Saturday, November 30, 2024
Home Blog Page 293

Važnost i definicija hadisa

Halim M.
-
0
Važnost i definicija hadisa
  1. Šta je to hadis?

Jezičko značenje riječi hadis jeste nešto novo (suprotno starom), a hadis znači još i govor.

 

Šerijatska definicija Hadisa jeste da je to sve ono što je preneseno od Poslanika s.a.w.s. od njegovih riječi, postupaka, njegovih odobrenja ili njegovih tjelesnih i moralnih osobina.

 

  1. Primjer hadisa kao govor Poslanika s.a.w.s:

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je došao čovjek Poslaniku s.a.w.s. i rekao mu: ”Posjavjetuj me!”. Poslanik s.a.w.s. mu reče: ”Ne srdi se!”, i to ponovi nekoliko puta. (Buharija)

  1. Primjer hadisa kao postupak Poslanika s.a.w.s:

Od Aiše r.a. se prenosi da je rekla: ”Poslanik s.a.w.s. bi ponekad postio dok ne bi pomislili da se nikako ne iftari, a ponekad bi jeo pa bi pomislili da nikako ne posti. Nikada poslanik s.a.w.s. nije ispostio cio mjesec osim ramazana.” (Buharija i Muslim)

 

  1. Primjer hadisa kao Poslanikovog s.a.w.s. odobrenja ćutnjom:

Došao je Muavija bin El Hakem Essulemi r.a. Poslaniku s.a.w.s. i pitao da li da oslobodi jednu djevojčicu, koja je bila njegova robinja, na što mu je Poslanik s.a.w.s. rekao da dođe sa njom. Pa ju je Poslanik s.a.w.s. upitao: ”Gdje je Allah?”, a ona je odgovorila: ”Na nebu.” Tada ju je Poslanik s.a.w.s. upitao: ”A ko sam ja?”, a ona je odgovorila: ”Ti si Allahov Poslanik!”, pa je Poslanik s.a.w.s. rekao Muaviji bin El Hakemu: ”Oslobodi je. Ona je vjernica!” (Muslim)

 

  1. Primjer hadisa kao Poslanikove s.a.w.s. fizičke osobine:

Od Bera’a r.a. se prenosi da je rekao: ”Poslanik s.a.w.s. je bio najljepši čovjek izgledom i imao je najljepši stas. Nije bio ni previše visok ni previše nizak.” (Buharija)

 

  1. Primjer hadisa kao Poslanikove moralne osobine:

Rekla je Aiša r.a: ”Njegov moral bio je Kur’an.” (Muslim)

 

  1. Koje riječi se koriste u šerijatskoj terminologiji kao sinonim za hadis?

Kao sinonim hadisu u šerijatskoj terminologiji koriste se još riječi: sunnet, haber i el-eser.

Važnost hadisa i hadiskih nauka

 

  1. Zbog čega su hadis i hadiske nauke važne nama muslimanima?

Hadis i nauke koje se bave proučavanjem hadisa bitni su nama muslimanima iz sljedećih razloga:

  1. Hadis je nakon Kur’ana drugi izvor iz kojeg se crpe propisi Islama.

Dokazi ovoj tvrdnji iz Kur’ana su riječi Uzvišenog:

 

وما كان لمؤمن ولا مؤمنة إذا قضى الله ورسوله أمرا أن يكون لهم الخيرة من أمرهم

 

‘’ Kada Allah i Posalnik Njegov nešto odrede, onda ni vjernik ni vjernica nemaju pravo po svome nahođenju postupiti. ‘’ (Al-Ahzab, 36.)

 

فلا وربك لا يؤمنون حتى يحكموك فيما شجر بينهم ثم لا يجدوا في أنفسهم حرجا مما قضيت ويسلموا تسليما

 

‘’ I tako Mi Gospodara tvoga, oni neće biti vjernici dok za sudiju u sporovima međusobnim tebe ne prihvate i da onda zbog presude tvoje u dušama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok se sasvim ne pokore.’’ (An-Nisa’, 65.)

