WWW.S-D-O.ORGSveriges Dawa Organisation

Vasila b. El-Eska, radijallahu anhu, izjavio je da je čuo sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem riječi: “Allah dželle šanuhu, je rekao:

أنا عند ظن عبدي بي فليظن بي ما شاء

‘Ja sam kod mišljenja mog roba o Meni, pa neka o Meni misli šta hoće’“. (Ibn Hibban, 633 i 641)

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, izjavio je da je čuo sljedeće Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Svevišnji Allah kaže:

أنا عند ظن عبدي بي , إن ظن خيرا فله , و إن ظن شرا فله

‘Ja sam kod mišljenja mog roba o Meni: ako pomisli dobro, u svoju korist; ako pomisli zlo, na svoju štetu.” (Ibn Hibban, 811 i 8912)

Ibn Hadžer, rahimehullah, kaže: „Znači, Ja sam u stanju da uradim šta god on očekuju od Mene da ću uraditi.“ (Fath al-Bari’ 17/397)

Imam Nevevi, rahimehullah, kaže: „Učenjaci su rekli da imati lijepo mišljenje o Allahu znači da čovjek očekuje da će Allah imati milosti prema njemu i da će ga osloboditi teškoća.“ (Šerh Sahih Muslim, 14/210)

Nevevi takođe kaže: “Kadi Ijjad je rekao da to znači da će mu On oprostiti ako bude tražio oprost, prihvatit će njegovo pokajanje ako se pokaje, uslišati će njegovu dovu ako bude dovio i udovoljit će mu ako bude nešto tražio. Također je rečeno da se odnosi na postojanje nade i želje za olakšanjem i ovo je ispravnije.“ (Šerh Sahih Muslim, 14/2)

Ahmed ibn ‘Umer el Qurtubi, rahimehullah, je rekao: “Rečeno je da Njegove riječi ‘Ja sam kod mišljenja mog roba o Meni’ znače: da ako neko očekuje odazivanje kada uputi dovu, da njegovo pokajanje bude prihvaćeno, da nešto loše bude od njega otklonjeno, da njegova djela koja su urađena na ispravan način budu prihvaćena… I ovo je podržano sa njegovim riječima: ادعوا الله تعالى وأنتم موقنون بالإجابة – „Molite Allaha sa ubjeđenjem da će vam se odazvati (uslišati dovu)“. Također, ne priliči onome koji se kaje, traži oprost i čini dobra djela da se iscrpljuje u ispunjavanju njegovih obaveza, jer je ubijeđen da će Allah prihvatiti njegova djela i oprostiti mu grijehe, zbog toga što je Allah obećao da će prihvatiti svako iskreno pokajanje i dobro djelo. Tako da ko god uradi takvo djelo i misli i očekuje da ga Allah neće prihvatiti i da neće imati nikakve koristi od njega – to onda predstavlja gubljenje nade u Allahovu milost i to je jedan od težih velikih grijeha. Ko god umre kao takav bit će prepušten onome šta je mislio i očekivao.“ (Al Mufhim li ma Uškil min Talhis Kitab Muslim 5/267)

Rekao je Ibnul Qajjim, rahimehullah: “Većina ljudi, zapravo, svi ljudi osim onih koje je Allah sačuvao, misle ono što nije istina odnosno misle ono najgore. Većina ljudi vjeruje da su im uskraćena njihova prava, da su loše sreće, da zaslužuju više nego što im je Allah dao, kao da hoće reći: ‘Moj Gospodar mi je učinio nepravdu i lišio me onoga što zaslužujem’, i njegova duša to svjedoči, a njegov jezik to poriče i odbija da javno iznese. I ko god dublje pogleda u svoju dušu i spozna njenu nutrinu i vanjštinu vidjet će ovo poput vatre u eksploziji… A ako pogledaš u nečiju dušu vidjećeš da on krivi sudbinu i da bi više volio da ga zadesi nešto drugo od onoga što ga je zadesilo, i da bi stvari trebale ići ovim ili onim putem… Pogledaj malo dublje u sebe: jesi li sačuvan ovoga? Ako si sačuvan ovoga, onda si sačuvan nečeg doista velikog. U suprotnom, ne očekujem da ćeš biti spašen.“ (Zadu-l-me’ad, 3/235)

