Wednesday, May 14, 2025
Home Blog Page 293

Opšti ajeti 1 dio

0

Lekcija br. 8

Opšti ajeti 1 dio

youtubdownmp3image_doc

Opšti ajeti

 

  1. Opšti ajeti su oni koji se odnose na sve što obuhvata njihovo nedvosmisleno značenje, bez ograničenja, sve dok se u istom ili drugom ajetu (ili hadisu) nešto iz toga ne izuzme.

Na primjer kada se u ajetima Uzvišeni obraća sa ‘O vi koji vjerujete’, onda se to odnosi na sve vjernike, i muškarce i žene, i mlade i stare, i slobodne i robove, i bogate i siromašne, i na one hanbelijskog pravca u fikhu, i na one koji u fikhu slijede hanefijsku pravnu školu, kao i na džine i na ljude.

  1. Kako prepoznajemo opšte ajete, tj. ajete sa opštim propisima, čije značenje obuhvata sve koji su obuhvaćeni značenjem tog ajeta, bez izuzetka?

Opće ajete prepoznajeme po njihovim najčešćim oblicima i formama, kojih ima puno, a mi ćemo ovdje spomenuti one najčešće:

  1. Riječ ‘Sve’ ili ‘svi’ tj. كل

Primjeri:

كُلُّ نَفْسٍ ذَائِقَةُ الْمَوْت

‘’Svaka duša smrt će okusiti.’’ (Ali ‘Imran 185.)

 

كُلُّ مَنْ عَلَيْهَا فَانٍ، وَيَبْقَى وَجْهُ رَبِّكَ ذُو الْجَلالِ وَالْإِكْرَامِ

‘’Sve što je na Zemlji prolazno je. Ostaje samo Lice Gospodara Tvoga, Veličanstvenog i Plemenitog. (Ar-Rahman, 26-27.)

 

اللَّهُ خَالِقُ كُلِّ شَيْء

‘’Allah je Tvorac svega.’’ (Al-An’am, 102.)

 

  1. Odnosne zamjenice ”Oni koji”, ”one koje”

Primjeri:

وَاللَّاتِي يَأْتِينَ الْفَاحِشَةَ مِنْ نِسَائِكُمْ

‘’ Kada neka od žena vaših blud počini…’’ (An-Nisa, 15)

 

وَالَّذَانِ يَأْتِيَانِهَا مِنْكُمْ فَآذُوهُمَا

‘’ A ako dvoje to učine, izgrdite ih…’’ (An-Nisa, 16)

 

 

  1. Uslovne zamjenice ‘ko god’ ili ‘šta god’

Primjeri:

 

وَمَنْ قَتَلَ مُؤْمِناً خَطَأً فَتَحْرِيرُ رَقَبَةٍ مُؤْمِنَةٍ

‘’ Onaj ko ubije vjernika nehotice – mora osloboditi ropstva jednog roba – vjernika’’ (An-Nisa, 92.)

 

وَمَا تَفْعَلُوا مِنْ خَيْرٍ يَعْلَمْهُ اللَّه

‘’Šta god od dobra učinite Allah zna.’’ (Al-Baqara, 197.)

 

أَيّاً مَا تَدْعُوا فَلَهُ الْأَسْمَاءُ الْحُسْنَى

‘’ a kako god Ga budete zvali, Njegova su imena najljepša.’’ (Al-Isra, 110.)

 

  1. Upitne zamjenice ’’Ko’’ ili ’’šta’’

Primjeri:

 

مَنْ ذَا الَّذِي يُقْرِضُ اللَّهَ قَرْضاً حَسَناً فَيُضَاعِفَه

‘’ Ko je taj koji će Allahu drage volje zajam dati, pa da mu ga On mnogostruko vrati?’’ (Al-Baqara, 245.)

 

مَنْ ذَا الَّذِي يَشْفَعُ عِنْدَهُ إِلَّا بِإِذْنِه

‘’ Ko se može pred Njim zauzimati za nekoga bez dopuštenja Njegova?!’’ (Al-Baqara, 245.)

 

  1. Imenice označene sa određenim članom ‘El’

Primjeri:

 

وَالْمُطَلَّقَاتُ يَتَرَبَّصْنَ بِأَنْفُسِهِنَّ ثَلاثَةَ قُرُوء

‘’ Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja;’’ (Al-Baqara, 228.)