 

Dokazi iz sunneta Poslanika s.a.w.s:

Od Ebu Hurejre r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.w.s. rekao: ’’Ko mi se pokori, taj se pokorio Allahu dž.š.. A ko mi bude nepokoran, taj je nepokoran Allahu.’’ (Buharija i Muslim)

 

Rekao je Poslanik s.a.w.s: ’’Zaista mi je data Knjiga i sa njom nešto slično njoj.’’ (Ebu Davud)

 

  1. Zato što hadis u mnogim situacijam pojašnjava Kur’anske ajete.

 

Čak šta više Allah dž.š. je naredio Poslaniku s.a.w.s. da ashabima pojašnjava Kur’an, a to možemo vidjetu u ruječima Uzvišenog:

وَأَنْزَلْنَا إِلَيْكَ الذِّكْرَ لِتُبَيِّنَ لِلنَّاسِ مَا نُزِّلَ إِلَيْهِمْ وَلَعَلَّهُمْ يَتَفَكَّرُونَ

 

’’ A tebi objavljujemo Kur’an da bi objasnio ljudima ono što im se objavljuje, i da bi oni razmislili.’’ (An-Nahl, 44.)

Evo i nekoliko primjera u kojima se to jasno i vidi (da sunnet najbolje pojašnjava Kur’an):

  • Muslim bilježi hadis od Enesa r.a. da kada je objavljena sura El Kewser i kada ju je Poslanik s.a.w.s. proučio ashabima upitao ih je za značenje riječi El Kewser (koja je inače bila tada nepoznata ashabima), a oni su odgovorili da Allah i Njegov Poslanik s.a.w.s. najbolje znaju. Tada ih je Poslanik s.a.w.s. obavjestio da je to rijeka u džennetu.

 

  • Allah dž.š. u Kur’anu naređuje muslimanima da, ako žive u državi u kojoj imaju vlast nad kradljivcem izvrše kaznu odsjecanja ruke:

وَالسَّارِقُ وَالسَّارِقَةُ فَاقْطَعُواْ أَيْدِيَهُمَا جَزَاء بِمَا كَسَبَا نَكَالاً مِّنَ اللّهِ

‘’ Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove, neka im to bude kazna za ono što su učinili i opomena od Allaha!’’ (Al-Ma’ide, 38.)

Međutim u Kur’anu nigdje nije pojašnjeno za koliki ukradeni iznos se sprovodi kazna odsjecanja ruke kradljivcu. Ali je to Poslanik s.a.w.s. pojasnio.

Od Aiše r.a. se prenosi da je Poslanik s.a.w.s. odsjecao kradljivcu ruku kada bi krađa bila u vrijednosti četvrtine dinara i vise. (Hadis bilježe Muslim, Ibn Madže I Ahmed)

 

  • U Kur’anu se u mnogo ajeta spominje obavljanje namaza u formi naredbe svim vjernicima.

Ali, kao što kaže ashab Allahovog Poslanika s.a.w.s. Imran ibn Husejn r.a. čovjeku koji nije htio da od njega sluša hadis: ‘’Jesi li igdje u Kur’anu pročitao da jacijski fard ima 4 rekata, akšamski 3, sabahski dva I podnevski I kindijski po četiri?’’ (Predaju bilježi Bejheki)

Zato ćemo način obavljanja namaza u kompletu naći u praksi Poslanika s.a.w.s. koji je rekao: ‘’Klanjajte onako kako mene vidite da klanjam.’’ (Buhari)

 

Isto pravilo važi I za hadž koji je naređen jasnim ajetima u Kur’anu, ali u istom nije u detalje pojašnjeno kako se obavlja sam obred hadža od početka do kraja. Zato je tu sačuvana praksa Poslanika s.a.w.s. koji je rekao: ’’Uzmite od mene propise hadža.’’ (Muslim)

 

 

  1. Zato što po pitanju prenošenja hadisa moramo biti oprezni, da ne bi kojim slučajem slagali na Poslanika s.a.w.s. pripisujući mu nešto što njemu ne pripada od govora, djela ili moralnih i fizičkih osobina.

Rekao je Poslanik s.a.w.s: ’’Ko na mene namjerno slaže, neka pripremi sebi mjesto u džehennemu. (Muslim i Tirmizi)

 

  1. Zato što su pojavom sekti, pokvarenih pobožnjaka i učenjaka, mnogi izmišljali hadise ili pokušavali opovrgavati ispravne hadise kako bi opravdali svoju zabludu. Zato je vrlo bitno znati na koji način saznati šta je ispravno od sunneta, a šta izmijenjeno ili izmišljeno.

Zato je jedan od najučenijih iz hadisa iz generacije tabeina Muhammed ibn Sirin rhm. Rekao u vezi hadisa i hadiskih nauka: ’’Zaista je ova nauka vjera. Zato pazite od koga uzimate vašu vjeru!’’

 

Pripremio Adnan Nišić

Iz predmeta ”Osnovi hadisa” sa ”Šerijatkse akademije Ibn Kesir”

Gdje su VEHABIJE pitat će u Džehennemu – Prof Sanel Ramić

Halim M.
-
0
Gdje su VEHABIJE pitat će u Džehennemu – Prof Sanel Ramić

Predavanje prof. Sanela Ramića.