Seid Kutb, rahimehullah, je rekao: “A što se tiče vjernika čija su srca vezana za Allaha, čije su duše Njemu bliske, koji uživaju Njegovu stalnu blagodat – oni ne gube nadu u Allahovu milost čak i kad su sa svih strana okruženi nedaćama i teškoćama. Vjernik je u sjenci milosti svoje vjere, užitku njegove veze sa svojim Gospodarom, i u smirenosti njegovog povjerenja u svog Zaštitnika, čak i kada se nalazi u bolnim nedaćama i teškoćama. (Fi zilal al-Qur’an, 6/3219)

Neki od selefa su rekli: “Kada te zadesi nedaća, uljepšaj svoje mišljenje o Allahu kako bi je prebrodio. To će te približiti olakšanju.“ (Al-Feradž ba’d aš-Šiddeh 1/154)

Se’id ibn Džubejr, rahimehullah, bi dovio: “Allahu, podari mi iskreno oslanjanje na Tebe i lijepo mišljenje o tebi“. (Sijar A’lam an-Nubala 4/325)

Abdullah ibn Mes’ud, radijallahu anhu, je rekao: “Tako mi Onog mimo kojeg niko nije vrijedan obožavanja, vjerniku nije dato ništa bolje od lijepog mišljenja o Allahu. I tako mi Onog mimo kojeg niko nije vrijedan obožavanja, nijedan rob ne očekuje dobro od Allaha a da mu Allah neće dati ono što očekuje, jer je svako dobro u Njegovoj ruci. (Husn az-zann bi Allah, str. 45)

Enes ibn Malik, radijallahu anhu, prenio je sljedeći hadis: “Dva će čovjeka biti izbavljena iz Vatre i predočena Allahu, pa će biti naređeno da opet budu bačeni nazad. Jedan od njih dvojice okrenut će se i reći:’Gospodaru, nisam se ovom nadao!’ ‘A čemu si se nadao?’ upitat će ga Allah. ‘Nadao sam se da me u Vatru nećeš vratiti pošto me iz nje izbaviš’, reći će čovjek, pa će mu se Allah smilovati i uvesti ga u Džennet.“ (Muslim 162, Ibn Hibban 632)

Pripremila Medisa Dedović Nišić

Izazov za šitskog misionara Šabara

Halim M.

08/06/2014

Izazov za šitskog misionara Šabara dr.Safet Kuduzović

Savjeti za Ramazan

Halim M.

08/06/2014

Muhammed Mukhtar Šenkiti, hafizehullah

Licemjeri

Halim M.

05/06/2014

Prelijepo učenje sure Munafiqun!

Riječ zbog koje su nebesa i zemlja stvoreni

Halim M.

04/06/2014

Šejh Muhammed ibn Saleh Al-Usejmin – Riječ zbog koje su nebesa i zemlja stvoreni

9 islamskih načina kako se izboriti s brigama i životnim problemima

Halim M.

03/06/2014

U ovim danima teških iskušenja koja su pogodila našu državu i narod, potrebno je da se još više i čvršće vežemo za našu vjeru, i vratimo našem Gopsodaru, iskreno predani. Islam je izvor naše snage, svrha našeg života, najljepša utjeha i smiraj u trenucima briga i problema. Znajmo, teškoće s kojima se susrećemo u životima imaju za cilj da nas očiste i mogu nam pomoći da shvatimo koliko smo slabi i krhki, i zavisni od Allahove, tebareke we te’ala, milosti. Slijedi spisak devet islamskih načina kako možete lakše da se izborite s problemima i stresom u našim životima:

1. Obavljajte namaz

Namaz je izvor mira i sreće. Samim činom klanjanja, potvrđujete da niste u stanju da sami riješite svoje probleme, jer ste svjesni svoje slabosti i krhkosti. Putem namaza svoje nade polažete u Stvoritelja, Jedinog i Svemoćnoga.

Odužite svoju sedždu. Kada svoje lice položite na zemlju i pokorite se svome Tvorcu, vi se predajete Onome Koji je čekao vaš povratak. Ovaj osjećaj pokoravanja liječi sve bolesti srca. I u srcu ostaje samo ljubav prema Allahu, azze we dželle, i Njegovom Poslaniku, sallallahu alejhi we sellem.

2. Učite i proučavajte Kur’an

Kur’an se obraća ljudskom rodu, a jedno od značenja riječi insan je onaj koji je sklon zaboravu. Dakle, Kur’an je podsjetnik svima nama, a njegovi ajeti izvor upute. Učenje ili slušanje učenja Kur’ana ima neopisiv utjecaj na srce i tijelo. Ono obnavlja vezu između nas i Allaha, približavajući nas Milostivom.

