Posto nam dolaze najbolji dani u godini, da se prisjetimo vrijednosti tih dana,I da se za njih pripremimo,da bi ih sto bolje iskoristili
Vrijednost prvih deset dana zul-hidzeta
Rekao je Uzvišeni Allah u Kur’anu: “I oglasi ljudima hadž! – dolazit će ti pješke i na devama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali. Jedite meso njihovo, a nahranite i siromaha ubogog!” (El-Hadždž, 27–28)
Većina učenjaka i komentatora Kur’ana smatra da su određeni dani upravo ovi dani. U njima treba što više spominjati Uzvišenog, hvaliti Ga, veličati, izražavati Njegovu jednoću, dove Mu upućivati, učiti Kur’an, činiti dobra djela, klanjati, postiti, udjeljivati sadaku i činiti druga dobra djela. Imam Ahmed prenosi od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema većih niti dražih dana za činjenje dobrih djela Allahu od ovih dana, pa izgovarajte dosta tehlil (la ilahe illallah), tekbir (Allahu ekber), tahmid (elhamdulillah)!”
Uzvišeni Allah u časnom Kur’anu kaže: “Tako Mi zore, i deset noći, i parnih i neparnih, i noći kad nestaje, zar to pametnom zakletva nije?” (El-Fedžr, 1–5) Mnogi učenjaci rekli su da se deset noći spomenutih u ovom ajetu odnose na prvih deset dana mjeseca zul-hidžeta, a činjenica da se Allah njima zaklinje ukazuje na poseban značaj i vrijednost ovih dana.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema dana u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih dana.” (Buhari, 969)
Imajući u vidu ovu činjenicu, svaki musliman treba nastojati da ove dane i noći što bolje iskoristiti u ibadetu Uzvišenom Allahu.
Vjernici u skupinama sa svih strana odlaze kopnom, morem i zrakom prema Allahovoj kući učeći telbiju i odazivajući se pozivu da obave hadž i umru. Svaki pokret hadžije u njegovim obredima je zikrullah, kako se navodi u hadisu: “Tavaf oko Kabe, sa‘j izmedju Safe i Merve, bacanje kamenčića, sve ovo je zbog toga da bi se spominjao Allah.” (Tirmizi, hadis hasen)
Dobri Allahovi robovi natječu se u predstojećim danima i noćima mjeseca zul-hidžeta u činjenju dobrih djela i dobivanju sevaba i nagrade izvršavajući jedan od temelja islama, hadž Bejtullaha. Ni njihovoj braći i sestrama u islamu nije uskraćena mogućnosti da se trude u raznim ibadetima: postu, klanju kurbana, udjeljivanju sadake, dovi, namazu, učenju Kur’ana, naređivanju dobra i odvraćanju od zla, pozivanju u Allahovu vjeru i sl.
Post je jedan od posebno vrijednih i dragih ibadeta Uzvišenom Allahu, a u mubarek danima on ima svoju posebnu vriijednost. Jedna od supruga Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je devet dana zul-hidžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.” (Ebu Davud i En-Nesai, hasen – dobar). Također, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema roba koji posti i jedan dan u ime Allaha, a da mu Allah za svaki dan njegovog posta ne udalji lice od Vatre za sedamdeset godina hoda.”
Dan Arefata, deveti zul-hidže, najvredniji je dan u cijeloj godini. Katada, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao o postu na dan Arefata: “On iskupljuje grijehe prošle i naredne godine!” (Muslim)
Post tog dana preporučen je onima koji ne obavljaju hadž, a hadžije su toga dana zauzete mnogobrojnim drugim ibadetima. Deseti dan zul-hidžeta je Kurbanski bajram, a tog dana je post zabranjen, kako bilježe Buhari i Muslim.
??Odabrani ibadeti u ovim danima
Jedan od odabranih ibadeta u ovim danima jeste upućivanje dove Uzvišenom Allahu, kao što je na to ukazao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekavši: “Najbolja dova je na dan Arefata. Najbolje riječi koje sam ikada izgovorio ja i poslanici prije mene jesu: La ilahe illallahu vahdehu la šerike leh (nema drugog boga osim Allaha jedinog, koji nema sudruga).” (Malik, Tirmizi, hasen)
Pored dove, oživljavanje noći u tim danima, klanjanjem namaza učenjem Kur’ana, ima veliku vrijednost, jer se time približavamo Uzvišenom Allahu koji se zakleo tim noćima rekavši:
“Tako Mi zore, i deset noći”. Naši vrijedni prethodnici posebno su se isticali činjenjem ibadeta u ovim noćima.
Kaže Seid b. Džubejr, radijallahu anhu: “Ne gasite svoje svjetiljke u tim noćima.”
Iako se pokajanje treba činiti uvijek, srca ljudi se okreću ibadetu više u ovim posebnim danima, a pokajanje, zajedno sa dobrim djelima učinjenim u ovom vremenu, može, inšallah, dovesti do pozitivne promjene kod muslimana.
Oni koji su kod svojih kuća imaju priliku da učestvuju sa hadžijama u prinošenju žrtvi. Većina islamskih učenjaka smatra da je kurban pritvrđeni sunnet, pa je time poželjan – mustehab, i da ga ne bi trebao ostavljati onaj koji je u mogućnosti.
Stav imama Ebu Hanife jeste da je kurban obavezan (vadžib) onome koji je u mogućnosti, a to je mišljenje i šejhul-islama Ibn Tejmije. Oni koji ostaju kod svojih kuća, a imaju namjeru prinijeti žrtvu – kurban, od početka nastupanja ovih dana ne treba da sijeku nokte, niti skraćuju kosu, niti otkidaju šta od kože dok žrtvu ne prinesu. Prinošenje kurbana Uzvišenom Allahu u danima Kurbanskog bajrama jedan je od najvećih ibadeta. Uzvišeni Allah spomenuo je zajedno namaz i prinošenje kurbana u kur’anskoj suri El-Kevser. Pozvao je Svoje robove da iskreno ove i sve druge ibadete čine u ime Njega, na taj način Mu se približavajući i zahvaljujući Mu na blagodatima i uspostavljajući propise Njegove vjere i postižući bogobojaznost.
Kaže Uzvišeni: “Do Allaha neće doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali će Mu stići iskreno učinjena dobra djela vaša, tako vam ih je potčinio da biste Allaha veličali zato što vas je uputio i obraduj one koji dobra djela čine.” (El-Hadždž, 37)
Da nam Uzvišeni pomogne da Mu budemo u pokornosti. Allahu pripada hvala i zahvala na početku i na kraju, i javno i tajno.
Hfz.mr.Muhammed Fadil Porča
