(PROPIS KOJI MNOGIMA NIJE POZNAT)
Mnogo je ljudi koji imaju čvrstu namjeru da kolju kurban, a ne znaju da postoje određene radnje koje ne smiju činiti od početka nastupanja mjeseca zul-hidžeta pa sve do klanja kurbana.
Ummu Selema, radijallahu anha, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada nastupi mjesec zul-hidže, pa neko od vas htjedne da kolje kurban, neka ne uzima (krati) ništa od svoje kose ili kože.” (Muslim)
U drugoj verziji, koju također bilježi imam Muslim, navodi se: “Neka ne odstranjuje dlake i neka ne siječe nokte.”
Islamski pravnici nemaju jedinstveno mišljenje u pogledu razumijevanja ovog vjerodostojnog hadisa.
Veliki broj učenjaka smatra da su spomenuti postupci strogo zabranjeni – haram, a kao dokaz za svoje mišljenje navode da se haramom smatra sve ono za što je u kur’ansko-hadiskim tekstovima izrečena zabrana, sve dok drugi argumenti ne pojasne ili ublaže i spuste zabranu na stepen mekruha.
Druga skupina učenjaka smatra su navedeni postupci pokuđeni, a ne haram.
Treća skupina (hanefijska pravna škola) smatra da su navedeni postupci dozvoljeni, a kao dokaz navode druge hadise u kojima se indirektno spominje da je to dozvoljeno. (Vidjeti: El-Minhadž / Komentar imama Nevevija na Muslimov Sahih, 13/138)
Treba napomenuti da je dokaz koji su naveli pravnici hanefijske pravne škole općeg karaktera, a spomenuti hadis Ummu Seleme, radijallahu anha, posebnog, a poznato je pravilo usuli-fikha koje kaže da se daje prednost u postupanju po posebnim argumentima nad argumentima općeg karaktera.
Govoreći o ovom pravnom pitanju i dokazima koje su iznosili mezhebi, Ibn Kudama je rekao: “Hadis koji su oni citirali i njime dokazivali dozovoljenost spomenutih postupaka, općeg je karaktera, o ovaj hadisa (misli na hadis Ummu Seleme u kojem se zabranjuju spomenuti postupci) općeg je karaktera, pa je obaveza da mu se dâ prednost nad dokazom općeg karaktera.” (El-Mugni, 9/437)
Ovaj propis eksplicitno važi za osobu koja će klati kurban (vlasnika kurban), ali ne i za ostale članove njegove porodice.
U slučaju da čovjek uradi nešto od onoga što je kao zabranjeno navedeno u hadisu: skrati kosu ili nokte, to neće utjecati na ispravnost njegovog kurbana.
Čovjek koji tokom prvih deset dana zul-hidžeta donese odluku da će klati kurban, sustegnut će se od spomenutih postupaka nakon donošenja odluke, bez obzira na to da li je prije toga počinio nešto od onoga što je kao zabranjeno navedeno u hadisu ili ne.
Ako bi čovjek bio opunomoćen od nekoga da mu zakolje kurban, tada se zabrana ne odnosi na opunomoćenika (onoga koji kolje), već samo na vlasnika kurbana.
U slučaju da ukaže velika potreba za činjenjem nekog od u hadisu zabranjenih postupaka, ko što je brijanje glave, kako bi se izvršio hirurški zahvat i sl., u tom slučaju nema smetnje da se to učini.
Ako bi neko, ko želi klati kurban, učinio nešto od zabranjenog, namjerno ili u zaboravu, prema konsenzusu islamskih učenjaka, nije obavezan da se iskupljuje posebnim iskupom, a ako je to učinio namjerno, pokajat će se Uzvišenom Allahu kao za činjenje bilo kojeg drugog grijeha.
KOMENTAR HADISA
U svim verzijama navedenog hadisa navodi se da su zabranjena tri postupka: skraćivanje kose, nokata i kože.
Pod skraćivanjem kose podrazumijeva se svaki vid odstranjivanja dlaka sa tijela: brijanje, čupanje, kraćenje, spaljivanje, i ova zabrana odnosi se na sve dlake na tijelu: dlake ispod pazuha, oko stidnih mjesta, bradu, brkove i kosu na glavi.
Pod skraćivanjem nokata podrazumijeva se skraćivanje nokata na bilo koji način: rezanjem, lomljenjem, otkidanjem ili na bilo koji drugi način.
Zabrana u pogledu kože, prema komentaru nekih hadiskih učenjaka, misli se na nokte, kako je pojašnjeno u drugim verzijama ovog hadisa. U svakom slučaju, čovjek treba da vodi računa o tome da ni na koji način ne odstranjuje kožu sa svoga tijela u ovom periodu.
MUDROST ZABRANE
Islamski učenjaci pokušali su da odgonetnu mudrost propisivanja ovih zabrana, pa su kazali da je to iz razloga da ljudsko tijelo ostane potpuno, bez bilo kakvih umanjivanja, kako bi kao takvo bilo potpuno oslobođeno od Vatre, a neki učenjaci spomenuli su da se mudrost spomenutih zabrana ogleda u oponašanju ljudi koji su na hadžu i nalaze se u ihramskim zabranama.
Priredio: Pezić Elvedin
(minber.ba)