Članstvo u islamskoj zajednici Dr. Safet Kuduzović

Halim M.
-
0
Članstvo u islamskoj zajednici Dr. Safet Kuduzović

Kutubus-Site

Halim M.
-
0
Kutubus-Site

Lekcija 6

Kutubus-Site

youtubdownmp3image_doc

Kutubus-Site

(Šest hadiskih zbirki)

 

  1. Šta znači termin Kutubus-Site?

U hadiskoj nauci najviše korištene i najpoznatije zbirke hadisa jesu one koje muhadisi nazivaju ”Kutubus-Site” ili šest hadiskih zbirki.

To su: Buharijin Sahih, Muslimov Sahih (za ove prve dvije knjige često se koristi termin ”Sahihejn”, ili Dva Sahiha), Džami’u Tirmizi, i Suneni od Ebu Davuda, Nesaia i Ibn Madže.

 

  1. Kako poredati ovih šest zbirki obzirom na njihovu vjerodostojnost?

Svi muhadisi su složni na tome da su Dva Sahiha (Buharija i Muslim) najvjerodostojnije hadiske zbirke ikada napisane, i da su to dvije najvjerodostojnije knjige nakon Kur’ana uopšte.

Osim rijetkih pojedinaca, muhadisi daju prijednost Buharijinog Sahiha u odnosu na Muslimov što se vjerodostojnosti tiče. Inače svi glavni hadisi u oba Sahiha su ispravni.

Što se ostale 4 zbirke hadisa tiče, svi muhadisi su složni da je na posljednjem mjestu po vjerodostojnosti Sunen od Ibn Madže. To je zbog toga što se u toj zbirci nalazi najviše slabih hadisa, a od tih slabih hadisa čak njih 99 su jako slabi hadisi.

Sunen od Nesaia ima najmanje slabih hadisa od njih, obzirom da imam Nesai spada u kategoriju ”tvrđih” kritičara muhadisa, koji su bili mnogo kritičniji po pitanju prihvatanja hadisa i mahana prenosioca hadisa.

Međutim, mnogi muhadisi daju prijednost Sunenu Ebu Davuda u odnosu na Sunen Nesaia, obzirom na to da je Sunen od Ebu Davuda bolje i praktičnije podijeljena po fikhskim poglavljima, da su u njoj hadisi kraći, tj. imam Ebu Davud bi u datom fikhskom poglavlju navodio samo dio hadisa koji se odnosi na dato poglavlje.

Neki učenjaci hadisa pak daju prijednost Džami’u Tirmizija u odnosu na Sunen Ebu Davuda po pitanju praktičnosti za korištenje od strane širih masa muslimana, ne samo onih koji su stručnjaci po pitanju hadisek znanosti. Sa tim da u Sunenu Ebu Davuda ima manje slabih hadisa u odnosu na Džami’u od Tirmizija.

 

  1. Da li su svi učenjaci hadisa složni na tome da su ovih 6 zbirki zaista najkorisnije zbirke hadisa?

Mnogi učenjaci hadisa na početku su u Kutubus-Site šestom zbirkom hadisa po važnosti umjesto Sunena ibn Madže smatrali Muvetu od imama Malika.

Kasniji muhadisi međutim daju prijednost Sunenu Ibn Madže u odnosu na Muvetu imama Malika obzirom na veliki broj novih hadisa u Sunenu Ibn Madže, a kojih nema u ostalim zbirkama, iako je po ispravnosti Muveta od imama Malika ispred Sunena ibn Madže. U Sunenu Ibn Madže ima 1 339 hadisa kojih nema u ostalih 5 zbirki hadisa.

Imam Nevevi i Ibn Hadžer smatraju da je korisnije uvrstiti u Kutubus-Site Sunen od Ed-Darimija umjesto Sunena od Ibn Madže.

 

  1. Kakva je razlika po strukturi između ovih 6 zbirki hadisa.

Dva Sahiha od Buharije i Muslima i Džami’ od imama Tirmizija spadaju u hadiske zbirke Džami’. To znači da pored fikhskih poglavlja u ovim zbirkama ima i poglavlja hadisa koji govore o akidi, ahlaku, tefsiru i dr.

Dok Suneni od Ebu Davuda, Nesai’a i Ibn Madže su podijeljeni samo na osnovu fikskih poglavlja i sadrže hadise koji se odnose samo na fikhske propise.