 

وَالسَّارِقُ وَالسَّارِقَةُ فَاقْطَعُوا أَيْدِيَهُمَا

‘’ Kradljivcu i kradljivici odsijecite ruke njihove…’’ (Al-Ma’ida, 38.)

 

وَأَحَلَّ اللَّهُ الْبَيْعَ وَحَرَّمَ الرِّبا

’’ A Allah je dozvolio trgovinu, a zabranio kamatu.’’ (Al-Baqara, 275.)

 

 

  1. Neodređene imenice u odričnim rečenicama I zabranama:

Primjeri:

 

فَلا رَفَثَ وَلا فُسُوقَ وَلا جِدَالَ فِي الْحَج

‘’ nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža…’’ (Al-Baqara, 197.)

 

وَلا تُصَلِّ عَلَى أَحَدٍ مِنْهُمْ مَات أَبَداً

‘’ I nijednom od njih, kad umre, nemoj molitvu obavljati, niti sahrani njegovoj prisustvovati,’’ (At-Tawba, 84.)

 

 

 

  1. Postoje 3 vrste opštih ajeta:

 

  1. Opšti ajeti koji ne prihvataju bilo kakvo ograničenje ili izuzimanje.

Primjer:

 

وَاللَّهُ بِكُلِّ شَيْءٍ عَلِيمٌ

‘’A Allah sve zna.’’ (An-Nisa’, 176.)

 

وَلا يَظْلِمُ رَبُّكَ أَحَدًا

‘’A Gospodar tvoj nikome nasilje neće učiniti.’’ (El-Kehf, 49.)

 

حُرِّمَتْ عَلَيْكُمْ أُمَّهَاتُكُمْ

‘’Zabranjuju vam se majke vase…’’ (An-Nisa’, 23.)

 

  1. Opšti ajeti, iz kojih se drugim ajetima (ili hadisima) može nešto izuzeti posebnim ajetima, ili se nešto ograničiti.

Primjer:

 

وَلِلَّهِ عَلَى النَّاسِ حِجُّ الْبَيْتِ مَنِ اسْتَطَاعَ إِلَيْهِ سَبِيلًا

‘’ Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti…’’ (Ali ‘Imran, 97.)

 

Ovdje je izuzeće u drugom dijelu ajeta, tj. svi su vjernici obavezni obaviti hadždž, a ta obaveza spade sa onih koji nisu u mogućnosti (materijalnoj ili fizičkoj).

 

وَالْمُطَلَّقَاتُ يَتَرَبَّصْنَ بِأَنْفُسِهِنَّ ثَلاثَةَ قُرُوءٍ

‘’ Raspuštenice neka čekaju tri mjesečna pranja;’’ (Al-Baqara, 228.)

 

Ovdje je izuzeće napravljeno u ajetima iz druge sure:

 

وَأُولاتُ الْأَحْمَالِ أَجَلُهُنَّ أَنْ يَضَعْنَ حَمْلَهُنَّ

‘’ Trudne žene čekaju sve dok ne rode.’’ (At-Talak, 4.)

 

  1. Opšti ajeti, koji su opšti samo u jezičkom značenju, dok im je šerijatsko značenje posebno.

Primjer:

 

وَإِذَا قِيلَ لَهُمْ آمِنُوا كَمَا آمَنَ النَّاسُ

‘’ Kad im se kaže: “Vjerujte kao što pravi ljudi vjeruju!” (Al-Baqara, 13.)

 

Značenje riječi ’’ljudi’’ u ovom ajetu jeste Abdullah ibn Selam, jevrej koji je prihvatio Islam. (Burhan od Zerkešija, 2/221)

 

أَمْ يَحْسُدُونَ النَّاسَ عَلَى مَا آتَاهُمُ اللَّهُ مِنْ فَضْلِهِ

‘’ ili bi ljudima na onome što im je Allah iz obilja Svoga darovao zavidjeli.’’ (An-Nisa’, 54.)

 

Riječ ’’ljudima’’ u ovome ajetu se odnosi na Poslanika s.a.w.s.

 

 

ثُمَّ أَفِيضُوا مِنْ حَيْثُ أَفَاضَ النَّاسُ

‘’ Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi…’’ (Al-Baqara, 199.)

 

Riječ ’’ljudi’’ ovdje se odnosi na Ibrahima a.s.

Propisi odjeće I – Da li smo dovoljno zahvalni Allahu

0

Propisi odjeće (prvi dio) i zahvalnost Allahu dž.š. na blagodatima – prof. Adnan Nišić

Jesi li ti muškarac kakav je bio Muhammed, sallallahu alejhi we sellem?

