Kako se učenik ophodi prema svojim prijateljima učenicima
Piše: Dr. Hajrudin Tahir Ahmetović
Društvo ima veliki utjecaj na tvoj naučni i obrazovni razvoj. Drugi učenici neodvojivi su dio tvog naučnog puta i oni su tvoja podrška na putu ostvarenja ciljeva i željenog; s njima provodiš jedne od najljepših trenutaka svog života i s njima gradiš svoje najljepše uspomene.
Ako Allah želi dobro Svome robu, dat će mu dobro društvo koje će mu pomoći da dostigne ono što traži od znanja, podići njegovu ambiciju, doprinijeti njegovoj ozbiljnosti i postignućima. Oni su najbolja podrška na putu traganja za znanjem i najljepši poklon koji ozbiljan musliman može imati.
Međutim, takvo društvo treba postići i očuvati. Stoga, kao što imaš prava kod onih koji traže znanje, tako i oni imaju prava kod tebe. Upoznaj se s njihovim pravima i svojim obavezama, pa se potrudi da ih ispuniš.
Zapamti da su tvoji drugovi tvoja braća koja također traže znanje, nalaze se u posebnom ibadetu kao i ti, s njima provodiš najljepše dane svoga života. Zato, “strpi se uz one koji dozivaju Gospodara svoga ujutro i navečer, želeći Njegovo lice. Ne okreći svoje oči od njih iz želje za ukrasima ovog prolaznog života…” (El-Kehf, 28).
Sa’di, rahimehullahu teala, u tumačenju ovog ajeta kaže: “U ajetu Allah naređuje muslimanima da se druže sa odabranima, da nastoje biti u njihovom društvu, čak i ako su siromašni, jer druženje s njima donosi koristi koje se ne mogu izbrojati.” (Tejsirul-Kerimir-Rahman, str. 475)
Na lijepo ophođenje učenika prema svojim prijateljima, također učenicima, ukazuju brojni općeniti i posebni dokazi iz Kur’ana, sunneta i govora naših prethodnika.
Dokazi iz Kur’ana
Uzvišeni Allah kaže: “Muhammed je Allahov poslanik, a oni koji su s njim strogi su prema nevjernicima, a samilosni među sobom” (El-Feth, 29); “… i onima koji su Medinu za življenje izabrali i domom prave vjere još prije njih je učinili; oni vole one koji im se doseljavaju i u grudima svojim nikakvu tegobu, zato što im se daje, ne osjećaju, i više vole njima nego sebi, mada im je i samima potrebno. A oni koji se uščuvaju lakomosti, oni će, sigurno, uspjeti” (El-Hašr, 9).
Dokazi iz časnog sunneta
Ebu Musa, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Uistinu, vjernik je vjerniku poput građevine, jedan drugog podržava”, pa je isprepleo svoje prste.” (Buhari, br. 2446; Muslim, br. 2585)
Nu’man b. Bešir, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Primjer vjernika u njihovoj međusobnoj ljubavi, sažaljenju i saosjećanju poput je tijela: kada jedan dio oboli, cijelo tijelo osjeća nesanicu i groznicu.” (Buhari, br. 6011; Muslim, br. 2586)
Uzvišeni Allah u hadisi-kudsijju kaže: “Moja ljubav je obavezna za one koji se međusobno vole zbog Mene, i koji se okupljaju zbog Mene, i koji se pomažu zbog Mene, i koji se posjećuju zbog Mene.” (Ahmed, 5/233; Hakim, 3/269. Lanac prenosilaca je vjerodostojan.)