 

  1. Kakve sve koristi možemo izvući iz proučavanja biografija 6 hadiskih zbirki, zajedno sa autorom Muvete, imamom Malikom, i autorom najpoznatijeg Musneda, imamom Ahmedom?

Pouke koje možemo izvući proučavajući biografije ovih 8 velikana u historiji islamske nauke uopće su mnogobrojen. Neke od njih su:

 

  1. a) Svi oni prije nego su postali učenjaci bili su žedni za islamskim znanjem, pa su sjedili pred velikim brojem šejhova, kako bi skupili što više znanja.

Imam Malik je učio pred oko 300 tabe’ina i oko 600 etbau tabe’ina.

Imam Buharija je, kako sam kaže, sjedio, slušao i kasnije prenosio hadise od 1 080 učenjaka.

Ibn Hadžer ističe da je imam Ebu Davud sjedio pred 300 šejhova.

 

  1. b) Oni se nisu oholili jedni nad drugima, već bi jedni drugima bili u isto vrijeme šejhovi i učenici.

Na primjer, imam Ahmed, koji je inače bio jedan od učitelja imamu Ebu Davudu, od njega je prenio jedan hadis, i na taj način je svrstao imama Ebu Davuda, svoga učenika, u šejhove od kojih je slušao hadise.

Isto je uradio i imam Buharija sa imamom Tirmizijom koji mu je bio učenik. Imam Buharija je u svome Sahihu uvrstio dva hadisa koje je čuo od imama Tirmizija, i time ga uvrstio u svoje šejhove, iako mu je on bio učenik. Imam Buharija je jednom prilikom i rekao imamu Tirmiziju: ”Ja sam više naučio od tebe, nego si ti naučio od mene.”

Da su učili jedni kod drugih pokazuju i sljedeće činjenice:

Imam Ahmed je bio učitelj Buhariji, Muslimu i Ebu Davudu.

Imam Buharija je bio učitelj imamu Muslimu i imamu Tirmiziji.

Imam Ebu Davud je bio učitelj imamu Tirmiziju i imamu Nesaiu.

Imam Malik je bio jedan od šejhova Buharijinom ocu i njegovom prvom učitelju Ismailu.

 

  1. c) I pored njihovog naprikosnovenog znanja, svoja djela nisu izdavali dok za to nisu dobili potvrdu učenjaka svoga vremena.

Tako je imam Malik, prije nego je objavio svoju Muvetu, istu dao na provjeru kod 70 učenjaka Medine u svome vremenu.

Imam Buharija je prije objave svoga Sahiha isti dao na provjeru imamu Ahmedu, Jahji ibn Ma’inu i Aliju bin El Mediniju.

Imam Muslim je svoj Sahih prije objave dao na provjeru muhadisu Ebu Zur’i Er-Raziju.

 

  1. d) Niti jedan od njih nije podlegao pritiscima vlasti, da na uštrb vjere, već su na kraju vladari bili ti koji su bili njima potčinjeni.

Imam Malik je odbio da se podčini namjesniku Medine, koji ga je prisiljavao da bude kadija. Nakon što je imam Malik odbio, ovaj ga je kaznio bičevanjem, od čijih posljedica imam Malik pred kraj života nije mogao vezati ruke u namazu. Na kraju mu se halifa Ebu Džafer El Mensur izvinuo i podstakao imama Malika da napiše Muvetu. Pred njim su sjedili i učili vjeru i halifa Harun Er Rašid i njegova dva sina, kasnije i halife: Emin i Me’mun.

Imam Buharija je odbio poziv namjesnika El-Buhare da dolazi na njegov dvor i podučava njegovu djecu posebno i odvojeno od svih ostalih.

Imam Ebu Davud je na isti način odbio namjesnika Basre rekavši mu: ”Kad se radi o nauci tu su svi jednaki.”, odbivši tako da odvoji posebno vrijeme za podučavanje namjesnikove djece.

 

  1. e) Svi učenjaci, pa tako i ovih 8 velikana, zbog svog znanja česta su meta zavidnika iz redova svojih savremenika, koji se nisu mirili sa činjenicom da je Allah dž.š. izdvojio neke od svojih robova sa znanjem koje nije dao ostalima u njihovo vrijeme.

Tako je imam Buhari bio žrtva zavisti svog bivšeg učitelja i muhadisa Ez-Zuhlija, koji ga je potvorio pa je to bio uzrok da imam Buharija bude protjeravan iz mnogih mjesta. Umro je u najvećoj anonimnosti, nakon što je mplio Allaha dž.š. da ga uzme k Sebi, jer nije više mogao da podnese to poniženje koje su mu priredili zavidnici.

