova prava i interese ovoga svijeta. Ako bi nekada neki pojedinac iz nevjerničke grupe, koji je ujedinjen sa drugima uvidio da on nije u potrebi za drugima, i da je postigao šta želi, tada će se brzo odvojiti od drugih.
Nikada ne bi musliman – koji istinski vjeruje u Allaha i Sudnji dan, i koji vjeruje u vladavinu pravde i jednakosti, i koji vidi da je nužno jedinstvo muslimana – bio u stanju da postane brat ateisti koji u startu poriče postojanje Allaha.
Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa, neka svako od vas gleda s kim prijateljuje.“ (Ahmed, 8212; Tirmizi, 2387 i kaže da je hadis hasen-sahih; Ebu-Davud, 4833. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)
Ovaj hadis jasno ukazuje i naglašava nam ponovo koji uticaj društvo ima na pojedinca, pa makar se radilo samo o jednoj jedinki. Jedna pokvarena jabuka stavljena u korpu sa zdrelim jabukama, će kao što je poznato pokvariti i ostale jako brzo.
Naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem je toga itekako bio svijestan, jer nije govorio po svojim željama i mislima, nego je samo govorio objavom, pa je tako došlo u sljedećem hadius: Ebu-Se’id el-Hudri, radijallahu ‘anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Ne druži se osim s vjernikom i neka tvoju hranu ne jede osim bogobojazni.“ (Ahmed, 10944; Tirmizi, 2395; Ebu-Davud, 4832. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)
Ma koliko čovjek tvrdio da je snažan u Islamu, na kraju će osjetit nešto od posljedica druženja sa onim koji nisu na pravom putu. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Primjer dobrog i lošeg društva je poput prodavača mirisa i onoga koji raspiruje vatru. Tako, prodavač mirisa ili će ti pokloniti miris, ili ćeš ti kupiti od njega miris, ili ćeš, barem, od njega osjetiti lijep, ugodan miris. Dok, onaj koji raspiruje vatru, kovač, ili će ti prožeći, progorjeti odjeću ili ćeš osjetiti od njega neugodan miris.“ (Buharija, 5534; Muslim, 2628; Ahmed, 19163)
Kaže Jedini: “Svi se čvrsto držite za Allahovo uže i ne razjedinjujte se! I sjetite se blagodati Allahove prema vama, kada ste bili neprijatelji, pa je On sakupio srca vaša i postali ste, Njegovom milošću, braća! I bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On od nje spasio!” (Prijevod značenja Ali Imran, 103.)
Jasna načela bratstva u Islamu je nakon Kur’ana definisao naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem riječima koje bilježi imam Muslim (6487) u svome Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne zavidite jedni drugima, nemojte lažno jedni drugima dizati cijene, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji, i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je brat muslimanu, ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne laže ga, ne omaložava ga. Bogobojaznost je ovdje – pa je pokazao na svoja prsa tri puta. Dosta je zla čovjeku da omaložava svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni krv, čast i imetak drugog muslimana.”
Danas u vremenu našem gdje je prisutan veliki manjak bratsva vidljivo je svima srazmjeran porast problema u cijelom Islamskom svijetu. Tako da je jedini put ka povratku naše snage zapravo naše jedinstvo, a neprijatelji Islama rade sve što mogu da to ujedinjenje muslimana spriječe, jer im je dobro jasno iz prošlosti kakvi su bili muslimani kad su bili ujedinjeni.
Stoga moramo svoje pojedinačne ciljeve nekada i stavit sa strane, radi dobra muslimanskog društva i zajednice u kojoj živimo.
Molim Allaha da nas ujedini kao nekada, i da nam se svima smiluje.
Autor: Samir Peco, student Islamskog univerziteta u Kasimu
www.s-d-o.org