„O ljudi, već vam je stigla pouka od Gospodara vašeg i lijek za vaša srca i uputstvo i milost vjernicima.“ Kur’an, Junus, 57.

3. Teškoće u sebi kriju mudrost

Svaka teškoća i iskušenje s kojima se suočite u životu kriju u sebi mudrost i razlog. Važno je razumjeti da vi niste jedini koji imaju probleme, i da ima još mnogo ljudi koji su sličnoj ili goroj situaciji. I prije nas je bilo ljudi koji su iskušavani. Oni među njima koji su ostali ustrajni u Allahovoj vjeri, uprkos silnim teškoćama, pripale su blagodati i uspjeh na oba svijeta.

„Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaština i bolest, i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik, i oni koji su s njim vjerovali – uzviknuli: “Kada će već jednom Allahova pomoć!?” Eto, Allahova pomoć je zaista blizu!“ Kur’an, El-Bekare, 214.

4. Oslonite se na Allaha

Jedna od stvari koje moramo razumjeti o ovom životu jeste da on nije vječan i neprolazan. Takođe, i sretna i loša vremena nisu stalna i konstantna. Sve na ovom svijetu ima svoj kraj. I u tome leži utjeha i nada za sve one koji su tužni i unesrećeni! Svi vaši problemi i iskušenja imaju kraj. I s svakom teškoćom dolazi olakšanje. Oslonite se na vašeg Stvoritelja, jer uistinu srca pronalaze smiraj u spominjanju Allaha.

„Ta, zaista, s mukom je i olakšanje, zaista, s mukom je i olakšanje!“ Kur’an, El-Inširah, 5-6.

5. Dova je oružje vjernika

Kada vas zadese teškoće, obratite se dovom Allahu Jedinom. Jedna od njih je slijedeća dova: Hasbunellahu ve ni’me-l-vekil – Dovoljan je nama Allah i divan je On Zaštitnik! (Izvor: Buhari u Sahihu, 5/172)

6. Dajte sadaku/milostinju

Davanje sadake je povod olakšavanja životnih problema. A pod njom ne podrazumijevamo samo novčanu pomoć drugima, već i osmijeh i lijepo ponašanje. Nakon što pomognete nekom drugom, koji je potreban, vaše srce će osjetiti olakšanje i vi ćete se osjetiti bolje.

7. Družite se s ljudima koji vjeruju u Allaha

Druženje s drugim ljudima je sastavni dio ljudskog života. Važnost podrške porodice i prijatelja posebno dolazi do izražaja u teškim vremenima. Teškoće znaju često puta biti i uzrok slabljenja imana u srcima. Stoga vam je društvo s vjernicima, ljudima koji Allahu padaju na sedždu, neophodno i jedan od načina kako se možete izboriti s vašim problemima.

8. Budite optimistični

Allah, dž.š., kaže u Kur’anu: „Mi smo dužni ukazati na Pravi put, i jedino Nama pripada i onaj i ovaj svijet!“ Kur’an, El-Lejl, 12-13.

Samo za trenutak razmislite o tome da je u Allahovoj vlasti i dunjaluk i ahiret, i da koliko god vaši problemi trajali oni su ništavni kad se usporede s vječnim životom u Džennetu. Pa imajući na umu sve one blagodati koje vas, uz Allahovu pomoć, čekaju, suočite se s teškoćama s strpljivošću, snagom i nepokolebljivošću. Uistinu, kraj se bliži svim vašim mukama. A Allah, azze we dželle, doista voli one koji su strpljivi.

9. Iskoristite jutarnje časove

Probudite se prije sabaha i radite na vašim poslovima i projektima, ili samo učite Kur’an. Korištenje vremena prije izlaska Sunca u činjenju dobrih djela je način kako se možete osloboditi vaših problema i izazova, uz Božiju pomoć. Probajte to i sami, iskoristite ovo blagoslovljeno vrijeme i vidjet ćete rezultate, uz Allahovu pomoć.

Nedim Botić

Ima li onoga ko prihvata opomenu?

Halim M.

30/05/2014

Braćo i sestre u islamu! Tema naše današnje hutbe je Ima li onoga ko prihvata opomenu.