Isto tako je i imam Nesai morao da napusti Egipat, pred kraj svoga života, iako je većinu svoga đivota posvećenog nauci proveo u Egipat, a razlog je bio zavist svojih savremenika koji se nisu mirili sa činjenicom da je imam Nesai mnogo ispred njih što se nauke fikha i hadisa tiče.

 

  1. f) Mnogi od njih su prošli kroz fizičke torture neistomišljenika, pripdanika raznih zabludjelih ideologija, ili sljedbenika strasti.

Imam Malik je bičevan toliko da kasnije od posljedica toga nije mogao vezati ruke u namazu.

Imam Ahmed je trpio veliku torturu u zatvoru, u kojeg je dospio jer nije htio popustiti pred zabludom mu’tezila, koji su tada bili okrenuli halifu na svoju stranu, a koji su između ostalog tvrdili da je Kur’an stvoren.

Imam Nesa’i je, nakon boravka u Damasku, pred kraj svog života, vidio da mnogi njeni stanovnici imaju pogrešno ubjeđenje po pitanju četvrtog halife Alije r.a. pa je napisao knjigu ”Hasaisu Alij”. To se nije svidjelo onima koji su davali prednost Muaviji r.a. nad Alijom r.a., pa su imama Nesaija, iako je tada bio u poznim 80-tim godinama svoga života, udarajući ga nogama izbacili iz džamije. Od posljedica tih batina imam Nesai umro ubrzo nakon tog događaja.

 

 

 

 

 

Jasni i manje jasni ajeti

Halim M.
-
0
Jasni i manje jasni ajeti

Lekcija 6

Jasni i manje jasni ajeti

youtubdownmp3image_doc

Jasni i manje jasni ajeti

(Muhkem ve mutešabih)

 

  1. Šta su to jasni, a šta manje jasni ajeti?

Jasni ajeti su oni kojima se zna značenje, koji se ne mogu tumačiti i shvatati na više načina, i koji su jasni sami po sebi i nije ih potrebno dodatno tumačiti. Većina ajeta u Kur’anu pripadaju ovoj grupi ajeta.

Manje jasni su oni ajeti, čije pravo značenje poznaje samo Allah dž.š. ili čije razumijevanje se može shvatiti na više načina, ili koji nisu jasni sami po sebi već ih je potrebno dodatno tumačenje od strane onih koji su stručnjaci u tefsiru. Manje jasnih ajeta u Kur’anu ima malo u odnosu na jasne ajete.

 

  1. Da li postoji dokaz da u Kur’anu ima ajeta čije potpuno značenje poznaje samo Allah dž.š.­?

Dokaz da u Kur’anu postoje potpuno jasni ajeti, i oni koji su manje jasni ili totalno nejasni su ajeti iz sure Ali ’Imran:

هُوَ الَّذِيَ أَنزَلَ عَلَيْكَ الْكِتَابَ مِنْهُ آيَاتٌ مُّحْكَمَاتٌ هُنَّ أُمُّ الْكِتَابِ وَأُخَرُ مُتَشَابِهَاتٌ

’’On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jasni, oni su galvnina Knjige, a drugi su manje jasni.’’ (Ali ’Imran, 7.)

 

  1. Vrste i primjeri manje jasnih ajeta

Postoje dvije osnovne vrste manje jasnih ajeta:

  1. a) ajeti koji su jezički manje jasni, a primjeri toga jesu pojedinačni harfovi kojima počinje neke sure u Kur’anu, kao Elif-Lam-Mim, Alif-Lam-Ra, Ja-Sin, Kaf itd.

Ili kao što stoji u 36. Ajetu sure Al-Haqqa:

وَلا طَعَامٌ إِلَّا مِنْ غِسْلِين

’’ni drugog jela osim pomija’’

Prenosi se od Ibn Abbasa r.a. da je rekao: ’’Ne znam šta znači El-Gislin.’’ (Et-Tahrir ve Et-Tenvir, Ibn Ašur, 3/159)

  1. b) Ajeti čije značenje jeste nejasno ili manje jasno, a to su ajeti koji opisuju nastupanje Sudnjeg dana, opis dženneta, opis džehennema, i druge stvari gajba čije potpuno znanje je kod Allaha dž.š. od čega mi znamo samo jedan mali dio koji se nalazi u Kur’anu i u hadisu Poslanika s.a.w.s.