Izreke selefa, ranijih generacija muslimana
Omer b. Hattab, radijallahu anhu, rekao je: “Nakon islama, čovjeku nije dato ništa bolje od dobrog brata.” (Vidjeti: Kutul-kulub, 2/178)
Također je rekao: “Čuvaj dobru braću, stekni ih koliko god možeš, jer oni su ukras u blagostanju i potpora u nevolji.” (Ebu Davud, Ez-Zuhd, str. 98)
Ebu Derda, radijallahu anhu, rekao je: “Pokazatelj čovjekove pronicljivosti jeste da se kreće, ulazi i izlazi, zajedno s ljudima od znanja.” (Ibn Abdulberr, Džamiu bejanil-ilmi ve fadlihi, 1/510)
Abdullah b. Ševzeb, rahimehullahu teala, rekao je: “Jedna od Allahovih blagodati prema mladiću jeste da, kada odabere da slijedi put sunneta, ima prijatelja koji ga u tome podržava.” (Ibn Betta, El-Ibanetul-kubra, 1/204)
Abdullah b. Menazil, rahimehullahu teala, rekao je: “Vjernik traži isprike za svoju braću, dok licemjer traži mahane svojoj braći.” (Ebu Abdurrahman es-Sulemi, Adabus-suhbe, str. 13)
Načini ophođenja učenika sa svojim prijateljima
Mnogo je adaba učenika prema svojim drugovima, stoga ćemo izdvojiti neke:
• Prelazak preko nedostataka. Onaj ko gleda na mahane ljudi, neće se mnogo okoristiti od njih, a i srce će mu se iskvariti. Također, ništa više ne slabi pronicljivost čovjeka kao zapostavljanje svojih mahana i praćenje tuđih. Ebu Nuajm bilježi od Ebu Kilabe da je rekao: “Ako o svom bratu čuješ nešto što ne voliš, ti mu traži opravdanje koliko god možeš. Ako ga ne nađeš, onda u sebi reci: ‘Možda moj brat ima opravdanje za koje ja ne znam.’” (Ebu Nuajm, Hiljetul-evlija, 2/285)
• Davanje prednosti nad sobom. Ovo je osobina koju Uzvišeni Allah voli i zbog koje hvali one koji je prakticiraju, navodeći da su to oni koji su uspješni: “Oni daju prednost drugima iako im je teško, a ko god se sačuva od pohlepe svoje duše, pa takvi doista oni koji su uspjeli” (El-Hašr, 9). Abdurrahman b. Avf, radijallahu anhu, rekao je: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pobratimio je mene i Sa’da b. Rebija. Sa’d mi reče: ‘Ja od svih ensarija imam najviše imetka. Podijelit ću s tobom polovinu svoje imovine, a imam i dvije žene, pa pogledaj koja ti se više svidi, ja ću se razvesti s njom, pa se ti njome oženi.’ Rekao sam: ‘Nemam potrebe za tim, samo ti mene uputi na pijacu.’” (Buhari, br. 2049) Ebu Sulejman ed-Darani, rahimehullahu teala, rekao je: “Kada bih od cijelog dunjaluka imao samo jedan zalogaj, a onda mi došao brat, volio bih da taj zalogaj stavim u njegova usta.” (Ibn Ebu Dunja, El-Ihvan, str. 235)
• Pružanje pomoći i briga. Jedno od prava tvoje braće i drugova koji se druže s tobom na skupovima znanja jeste da im pružiš pomoć kada su bolesni ili kada se suoče s nekim vrstama poteškoća. Nije nam strano da je briga o slabima odlika našeg poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Abdullah b. Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Kada bi nam nedostajao naš brat, išli bismo kod njega. Ako je bio bolestan, obilazili bismo ga, ako je bio zauzet, pomagali bismo mu, a u drugim situacijama posjećivali bismo ga.” (Adabus-suhbe, str. 107) Mudžahid, rahimehullahu teala, rekao je: “Družio sam se s Ibn Omerom, pa sam želio da mu služim. Međutim, on je više služio mene.” (Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela, 4/453)
• Nazivanje najdražim imenima. Jedanod pokazatelja bratstva jeste i dozivanje drugova njima najdražim imenima. Ovo je ono što sigurno doprinosi naklonosti i jačanju međubratske ljubavi. Omer, radijallahu anhu, rekao je: “Tri stvari čine da te brat voli: da ga poselamiš kada ga sretneš, da mu napraviš mjesto u društvu i da ga zoveš njemu najdražim imenom.” (Bejheki, Šuabul-iman, 6/431)
• Čuvanje njihove časti i njihovih tajni. Jedna od posebnih osobina vjernika jeste da hvali svoju braću u njihovom odsustvu spominjući njihove dobre osobine, da štiti njihovu čast, čuva njihove tajne i ne izdaje ih, jer je tajna emanet, kako je rekao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada čovjek priča svome bratu nešto, a zatim se raziđu, to je emanet.” (Ebu Davud, br. 4868. Lanac prenosilaca hadisa je dobar.)