0

Jesi li ti muškarac kakav je bio Muhammed, sallallahu alejhi we sellem?

Sestra me je nazvala prošle sedmice. Od početka ljeta nalazi se u inostranstvu gdje studira, pa je prirodno da me je njen poziv obradovao. Nakon što sam čula kako je, raspitala sam se i o njenom novom boravištu.

Pošto je živjela u jednoj muslimanskoj zemlji, bila sam ubijeđena da je sve u redu. Upravo su me zbog toga iznenadile njene riječi.

Rekla mi je da tamo djevojka rijetko kad može proći ulicom, a da je ne uznemiri dobacivanje od muških prolaznika.

Ispričala mi je priču o jednoj sestri muslimanki koju je poznavala. Ona se je vozila u taksiju i kad je stigla na odredište, pružila je vozaču novac. U mnogim takvim zemljama ne postoje taksimetri, i vozač se je razljutio pošto nije zadovoljan s iznosom koji mu je ponuđen.

U jednom momentu je uzeo tu djevojku za ramena i počeo je tresti. Ona se je tada naljutila i uvrijedila ga. Znate šta se tada desilo? On ju je udario šakom u lice.

Blizu je stajala grupa mladića koji su vidjeli cijelu scenu, i brzo su dotrčali. Naravno, čovjek bi pomislio da su došli kako bi pomogli toj sestri muslimanki.

Ali ne. Oni su samo stajali i gledali.

Dok sam slušala te riječi, počela sam da razmišljam…

Posumnjala sam u svaku definiciju muškosti koju sam poznavala.

Pitala sam se kako neki muškarac – i to ne jedan, već više njih – kako mogu samo stajati i posmatrati kako neko maltetira ženu muslimanku, i pritom ništa ne poduzeti? Da li se je muškost u današnjem svijetu svela samo na želju za intimnim odnosima?

A najviše sam se zapitala šta danas znači biti muškarac vjernik?

Očekuje se da muškarac bude bez emocija, grub, čvrst, hladan. Fizička agresija i upotreba sile su postale vrline, a emocije se ismijavaju u svakom pogledu. Tada sam odlučila da proučim najbolji uzor i primjer muškosti.

Odlučila sam da pogledam u život Muhammeda, sallallahu alejhi we sellem.

____________________________________

Jedna od najčešćih osobina koje se danas vezuju za muškarce jeste manjak emocionalnosti i osjećajnosti.

Nepisano je pravilo da je plač znak slabosti i ženstvenosti.

A naš Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je plač opisao kao milost koju je Allah učinio u srcima Svojih robova.

Buhari  i Muslim bilježe od Usame ibn Zejda, r.a., da je Poslanikova kći poslala po njega jer joj je sin bio na samrti i zamolila ga je da bude tu prisutan. On, sallallahu alejhi we sellem, uzvratio je selam i rekao: “Allah posjeduje ono što će uzeti i ono što je On dao i odredio je rok za sve, pa budi strpljiva i moli Allaha za nagradu.”

Stoga, ona je opet poslala po njega i zamolila ga da dođe, te joj je on otišao  sa  Sa’dom  ibn Ubadom, Muazom ibn Džebelom, Ubejjom ibn K’abom, Zejdom ibn Sabitom i još nekim drugim ashabima, r.a. Dijete je dato Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, koji ga je stavio u krilo. Teško je disalo i treslo se, a Poslanikove, sallallahu alejhi we sellem, oči su zasuzile, te je Sa’d, r.a. rekao:

“O, Allahov Poslaniče, šta je to”? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: “To je milost koju je Allah usadio u srca Njegovih robova.”

U drugoj predaji navodi se: “Allah je to usadio u srca onih robova koje je On odabrao. Zaista, Allah je milostiv prema milostivima.” (Buhari)

_______________________

Ali danas ne samo da se od muškarca očekuje da prikriva osjećaj tuge, već se od malena uči tome da krije osjećaje. I u vrijeme Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, bilo je ljudi koji su tako mislili. Pa kakav je bio njegov, sallallahu alejhi we sellem, odgovor njima?

Buhari navodi u djelu  “El-Edebu-l-mufred,” od Aiše, r.a.:“Neki beduin došao je Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem, i rekao mu: “Ljubiš li svoje sinove? Mi ne.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, rekao je: “Ja ne mogu usaditi milost u tvoje srce nakon što je Allah iskorijenio iz njega.”