 

  1. Kako se trebamo odnositi prema jasnim i manje jasnim ajetima?
  2. a) Vjernik treba vjerovati u istinitost i jasnih i manje jasnih ajeta, i da su svi ti ajeti objava od Allaha dž.š., kao što kaže Uzvišeni u suri Ali ’Imran:

وَالرَّاسِخُونَ فِي الْعِلْمِ يَقُولُونَ آمَنَّا بِهِ كُلٌّ مِّنْ عِندِ رَبِّنَا

’’Oni koji su dobro u nauku upućeni govore: “Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!” (Ali ’Imran, 7.)

  1. b) Propise koji se nalaze u jasnim ajetima slijediti u potpunosti.
  2. c) Značenje manje jasnih ajeta ostaviti ashabima, mufesirima iz generacije tabe’ina i kasnijim mufesirima iz redova učenjaka ehli sunneta. A ako ni oni nisu znali značenje nekih ajeta, onda ne ulaziti u njihovo tumačenje, jer je to suprotno naredbi Uzvišenog:

فَأَمَّا الَّذِينَ في قُلُوبِهِمْ زَيْغٌ فَيَتَّبِعُونَ مَا تَشَابَهَ مِنْهُ ابْتِغَاء الْفِتْنَةِ وَابْتِغَاء تَأْوِيلِهِ وَمَا يَعْلَمُ تَأْوِيلَهُ إِلاَّ اللّهُ

”Oni čija su srca pokvarena – željni smutnje i svog tumačenja – slijede one što su manje jasni. a tumačenje njihovo zna samo Allah.’’ (Ali ‘Imran, 7)

 

  1. Koja je korist objave manje jasnih ajeta u Kur’anu?

Koristi objave manje jasnih ajeta u Kur’anu su sljedeće:

  1. Iskušenje vjernicima. Oni koji su iskreni oni neće ulaziti u tumačenje ajeta čije značenje ne poznaje, a oni sa bolesnim srcima ostavljaće jasne ajete i propise iz njih, a svu svoju pažnju posvetiće manje jasnim i nejasnim ajetima.
  2. Podsticaj vjernicima da se što više trude oko učenja Kur’ana, jer što više uče i vraćaju se učenijim od sebe, više će napredovati u znanju pa će im i ajeti postajati sve jasniji.
  3. Oni koji se trude da što više i što bolje razumiju Kur’an, njima slijedi i veća nagrada na ahiretu.
  4. Shvatanje potrebe za učenim ljudima, koji će ljudima pojašnjavati ono što ne znaju
  5. Allahova milost prema ummetu Muhameda s.a.w.s. tako što je pravu sliku džehennema sakrio od njih, da bi ih sačuvao od ružnog prizora, a sa druge strane sve džennetske ljepote su im ostale skrivene, koje će biti iznenađenje za njih kad budu u njega ušli, a na dunjaluku će se truditi da svojim djelima zarade ulazak u džennet, Allahovom milošću.

 

 

Dr. Safet Kuduzovic – Hutba Norrköping

Halim M.
-
0
Dr. Safet Kuduzovic – Hutba Norrköping

Hutba Dr. Safeta Kuduzovića sa druženja iz Norrköpinga.

Govori dobro ili ćuti – Prof. Adnan Nišić

Halim M.
-
0
Govori dobro ili ćuti – Prof. Adnan Nišić

Predavanje iz oblasti islamskog morala o bolestima jezika.

Bereket u životima mu’mina

Halim M.
-
0
Bereket u životima mu’mina

بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ

 BEREKET U ŽIVOTIMA MU’MINA

 

Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je Bereket u životima mu’mina.

Bereket je braćo i sestre riječ koju često izgovaramo našim jezicima i u svakom vremenu i prilici ga tražimo, pa šta je to bereket i kako ga obezbijediti u našim imecima, porodicama i poslovima? Bereket jezički znači višak nečega i njegovo povećanje, a u vjerskom smislu znači prisutnost dobra u svemu, što podrazumijeva korištenje nečega radi postizanja Allahovog, dželle še’nuhu, zadovoljstva. Bereket u imetku znači njegovo uvećavanje, u kući-stanu njihovu prostranost, mirnoću i sigurnost, u hrani  njeno obilje i ispravnost, u potomstvu brojnost i ahlak (lijep odgoj), u porodici njenu harmoniju i međusobnu ljubav, u vremenu širinu i izvršavanje svih postavljenih zadataka, u zdravlju fizičku i mentalnu sposobnost, u životu njegovu dužinu i dostojanstvo i u znanju spoznaju i prenošenje drugima. Jednom rečenicom, bereket označava dobro u najširem smislu!

Ljudi općenito na dunjaluku hrle za: imetkom, djecom, položajima i drugim dunjalučkim blagodatima i misle da je u tome sva sreća, a mu’mini mole Allaha, dželle še’nuhu, da im da bereket u svemu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je molio Allaha, subhanehu ve te’ala, da njemu i ummetu podari bereket u onome što je halal.