Vjernik je dužan da prema svome prijatelju ispuni dodatne obaveze, koje nadilaze vjerske obaveze, a te dodatne obaveze su da mu pomaže u svim njegovim potrebama, da ga savjetuje, da mu bude odan u svakom stanju, blagostanju i tegobi, u radosti i nevolji, da mu želi ono što želi i sebi. Općenito, što se više prijateljstvo produbljuje, to se prava i obaveze povećavaju.
Ne zaboravi…
Tvoji prijatelji imaju veliki utjecaj na tvoje stjecanje vjerskog znanja; s njima se potpomažeš u postizanju svojih ciljeva, zato se čvrsto drži njihovog društva. Činjenje dobročinstva svojim prijateljima propisano je u Kur’anu časnom, a također je rečeno i da su na ahiretu kod Allaha najbolji prijatelji oni koji su bili najbolji prema svom prijatelju. Poklanjanje pažnje svojim prijateljima, praštanje njihovih grešaka i pružanje pomoći ključni su elementi dobročinstva prema njima.
Izvor: El-Asr
Sjedinjavanje muslimanskih srca
Piše: Mr. Osman Smajlović
Jedan od postulata vjere islama jeste sjedinjenost muslimanskih srca. Islam zdušno radi na sjedinjavanju muslimanskih srca i zbog toga naređuje sve ono što dopinosi tome i zabranjuje sve ono što će razjediniti srca i ubaciti u njih mržnju. Na važnost stanja srca ukazuje vjerodostojan hadis: “Znajte da u svakom tijelu ima komad mesa, pa kada je on zdrav, zdravo je cijelo tijelo, a kada je bolestan, bolesno je cijelo tijelo. To vam je, znajte, srce.” (Buhari)
Allahova blagodat
Sjedinjena muslimanska srca jedna je od velikih Allahovih blagodati prema Njegovim robovima. Naš Gospodar u Svojoj plemenitoj Knjizi podsjeća nas na tu blagodat, ne bismo li se dodatno držali Allahovog užeta i neprestano radili na očuvanju jedinstva srca.
Uzvišeni Allah kaže: “Svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte! I sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, braća; i bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On nje spasio. Tako vam Allah objašnjava Svoje dokaze, da biste na Pravom putu istrajali.” (Alu Imran, 103)
“I čvrsto se držite, o vjernici, Kur’ana i sunneta, i ne činite ono što će vas razjediniti. Sjetite se Allahove blagodati prema vama kada ste prije islama bili neprijatelji, ratujući iz najbanalnijih razloga. A, onda je Allah ujedinio vaša srca islamom, pa ste Njegovom milošću postali braća po vjeri, međusobno samilosni i iskreni, a prije toga bili ste na ivici Vatre zbog svog nevjerovanja. Allah vas je spasio od nje islamom i uputio vas u vjeru. On vam tako pojašnjava, ne biste li uvidili svoju dobrobit na dunjaluku i ahiretu i ne biste li bili na Pravom putu.” (Tefsir Muhteser)
Allah sjedinjuje srca
Jedino i isključivo Svemogući Allah sjedinjuje muslimanska srca, i to niko drugi nije u mogućnosti, pa čak ni Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Uzvišeni Allah kaže: “A ako te htjednu prevariti – pa, tebi je doista dovoljan Allah; On te podržava Svojom pomoći i vjernicima, i On je sjedinio srca njihova. Da si ti potrošio sve ono što na Zemlji postoji, ti ne bi sjedinio srca njihova, ali ih je Allah sjedinio – On je zaista silan i mudar.” (El-Enfal, 62–63)
Allah, Silni i Mudri, sjedinio je srca Arapa i učinio ih braćom u vjeri islamu. Sjedinio je srca stanovnika Meke i učinio ih muhadžirima, i stanovnika Medine i učinio ih ensarijama, i sjedinio je srca muhadžira i ensarija, i učinio ih najboljom generacijom islamskog ummeta. Stanovnici Medine, Hazredž i Evs, ratovali su desetljećima, a potom su postali ensarije, pomagači vjere islama i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Arapi, Mekanci i Medinci i ostali, međusobno su se mrzili, prezirali i ratovali, a nakon što su sjedinjena njihova srca, postali su braća u islamu koja se međusobno vole, uvažavaju i vjeruju u svetost života, imetka i časti svoga brata muslimana.