Po pitanju pokazivanja osjećaja i naklonosti, Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je jasan. Kaže Poslanik, sallallahu alejhi we sellem,: “Kada neko od vas zavoli svoga brata, neka mu to i kaže.” (Ebu Davud i Tirmizi)

Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je bio veoma pažljiv i prema svojim suprugama. Sama Aiša prepričava dirljiv detalj koji pokazuje njegovu, sallallahu alejhi we sellem, ljubav: „Kada bih pojela jedan dio mesa sa kosti, davala bih ga Poslaniku, a.s., koji bi gledao da zagrize sa istog mjesta odakle sam ja zagrizla. Isto tako, kada bih mu ponudila da pije iza mene, pio bi sa mjesta gdje su trenutak ranije bile moje usne.“ (Muslim)

Danas se smatra sramotom i poniženjem za muškarca da pomogne ženi u kućnim poslovima. aPoslanik, sallallahu alejhi we sellem, je upravo tako postupao. Na pitanje šta je Poslanik sallallahu alejhi ve sellem radio u kući,Aiša, r.a., je odgovorila: “Bio je čovjek kao i ostali ljudi; krpio je svoju odjeću,muzao svoju ovcu i sam sebe služio!”(Buharija, Ahmed, Tirmizi)

__________________________

Ali je možda jedan od najvećih mitova o tome kakav bi muškarac trebao biti ideja da bi muškarac trebao biti grub i osoran.

Blagost i nježnost se smatraju ženskim osobinama.

Pa kako onda tumačimo riječi Poslanika, sallallahu alejhi we sellem,: “U čemu se nađe blagost ukrasi ga a u čemu se nađe grubost unakazi ga.” (Muslim, Ebu Davud, Ahmed, Buhari u El-Edebul-mufred)

I rekao je Poslanik, sallallahu alejhi we sellem,: “Allah je blag i voli blagost u svakoj stvari.” (Buhari, Muslim, Tirmizi, Nesai, Ibn Madže)

A danas se je blagost izgubila iz naših shvatanja o muškosti.

Zar nije strašno da dječak smatra da je „muškarac“ ako zviždi za djevojkama na ulici, ali ne smatra da je pitanje njegove muškosti ako posmatra kako neko zlostavlja neku ženu?

Zar nam se ne čini da naši shvatanja muškosti više liče na holivudske gangstere nego na našeg voljenog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem?

Autor: Yasmin Mogahed

Preveo: Nedim Botić

Seminar u Örebru

0

orebro5

Učenje Fatihe u namazu – Potiranje (mesh) – Dr. Safet Kuduzović

0

Dva pitanja i odgovara sa druzenja u Norrköpingu.

Dali se uči fatiha u namazima i dali je dozvoljeno potirati po carapama i mahrami.

Putevi do Dženneta – Prof. Hajrudin Ahmetović

0

Predavanje iz Halmstada. Prof. Hajrudin Ahmetović na temu putevi do Dženneta.

downmp3

Da li je dozvoljena hodalica sa muzikom i namaz bez kape?

0

Dva pitanja i odgovor Hodalica sa muzikom i namaz bez kape. Dr. Safet Kuduzović

Prevod Kur’ana, spriječavanje trudnoće – Dr. Safet Kuduzović

0

Tri pitanja i odgovora sa druženja u Norrköpingu.

HUTBA: Zavidnost je opasna duševna bolest

0

بِسْمِ اللَّهِ الرَّحْمَنِ الرَّحِيمِ

 ZAVIDNOST JE OPASNA DUŠEVNA BOLEST

 

Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je Zavidnost je opasna duševna bolest.

Zavidnost braćo i sestre definiramo kao lošu ljudsku osobinu, koja se izražava u negativnom stavu prema drugoj osobi, koja posjeduje nešto što zavidnik nema, bez obzira da li se radilo o pozitivnoj osobini druge osobe, njenoj porodici, fizičkoj ljepoti, posjedovanju materijalnih dobara i drugog, u želji da to dobro koje posjeduje druga osoba bude mu uskraćena. Postoje različite vrste i nivoi zavidnosti, koje mogu varirati od zlobe u duši, preko blagog neprijateljstva, do otvorene agresivnosti i sreće koja obuzima zavidnika, kada to dobro ode od druge osobe.