Braćo i sestre, mu’mini imaju bereketa u svemu, tako da u onome što posjeduju od imetaka osjećaju zadovoljstvo, jer ih stiču i troše na halal način, djeca su im poslušna, imaju bereket u vremenu, pa za isto vrijeme urade mnogo više posla od ostalih ljudi i oni su uvijek zadovoljni Allahovom, subhanehu ve te’ala, odredbom. Na drugoj strani ima onih koji su bogati, ali u onome što imaju, nemaju zadovoljstva, te zbog toga ne mogu da spavaju noćima, razmišljajući kako da povećaju imetak, imaju djecu, koja rasipaju njihovu imovinu i koja su im neposlušna i slično.

Braćo i sestre, postavlja se pitanje: Kako ćemo postići bereket u našim životima? Odgovor je sadržan u nekoliko stvari, koje inša-Allah potkrijepljujem ajetima, hadisima i mišljenjem uleme:

  1. Takvalukom (bogobojaznošću), jer je takvaluk ključ svakog dobra. Kaže Allah, subhanehu ve te’ala, u drugom dijelu 2. ajeta i u 3. ajetu Sure Et-Talak:

… وَمَن يَتَّقِ اللَّهَ يَجْعَل لَّهُ مَخْرَجًا(2) وَيَرْزُقْهُ مِنْ حَيْثُ لا يَحْتَسِبُ وَمَن يَتَوَكَّلْ عَلَى اللَّهِ فَهُوَ حَسْبُهُ إِنَّ اللَّهَ بَالِغُ أَمْرِهِ قَدْ جَعَلَ اللَّهُ لِكُلِّ شَيْءٍ قَدْرًا(3)

…A onome koji se Allaha boji, On će izlaz dati(2) i opskrbiće ga odakle se i ne nada; onome koji se osloni na Allaha, On mu je dovoljan. Allah će, zaista, ispuniti ono što je odlučio; Allah je svemu već rok odredio.(3)

  1. Tevekkulom (oslanjanjem na Allaha, subhanehu ve te’ala), o čemu govori hadis koji bilježi imam Ahmed:

عَنْ عُمَرَ بْنِ الْخَطَّابٍ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: لَوْ أَنَّكُمْ تَوَكَّلْتُمْ عَلَى اللهِ حَقَّ تَوَكُّلِهِ لَرَزَقَكُمْ كَمَا يُرْزَقُ الطَّيْرُ، تَغْدُو خَمَاصًا وَتَرُوحُ بِطَانًا (أحمد)

Prenosi Omer ibn El-Hattab, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Da se vi oslanjate na Allaha, istinskim tevekkulom, On bi vas opskrbljivao, kao što opskrbljuje ptice, koje osvanu gladne, a omrknu site!” (Ahmed)

  1. Šukrom (zahvalom Allahu, subhanehu ve te’ala), na Njegovim blagodatima, kao što stoji u drugom dijelu 144. ajeta Sure Alu Imran: وَسَيَجْزِي اللَّهُ الشَّاكِرِينَ Allah će sigurno nagraditi zahvalne!
  2. Naređivanjem ukućanima i klanjanjem propisanih namaza, kao što Allah, dželle še’nuhu, kaže u 132. ajetu Sure Taha:

وَأْمُرْ أَهْلَكَ بِالصَّلاةِ وَاصْطَبِرْ عَلَيْهَا لا نَسْأَلُكَ رِزْقًا نَّحْنُ نَرْزُقُكَ وَالْعَاقِبَةُ لِلتَّقْوَى

Naredi porodici svojoj da obavlja namaz i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe opskrbu, Mi ćemo te opskrbiti! A najbolji svršetak je za bogobojazne!

  1. Učenjem Kur’ana, jer je on mubarek Knjiga i lijek za dušu i tijelo. Kaže Allah, dželle še’nuhu, u 29. ajetu Sure Sad:

كِتَابٌ أَنزَلْنَاهُ إِلَيْكَ مُبَارَكٌ لِّيَدَّبَّرُوا آيَاتِهِ وَلِيَتَذَكَّرَ أُوْلُوا الأَلْبَابِ

Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.