Putevi ka sjedinjavanju srca
U islamu postoje određeni putevi koji vode ka sjedinjavanju srca, kao što su: dova, međusobno nazivanje selama, izvršavanje obaveze islamskog bratstva, međusobno poklanjanje, lijep govor, iskazivanje ljubavi riječima. Vrijedno je spomenuti da je jedan od važnih preduvjeta za djelovanje prethodno spomenutog čistoća srca, iskrena ljubav u ime Allaha i prostranstvo prsa.
• Dova. Dova je jedno od efikasnih sredstava za sjedinjavanje srca, a to je ujedno poslanička praksa. Srca svih Allahovih stvorenja u Njegovim su rukama i On ih usmjerava onako kako hoće, shodno Svojoj pravednosti i dobroti. Abdullah b. Mesud, Allah bio njime zadovoljan, rekao je: “Allahov Poslanik podučavao nas je riječima dove kao što nas je podučavao riječima koje se uče na tešehudu (u namazu): ‘Gospodaru naš! Sjedini naša srca, popravi naše međusobne odnose, uputi nas na Pravi put…’” (Hakim, hadis je vjerodostojan.) Uzvišeni Allah opisao je vjernike, one koje dolaze nakon muhadžira i ensarija, riječima: “Oni koji poslije njih dolaze – govore: ‘Gospodaru naš, oprosti nama i braći našoj koja su nas u vjeri pretekla i ne dopusti da u srcima našim bude imalo zlobe prema vjernicima; Gospodaru naš, Ti si, zaista, dobar i milostiv!’” (El-Hašr, 10)
• Međusobno nazivanje selama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nećete ući u Džennet sve dok ne budete vjerovali, a nećete vjerovati sve dok se ne budete voljeli. Želite li da vas uputim na nešto, i ako to budete činili, voljet ćete se međusobno? Nazivajte selam jedni drugima!” (Muslim) Imam Nevevi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Nazivanje selama je prvi povod međusobne sloge i povod je ljubavi. Međusobna sloga muslimana krije se u nazivanju i širenju selama.”
