Prenosi Mu’az ibn Džebel, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Neće se pokrenuti stopala Allahovog roba na Sudnjem danu sve dok ne bude pitan o četiri stvari: o svom životu – u šta ga je utrošio, o svojoj mladosti – u čemu ju je proveo, o svom imetku – kako ga je stekao i ušta ga je potrošio i o svom znanju – šta je po njemu radio.“^[1]

Biografija ravije:

1. Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je časni ashab, jedan od zahida i muhadžira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidžru te nije učestvovao u Bici na Bedru. Učinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po Hidžri,  za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu’az ibn Džebel el-Ensari el-Hazredži, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je islam u osamnaestoj godini, učestvovao je na Bedru i u bitkama poslije Bedra. Dostigao je najviši stepen znanja o šerijatskim propisima i Kur’anu. Bio je namjesnik Šama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu, gdje je i umro 18. god. po Hidžri.

Kratki komentar hadisa:

Dani našeg života na ovom dunjaluku su odbrojani, životni vijek je ograničen a zatim će doći smrt u koju nema sumnje. I nakon proživljenja ljudi iz njihovih kaburova, biće pitan svako od njih o danima njegovog života kako ih je proveo, u dobru ili zlu? Biće pitan o danima svoje mladosti, koja je period živosti i aktivnosti, kako ih je proveo, da li u korisnom znanju i dobrom djelu kako bi bio nagrađen. Zatim će biti pitan o svom imetku da li ga je stekao na dozvoljen način i utrošio u onome što je obavezno i pohvalno? Biće pitan, takođe, o svom znanju koje je stekao da li je radio po njemu i druge poučavao, jer korisno znanje je ono po kojem radi onaj koji ga posjeduje i poučava druge njemu. Molim Uzvišenog Allaha da nam omogući da stičemo znanje iskreno radi Njegovog lica.

Pouke hadisa:

1. Dokaz da će ljudi biti proživljeni poslije smrti, da će polagati račun i biti nagrađeni shodno djelima.
2. Podsticanje na primjenu korisnog znanja i dobrog djela.
3. Podsticanje na sticanje imetka na halal način i njegovo trošenje u dobrotvorne svrhe.

Prenosi se od Ebu-Zerra, Džundub ibn Dženadeta, i Mu’az ibn Džebela, radijallhu anhuma, da je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Boj se Allaha gdje god da si, loše djelo poprati dobrim, izbrisaće ga i lijepo se sa ljudima ophodi.“^[1]

         Biografija ravija:

1. Ebu-Zerr el-Gaffari, radijallahu anhu, je časni ashab, jedan od zahida i muhadžira. Rano je primio islam, ali je kasno obavio hidžru te nije učestvovao u Bici na Bedru. Učinio je mnogo plemenitih djela. Preselio je 32. god po Hidžri,  za vrijeme hilafeta Osmana, radijallahu anhu.
2. Mu’az ibn Džebel el-Ensari el-Hazredži, radijallahu anhu, je plemeniti ashab. Primio je islam u osamnaestoj godini, učestvovao je na Bedru i u bitkama poslije Bedra. Dostigao je najviši stepen znanja o šerijatskim propisima i Kur’anu. Bio je namjesnik Šama za vrijeme hilafeta Omera, radijallahu anhu, gdje je i umro 18. god. po Hidžri.

Kratki komentar hadisa:

Ovaj hadis se ubraja u Poslanikove, sallahu alejhi ve sellem, vesijete u kojima oporučuje svojim ashabima da žive po njima i da muslimani slijede te oporuke u svakom vremenu i na svakom mjestu da bi bili sretni na dunjaluku i ahiretu. Nakon što je Ebu-Zerr primio Islam u Mekki, naredio mu je Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, da ide svom narodu želeći da ih Allah njegovim uzrokom uputi na Pravi put. Pa nakon što je vidio koliko mu je stalo da ostane sa njim, sallahu alejhi ve sellem, u Mekki, a znao je da nema kudreta za to, rekao mu je da se boji Allaha gdje god da je, jer je to preče njemu od boravka u Mekki. Ovo je naredba i svakom muslimanu. Moguće je da je ovaj hadis obraćanje Mu’azu da  izvršava Allahove naredbe i ostavi zabrane, jer Allah vidi šta on radi i dobro je obaviješten o njimu gdje god bio. I još mu je rekao, sallahu alejhi ve sellem, da se ophodi prema ljudima onako kako bi volio da se oni prema njemu ophode, da ih poštedi neprijatnosti, da ih savjetuje i da bude vedra lica kako bi im se srca zbližila i ljubav među njima upotpunila. A ovakvo ponašanje donosi mnogo hajra i ključ je uspjeha.

         Pouke hadisa:

1. Naredba da se treba bojati Allaha javno, tajno i na svim mjestima.
2. Kada čovjek uradi loše djelo a zatim zatraži oprost od Allaha i uradi dobro djelo, to dobro djelo poništi loše.
3. Naredba da se ophodi prema ljudima na najljepši način i da se otklanjaju neprijatnosti od njih.
4. Da lijep ahlak upotpunjuje bogobojaznost.

OBAVEZA ODRŽAVANJA ROBINSKIH VEZA

Prenosi se od Enesa, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallahu aleji ve sellem, rekao:

“Ko voli da mu se poveća opskrba i produži život neka održava rodbinske veza.“^[1]

Biografija ravije:

Enes ibn Malik el-Ensari, rahimehullah, časni ashab, sluga Poslanika, sallahu alejhi ve sellem. Služio ga je deset godina. Prenio je mnogo hadisa i ubraja se među fakihe i učene ashabe. Preselio je 92. god. po Hidžri.

         Kratki komentar hadisa:

         Održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojim je Uzvišeni Allah zadovoljan, daje sevape na ahiretu i povećava opskrbu na dunjaluku. U ovom hadisu Poslanik, sallahu alejhi ve sellem, nas poučava  da onaj koji voli da mu Allah poveća rizk (opskrbu) i da mu produži životni vijek i učini ga berićetnim treba održavati rodbinske veze. Tu vezu treba održavati sa svojom rodbinom po porijeklu i tazbinstvu, tako što će im čini dobročinstvo, biti suosjećajan prema njima, blag prema nemoćnim i neće zapostaviti nikog od njih. Udjeljivanje siromasima je sadaka a udjeljivanje rodbini je sadaka i održavanje rodbinskih veza.

         Pouke hadisa:

1. Podsticanje na održavanje rodbinskih veza je djelo sa kojima je Uzvišeni Allah zadovoljan i za njega daje sevape na ahiretu.
2. Uzvišeni Allah je učinio održavanje rodbinskih veza uzrokom povećanja opskrbe na dunjaluku.
3. Uzvišeni Allah je učinio održavanje rodbinskih veza uzrokom produženja života i činjenja života berićetnim.