  1. Slijeđenjem sunneta, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svakoj prilici, jer to uvijek donosi dobro. Jedna od tih stvari je i jelo ispred sebe, kao što stoji u hadisu, koji bilježi imam Muslim:

عَنْ جَابِرِ بْنِ عَبْدِ اللَّهِ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: إِنَّ الْبَرَكَةَ تَنْزِلُ وَسَطَ الطَّعَامِ فُكُلُوا مِنْ حَافِتَيِهِ، وَلَا تَأْكُلُوا مِنْ وَسَطِهِ. إِنَّكُمْ لَا تَدْرُونَ فِي أَىِّ طَعَامِكُمُ الْبَرَكَةُ (مسلم)

Prenosi Džabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem rekao: “Zaista se bereket spušta na sredinu hrane, pa jedite sa strana, a ne iz sredine! Vi zaista ne znate u kojem dijelu hrane je bereket!” (Muslim)

  1. Dovom i istigfarom (traženjem oprosta od Allaha, subhanehu ve te’ala), a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je učio dove u raznim prilikama i činio je istigfar stotinama puta na dan.
  2. Udaljavanjem od haram imetka, u bilo kojem obliku, a posebno od kamate, kao što stoji u 276. ajetu Sure El-Bekare: يَمْحَقُ اللَّهُ الرِّبَا وَيُرْبِي الصَّدَقَاتِ…... Allah uništava kamatu, a unaprijeđuje sadaku…
  3. Davanjem sadake i pomaganjem siromasima, kao što stoji u Kudsi hadisu;

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: قَالَ اللَّهُ عَزَّ وَجَلَّ: يَا ابْنَ آدَمَ إِنْفِقْ، أُنْفِقُ عَلَيْكَ (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Rekao je Allah, azze ve dželle: “Čovječe, daj i Ja ću ti dati!” (Muslim)

  1. Izvršavanjem obaveza u prvom dijelu dana, u skladu sa praksom i dovom Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Zato mu’mini ranije liježu, odmaraju dio noći, a onda ustaju u zadnjoj trećini noći klanjati Noćni namaz (Salatul-lejl) i Vitr-namaz, klanjaju u džamiji u džematu sabah-namaz i poslije zikre, uče Kur’an i kreću na izvršavanje halal poslova i obaveza. Za takve je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem učio dovu: اللَّهُمَّ بَارِكْ لِأُمَّتِي فِي بُكُورِهَا ‏“Allahu, Ti učini bereket mome ummetu u ranim jutarnjim satima!” (Ahmed)

Iz ove Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, dove (hadisa) se zaključuje da je najbereketnije vrijeme za rad i sticanje nafake u ranim jutarnjim satima.

Neko do selefa je kazao: “Čudno je stanje onoga ko klanja sabah, nakon izlaska Sunca, kako može postići opskrbu!”

Braćo i sestre, trudimo se da u svim našim poslovima postignemo bereket, izvršavajmo sve naše obaveze na vrijeme i kako se od nas traži, natječimo se u dobru i pripremajmo se za Dan polaganja računa, kada će se gledati samo dobra djela!

Molim Allaha, dželle še’nuhu, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da bude na pomoći našoj ugorženoj braći ma gdje bili, da nam podari bereket u svemu, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da se smiluje našim umrlim roditeljima i precima, da našu djecu i potomke učini radostima naših očiju i srca i prvacima ummeta, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i u Džennetu nas počasti društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi! Amin!

وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!

 

Hafiz koji nikoga ravnodušnim nije ostavio

Halim M.
-
0
Hafiz koji nikoga ravnodušnim nije ostavio

Allah dž.š. je Kur’an učinio lahkim za učenje i pamćenje, kao što Uzvišeni kaže: ”A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku…” (Al-Qamar, 17.)

Ovaj video je samo jedna potvrda toga. I pored teškog stanja u kome se nalazi, ovaj hafiz je ostavio bez teksta sve u studiju, i natjerao suze na oči svima, pa čak i kamermanu.

Škola Kur’ana Bosanska Krupa

Halim M.
-
0
Škola Kur’ana Bosanska Krupa

Svi oni koji žele da učestvuju u vakufu škola kurana Bos. Krupa i na taj način pomognu ovo hajirli djelo, mogu se obratiti  na sljdeće brojeve telefona:

Za BiH

Hajrudin +38762673386
Šejh Muharem +38762297874

Za dijasporu

Dzevdet +436803230337 (austrija)

e-mail: skolakuranabk@hotmail.com

Posjetite: [social][account icon=”fa-facebook” ]https://www.facebook.com/skolakurana.bosanskakrupa[/account][/social]

1...292293294...328Page 293 of 328

EDITOR PICKS

POPULAR POSTS

POPULAR CATEGORY

Švedska Davetska Organizacija

Širite dawu. Možda baš vi budete sebebom da se neko okrene vjeri.

Podržite naš rad.

© Newspaper WordPress Theme by TagDiv