Podsjećam na početku ove hutbe sebe i vas na 41. ajet Sure Er-Rum:

ظَهَرَ الْفَسَادُ فِي الْبَرِّ وَالْبَحْرِ بِمَا كَسَبَتْ أَيْدِي النَّاسِ لِيُذِيقَهُم بَعْضَ الَّذِي عَمِلُوا لَعَلَّهُمْ يَرْجِعُونَ

Pojavio se fesad na kopnu i moru zbog onoga što ljudi rade, da im On dâ da iskuse kaznu zabog onoga što rade, ne bi li se popravili.

A u 214. ajetu Sure El-Bekare stoji:

أَمْ حَسِبْتُمْ أَن تَدْخُلُوا الْجَنَّةَ وَلَمَّا يَأْتِكُمْ مَثَلُ الَّذِينَ خَلَوْا مِن قَبْلِكُمْ مَسَّتْهُمُ الْبَأْسَاءُ وَالضَّرَّاءُ وَزُلْزِلُوا حَتَّى يَقُولَ الرَّسُولُ وَالَّذِينَ آمَنُوا مَعَهُ مَتَى نَصْرُ اللَّهِ أَلا إِنَّ نَصْرَ اللَّهِ قَرِيبٌ

Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaština i bolest i toliko su bili uznemiravani da bi i poslanik i oni koji su snjim vjerovali- uzviknuli:»Kada će već jednom Allahova pomoć!?» Eto Allahova pomoć je zaista blizu!

Braćo i sestre, svi mi proteklih sedmica ovdje u Bosni i Hercegovini prolazimo težak period u kojem je velikom broju od poplavama

uništena imovina. Hvala Allaha ipak nije bilo puno ljudskih žrtava.

Bol svakog mu’mina, ali i općenito čovjeka bi trebala da bude naša vlastita bol, srušena kuća bilo kojeg brata bi trebala da bude ravna rušenju naših vlastitih kuća, klizišta u Željeznom polju, Šerićima i Svrakama su i naša klizišta, žeđ braće u Bosanskom Šamcu je naša žeđ, poplavljena polja i uništeni usjevi u Janji su naši poplavljeni usjevi, zatrpan put u Kosovi kod Maglaja je zatrpan put i u mjestima našeg življenja, uništen namještaj u stanovima u Olovu je uništen naš namještaj, uništeni trgovački centri su šteta za sve nas i tako dalje!

Nadamo se da su štetne posljedice poplava kefaret (čišćenje) od naših grijeha, na prvom mjestu našoj braći i sestrama koji su izravno pogođeni njima, ali i za nas koji imamo priliku da im pomognemo.

Materijalne štete će se inša-Allah nadoknaditi našom pomoći ili uz pomoć dobrih ljudi i institucija, prvenstveno onih iz islamskih zemalja, ali šta je sa našom duhovnom obnovom, šta je sa našim imanom, šta je sa našim džematima, šta je sa našim moralom, šta je sa našim rodbinskim vezama, šta je sa našom omladinom, šta je sa našim ukućanima, šta je sa našim komšijama itd.?

Mulj iz poplavljenih kuća će se inša-Allah očistiti, zidovi će se inša-Allah isušiti, avlije će inša-Allah iznova mirisati, ali šta je sa muljem u našim džematskim, porodičnim, rodbinskim i komšijskim odnosima i šta je sa klizištima u našem ahlaku? Kako i kada njih sanirati? Sanacija našeg unutrašnjeg stanja je uz Allahovu, dželle še’nuhu, pomoć jedino moguća iskreno tevbom i izvršavanjem naših islamskih obaveza i nečinjenjem harama i mekruha!

Braćo i sestre, pomozimo našoj ugroženoj braći imajući na umu riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:

عَنْ أَبِي هُرَيْرَةَ رَضِيَ اللَّهُ عَنْهُ أَنَّ النَّبِيَّ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَ سَلَّمَ قاَلَ: “مَنْ نَفَّسَ عَنْمُسْلِمٍ كُرْبَةً مِنْ كُرَبِ الدُّنْيَا نَفَّسَ اللهُ عَنْهُ كُرْبَةً مِنْ كُرَبِ يَوْمِ الْقِيَامَةِ، وَ مَنْ يَسَّرَعَلَى مُعْسِرٍ يَسَّرَ اللهُ عَلَيْهِ فِي الدُّنْيَا وَ الْآخِرَةِ وَ مَنْ سَتَرَ عَلَى مُسْلِمٍ سَتَرَ اللهُ عَلَيْهِفِي الدُّنْيَا وَ الْآخِرَةِ وَ اللهُ فِي عَوْنِ الْعَبْدِ مَا كَانَ الْعَبْدُ فِي عَوْنِ أَخِيهِ.” (مسلم)