• Ispunjavanje obaveze islamskog bratstva. Islamsko bratstvo predstavlja zbir obaveza i prava. Svaki brat musliman ispunjava svoje obaveze prema svome bratu muslimanu i uživa u svojim pravima kod njega. Ne insistira se samo na pravima mimo obaveza. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pet je dužnosti muslimana prema muslimanu: odgovoriti na selam, obići bolesnika, pratiti dženazu, odazivati se na poziv na priređeno veselje i nazdraviti (reći jerhamukallah, Allah ti se smilovao) onom ko je kihnuo.” (Buhari) Svome bratu treba željeti ono što se želi sebi, jer bez toga vjerovanje neće biti potpuno. Ne treba činiti drugima ono što ne bismo željeli da se nama čini. Ne treba opterećivati islamsko bratstvo preko njegovih mogućnosti. Lijepo mišljenje o drugima, nesumnjičenje, međusobno pomaganje i otklanjanje poteškoće, blag odnos prema ljudima, osmijeh prilikom susreta, neizbjegavanje, odbacivanje zavisti, neuhođenje, neogovaranje… uveliko jača međubratsku ljubav. Ukoliko se i naruše međubratski odnosi, treba požuriti s njihovim popravljanjem: “Zato se bojte Allaha i izgladite međusobne razmirice, i pokoravajte se Allahu i Njegovu Poslaniku, ako ste pravi vjernici.“ (El-Enfal, 1) Jer, narušavanje međubratskih odnosa poništava dobra djela, a s druge strane popravljanje međuljudskih odnosa uzvišenije je od stepena dobrovoljnog posta, namaza i sadake. Neizvršavanje obaveza u islamu može biti povod međusobnog neprijateljstva i mržnje: “Mi smo zavjet prihvatili i od onih koji govore: ‘Mi smo kršćani’ – ali su i oni dobar dio onoga čime su bili opominjani zaboravili, zato smo među njih neprijateljstvo i mržnju do Sudnjega dana ubacili; a Allah će ih, sigurno, obavijestiti o onome što su radili.” (El-Maida, 14)
• Međusobno poklanjanje. Povod međusobne bratske ljubavi jeste i međusobno poklanjanje, čak da je i poklon neznatan. Međusobno poklanjanje više je znak uvažavanja nego materijalne koristi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Poklanjajte jedni drugima pa ćete se međusobno voljeti.” (Buhari, Edebul-mufred, hasen)
• Lijep govor. Lijep govor zasigurno dovodi do sjedinjavanja srca muslimana. Svako od nas voli osobu koja mu se obraća na lijep način i s uvažavanjem. Jer, prokleti šejtan putem ružnog i uvredljivog govora sije međusobnu mržnju i unosi prezir u srca. Uzvišeni Allah kaže: “Reci robovima Mojim da govore samo lijepe riječi – jer bi šejtan mogao posijati neprijateljstvo među njima, šejtan je, doista, čovjekov otvoreni neprijatelj.” (El-Isra, 53) “I reci – o Poslaniče – Mojim robovima, koji vjeruju u Mene, da govore lijepe riječi kada međusobno razgovaraju, i da izbjegavaju ružne i odbojne riječi, jer šejtan će ih zloupotrijebiti i djelovati među njima kako bi im pokvario život na dunjaluku i ahiretu. Zaista, šejtan je čovjeku otvoreni neprijatelj, i zato ga se mora čuvati.” (Tefsiru Muhteser)
• Iskazivanje ljubavi riječima. Kada musliman voli u ime Allaha drugog muslimana, treba mu reći: “Doista te volim u ime Allaha.” To je ustvari poslanička praksa i usmjerenje. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzeo je za ruku Muaza b. Džebela, Allah njime bio zadovoljan, iskazujući mu ljubav, i rekao mu je dva puta: “O Muaze! Tako mi Allaha, doista te volim.” (Ebu Davud, vjerodostojan) Dok je jednom neki čovjek bio kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pored njega je prošao drugi čovjek, a ovaj prvi rekao je rekao: “O Božiji Poslaniče! Zaista ga volim.” Na to mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Da li si ga obavijestio o tome?” Čovjek je rekao: “Nisam.” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Obavijesti ga.” Taj čovjek kazuje: “Tada sam ga sustigao i rekao mu: ‘Doista te volim u ime Allaha”, a ovaj mu je odgovorio: “Zavolio te Onaj u Čije ime me voliš.” (Ebu Davud, vjerodostojan) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada čovjek zavoli svoga brata, neka mu to i kaže.” (Ebu Davud, vjerodostojan) Iskazivanje ljubavi riječima bolje je i djelotvornije za međusobnu slogu i ljubav. Kada neka osoba sazna da je voliš, tada će i ona zavoljeti tebe.
Izvor: El-Asr