 Zavidnost je braćo i sestre, stara opaka bolest, prisutna i u ovom našem vremenu, a nje se svaki iskreni vjernik mora dobro čuvati, jer ona uništava vjeru ljudi, potpuno kida njihove međusobne komunikacije i biva uzrokom drugih velikih grijeha.

Na žalost ima mnogo ljudi koji se raduju tuđoj nesreći, a tužni su kad musliman uznapreduje i dođe do položaja ili imetka. Tako se ponašaju dvoličnjaci, o kojima Allah, subhanehu ve te’ala., kaže u  120. ajetu Sure Ali Imran:

إِن تَمْسَسْكُمْ حَسَنَةٌ تَسُؤْهُمْ وَإِن تُصِبْكُمْ سَيِّئَةٌ يَفْرَحُوا بِهَا وَإِن تَصْبِرُوا وَتَتَّقُوا لاَ يَضُرُّكُمْ كَيْدُهُمْ شَيْئًا إِنَّ اللَّهَ بِمَا يَعْمَلُونَ مُحِيطٌ

Ako kakvo dobro dočekate, to ih ozlojedi, a zadesi li vas kakva nevolja, obraduju joj se. Ako budete strpljivi i ono što vam se zabranjuje izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah uistinu dobro zna ono što oni rade.

Na veoma slikovit način Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upozorava na opasnost zavidnosti, pa u hadisu koji bilježi imam Ebu Davud, kaže:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “إِيَّاكُمْ وَالْحَسَدُ، فَإِنَّ الْحَسَدَ يَأْكُلُ الْحَسَنَاتِ كَمَا تَأْكُلُ النَّارُ الْحَطَبَ.”

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čuvajte se zavidnosti, jer zavidnost uništava dobra djela kao što vatra uništava drva!”

U drugoj predaji koju bilježi imam Muslim stoji:

عَنْ أَنَسِ بْنِ مَالِكَ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “لاَ تَبَاغَضُوا وَلاَ تَحَاسَدُوا وَلاَ تَدَابَرُوا وَكُونُوا عِبَادَ اللهِ إِخْوَانًا وَلاَ يَحِلُّ لِمُسْلِمٍ أَنْ يَهْجُرَ أَخَاهُ فَوْقَ ثَلاَثٍ.”

Prenosi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nemojte jedni druge mrziti, nemojte jedni drugima zaviditi, niti jedni drugima okretati leđa (prekidati međusobne komunikacije), već budite Allahovi robovi, braća! Nije dozvoljeno muslimanu da napusti brata (muslimana) duže od tri dana.”

Razlozi zavidnosti su: mržnja, neprijateljstvo, oholost, samodopadanje, strah od gubljenja položaja, ljubav prema ugledu i karijeri, skrivena škrtost i pokvarenost.

Zavidnošću se zavidnik udružuje sa prokletim Iblisom, nevjernicima i munaficima, koji mu’minima žele nesreću i propast.

Onaj kome se zavidi, biva očišćen od grijeha time što se prema njemu čini nepravda, koja prerasta u ogovaranje ili čak potvaranje, tako da će se od zavidnika na Sudnjem danu oduzimati dobra djela, sve dok ne postane pravi gubitnik, koji je u zlobi živio dunjalučki život, a na budućem svijetu je pravi bijednik i stradalnik.

Braćo i sestre, naš Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas upozorava na dvije opake bolesti, pa u hadisu koji bilježi imam Tirmizija, stoji:

عَنِ زُبَيْرِ بْنِ عَوَّامِ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “دَبَّ إِلَيْكُمْ دَاءُ الْأُمَمِ الْحَسَدُ وَالْبَغْضَاءُ، هِيَ الْحَالِقَةُ، لاَ أَقُولُ تَحْلِقُ الشَّعْرَ وَلَكِنْ تَحْلِقُ الدِّينَ” (الترمذي)

Prenosi Zubejr ibn Avvam, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Među vas se uvukla bolest prijašnjih naroda; zavidnost i mržnja. Ne kažem da briju (uklanjaju) dlake, već odstranjuju vjeru!” (Tirmizija)

Želja da i mi posjedujemo neke vrline naše braće i sestara, se ne smatra zavidnošću, već iskrenom željom, kao što stoji u Muttefek predaji, koju prenosi Abdullah ibn Mes’ud, radijallahu anhu:

عَنْ عَبْدِ اللهِ بْنِ مَسْعُودٍ رَضِيَ اللهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صلى الله عليه وسلم قَالَ: “لاَ حَسَدَ إِلاَّ فِي اثْنَتَيْنِ، رَجُلٌ آتَاهُ اللهُ مَالاً، فَسَلَّطَهُ عَلىَ هَلْكَتِهِ فِي الْحَقِّ، وَ رَجُلٌ آتَاهُ اللهُ الْحِكْمَةَ، فَهُوَ يَقْضِي بِهَا، وَيُعَلِّمُهَأ” (متفق عليه)

Prenosi Abdullah ibn Mes’ud, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema zavidnosti izuzev dvojici: čovjeku kojem je Allah podario imetak, pa ga on troši na putu istine i čovjeku kojem je Allah darovao mudrost, pa on po njoj sudi i podučava druge! (Muttefek alejh)

Imam Et-Taberani bilježi hadis:

عَنْ ضَمْرَةَ بْنِ ثَعْلَبَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قَالَ: “لاَ يَزَالُ النَّاسُ بِخَيْرٍ مَا لَمْ يَتَحَاسَدُوا” (الطبراني)

Prenosi Damre ibn Sa’leba, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Ljudi će biti u dobru sve dok ne budu zavidili!“ (Et-Taberani)

Na nama je braćo i sestre da se utječemo našem Stvoritelju od raznih zala, među kojima je i zavidnost, na što ukazuje kratka Kur’anska sura El-Felek:

قُلْ أَعُوذُ بِرَبِّ الْفَلَقِ(1) مِن شَرِّ مَا خَلَقَ(2) وَمِن شَرِّ غَاسِقٍ إِذَا وَقَبَ(3) وَمِن شَرِّ النَّفَّاثَاتِ فِي الْعُقَدِ(4) وَمِن شَرِّ حَاسِدٍ إِذَا حَسَدَ(5)

Reci: “Tražim zaštitu u Gospodara svitanja.”(1) Od zla onog šta stvara.(2) I od zla tame kad zamrači.(3) I od zla onih koje pušu u čvorove.(4) I od zla zavidnika kad zavidi!(5)

Ovo je braćo i sestre naredba Gospodara svjetova, pa utječimo se samo Njemu od od svakog zla, pa i zla zavidnika, koji zavidi, onoga koji ispoljava svoju zavidnost, ali i onoga koji je prikriva!

Kao vjernici smo dužni kada vidimo neko dobro kod brata muslimana da mu poželimo u njemu bereket, a ta naša iskrena dova može biti uzrokom da i nas Allah, dželle še’nuhu, počasti sa istom blagodati, što potvrđuje hadis koji bilježi imam Ahmed:

عَنْ أََبِي أُمَامَةَ بْنِ سَهْلِ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ رَسُولَ اللّهَِ صَلّى اللَّهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمَ قَالَ: “إِذَا رَأَى أَحَدُكُمْ مِنْ أَخِيهِ مَا يُعْجِبُهُ فَلْيَدْعُ لَهُ بِالْبَرَكَةِ.” (أحمد)

Prenosi Ebu Umame bin Sehl, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Kada neko od vas vidi kod svoga brata ono što mu se dopada, neka mu poželi bereket!“ (Ahmed)

Blago svakom vjerniku čije srce Allah, dželle še’nuhu, očisti od ove teške bolesti, koja nagriza ljudska srca i sa sobom donosi i druge bolesti duša!

Braćo i sestre, čuvajmo se zavidnosti, budimo od onih koje raduje svako dobro koje zadesi muslimane i molimo Allaha, dželle še’nuhu, da im u tome podari radosti na obadva svijeta!

Molim Allaha, subhanehu ve te’ala, da nas učvrsti na putu islama, da pomogne svoj našoj ugroženoj braći i sestrama, a posebno našoj braći i sestrama u Palestini, da nas sačuva iskušenja koja ne možemo podnijeti, da nas sačuva zavidnosti, laži, potvore, ogovaranja, prenošenja tuđih riječi i svih bolesti duša, da oprosti našim roditeljima i dobrim precima, da uputi našu djecu i potomke i učini ih prvacima ummeta, da nam oprosti grijehe i uvede nas u obećane džennete, u društvu sa poslanicima, iskrenim, šehidima i dobrim ljudima!

وَ السَّلَامُ عَلَيْكُمْ وَ رَحْمَةُ اللهِ!

Nezim Halilović, Muderris