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko od muslimana otkloni nevolju od dunjalučkih nevolja, Allah će od njega otkloniti nevolju od nevolja na Sudnjem danu! Ko olakša onome kome je teško, Allah će njemu olakšati na dunjaluku i Ahiretu! Ko sakrije sramotu drugog muslimana, Allah će sakriti njegovu sramotu na dunjaluku i Ahiretu! Allah je na pomoći Svome robu, dok je rob na pomoći svome bratu!” (Muslim)

Citirani hadisi obavezuju muslimane na ostvarivanje bratstva zasnovanog na imanu, međusobnoj samilosti, saradnji i pomoći, a u to ulazi i otklanjanje nevolja nevoljnika.

Kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji bilježi imam Muslim:

عَنْ أَبِي أُمَيَّةَ الشَّعْبَانِيِّ، قَالَ أَتَيْتُ أَبَا ثَعْلَبَةَالْخُشَنِيَّ فَقُلْتُ كَيْفَ تَصْنَعُ فِي هَذِهِ الآيَةِ قَالَ أَيَّةُ آيَةٍقُلْتُ: “يَاأَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا عَلَيْكُمْ أَنْفُسَكُمْ لاَ يَضُرُّكُمْ مَنْ ضَلَّإِذَا اهْتَدَيْتُمْ“‏ قَالَ سَأَلْتَ عَنْهَا خَبِيرًا سَأَلْتُعَنْهَا رَسُولَ اللَّهِ صَلَّى اللهُ عَلَيْهِ وَسَلَّمْ فَقَالَ:‏ “بَلِ ائْتَمِرُوابِالْمَعْرُوفِ وَتَنَاهَوْا عَنِ الْمُنْكَرِ حَتَّى إِذَا رَأَيْتَشُحًّا مُطَاعًا وَهَوًىمُتَّبَعًا وَدُنْيَا مُؤْثَرَةً وَإِعْجَابَ كُلِّ ذِي رَأْىٍ بِرَأْيِهِفَعَلَيْكَ خُوَيْصَةُ نَفْسِكَ وَدَعْأَمْرَ الْعَوَامِّ فَإِنَّ مِنْ وَرَائِكُمْ أَيَّامَ الصَّبْرِ الصَّبْرُفِيهِنَّ مِثْلُ قَبْضٍ عَلَى الْجَمْرِ لِلْعَامِلِ فِيهِنَّ مِثْلُ أَجْرِخَمْسِينَ رَجُلاً يَعْمَلُونَ بِمِثْلِ عَمَلِهِ” (مسلم)

Prenosi Ebu Umejje Eš-Ša’bani: Došao sam kod Sa’lebe El-Hušenija, pa sam mu rekao: „Kako razumiješ ovaj ajet?“ Upita: „Koji ajet?“ Rekoh:„O vjernici, brinite se o sebi; ako ste na pravom putu, neće vam nauditi onaj ko je zalutao!“ Reče: „Dobro si pitao! Pitao sam za njega Poslanika, sallallahu ‘alejhi ve sellem, pa je rekao: „Naređujte dobro i zabranjujte zlo, pa kada vidiš pokornog škrticu, strast koja se slijedi, dunjaluk koji mami i kada se svako bude divio svome mišljenju, onda se ti pazi i ostavi masu! Poslije vas su dani strpljivosti, u kojima je strpljivost kao držanje žeravice! Onaj ko bude činio dobro u to vrijeme imaće nagradu pedeset ljudi koji rade (sada) kao oni.“ (Muslim)

Braćo i sestre, izvucimo iz proteklih poplava pouku, učinimo iskrenu tevbu, približimo se svomeGospodaru, pomozimo svima onima kojima je pomoć potrebna, čuvajmo prava drugih ljudi i ispunjavajmo sve naše obaveze prema Allahu, dželle še’nuhu, i Njegovim stvorenjima i posebno čuvajmo namaz, jer je on naša stalna veza sa Allahom, subhanehu ve te’ala!

Gospodaru, pomozi našoj ugroženoj braći ma gdje bili i podari im skoru pobjedu, olakšaj našoj braći iskušanoj poplavama i klizištima, učvrsti nas naTvome putu, sačuvaj nas iskušenja koja ne možemo podnijeti, očisti naša srca i jezike od ružnih misli i govora, oprosti našim roditeljima i dobrim precima, uputi našu djecu i potomke i učini ih radostima naših očiju i srca, oprosti nam grijehe i počasti nas u džennetima, društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

Nezim Halilović Muderris – hutba: 19/2014 – 01. ša’ban 1435.H. / 30. maj 2014.g.

Nauka potvrdila: Kur’an je najbolji lijek za depresiju, stres i brige!

Halim M.

29/05/2014

Živimo u vremenu kada prema medicinskim podacima 40 posto stanovništva u BiH i svijetu boluje od depresije, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. godine ta bolest biti drugi najčešći uzrok smrtnosti. Stručnjaci upozoravaju da građani BiH zbog depresije, sve češće posežu za antidepresivima i benzodiozepinima, odnosno koriste bensedine, leksilijume, apaurine i druge lijekove, i na njih godišnje potroše milione i milione KM, često bez ikakvog učinka.

Nažalost, lijek često tražimo posvuda, ne žaleći ni truda, ni novca, a on je puno bliži nego što mislimo. Potpuno je besplatan, i skoro ga svako naše kućanstvo posjeduje. Radi se o Allahovoj Knjizi – Kur’anu.

Zapadni naučnici su tek nedavno ustanovili ono što vjernici znaju već 1400 godina – Kur’an je lijek za tijelo i dušu. Istraživanje prof. dr. M. MacPheeja, objavljeno u 22. broju naučnog žurnala Medicinska antropologija (Medical Anthropology), je otkrilo da učenje Kur’ana blagotvorno djeluje kod problema s depresijom, povećanog stresa i anksioznosti, te nudi olakšanje u vremenima teških životnih problema i briga koje zaokupljaju čovjeka.

Istraživanje pod nazivom „Medicine for the heart: the embodiment of faith in Morocco“ (Lijek za srce: otjelovljenje vjere u Maroku) provedeno 2003. godine u Maroku, je potvrdilo da učenje kur’anskih ajeta pomaže ženama da uspostave emocionalnu i duševnu smirenost, poremećenu usljed socijalnih promjena – životnih problema i briga koje narušavaju srčano i tjelesno zdravlje. Otuda porijeklo vodi i sam naziv studije, jer su učesnice studije Kur’an nazvale – „lijekom za srce“.

U sažetku studije, dr. MacPhee ističe: „’Lijek za srce’ je način na koji se u Maroku opisuje moć Kur’ana da liječi srce, organ i simbol koji povezuje duhovno, emocionalno i fizičko iskustvo. Učenje Kur’ana za žene-domaćice iz jugoistočnog Maroka predstavlja idealan način kako upravljati emocijama povezanim s nedavnim društvenim promjenama (radi se o emocijama koje uznemiravaju srce i tijelo).

Ovaj rad je preliminarno ispitivanje koja pokazuje kako u svakodnevnom životu fenomen vjere osvjetljava otjelovljenu strukturu zdravog života, u kojem se duhovno iskustvo spaja s fizičkim i emocionalnim iskustvom. Kombinujući perspektive antropologije ovog iskustva i socijalne psihologije, u radu naglašavam neke od duhovnih aspekata blagostanja koji je javljaju kao domaći proizvod zdravlja, posebno u odnosu na središnje kulturne jedinstva i unutrašnjeg, duhovnog života. Koncept duhovnog tijela (duše) locira ovo iskustvo unutar tijela (u ovom slučaju, iz srca), a ne van čovjeka (tj. u kognitivni ili simbolički prostor.)“ (1)

U zaključku studije, autor ističe da bi ovo istraživanje trebalo poslužiti kao osnova budućim ispitivanjima djelovanja Kur’ana na tjelesno i duševno zdravlje, ističući da bi to otvorilo i nove mogućnosti u domenima psihologije i psihoterapije.

Istinu je rekao Uzvišeni Allah: “O ljudi, već vam je stigla poruka od vašeg Gospodara, i lijek za ono što je u prsima i uputa i milost vjernicima.” (2)

1 – Izvor: MacPhee, M. (2003). Medicine of the heart: The embodiment of faith in Morocco, Medical Anthropology, 22, 53-83.

2 – Kur’an, prijevod značenja sure Junus, 57.

Nedim Botić