Lekcija br. 2

Način objave i redosljed ajeta i sura u Kur’anu

Način objave i redosljed ajeta i sura u Kur’anu

1. Na koji način je Kur’an objavljen Poslaniku s.a.w.s?

Prije nego je počela objava Kur’ana Poslaniku s.a.w.s. on je već bio čuvan u Levhi Mahfuzu, kao što kaže Uzvišeni:

بَلْ هُوَ قُرْآنٌ مَجِيدٌ فِي لَوْحٍ مَحْفُوظٍ

”A Ovo je Kur’an veličanstveni, na ploči pomno čuvanoj (Levhi mahfuzu).” (Al-Burudž, 21-22.)

Ibn Kesir prenosi predaju u tefsiru sure Zuhruf 4. Ajet od Ibn Abbasa r.a. i Mudžahida rhm. Da su rekli: Kur’an se nalazi u Umul-Kitab (Glavnoj knjizi), to jest u Levhi Mahfuzu.

Većina islamskih učenjaka smatra da je spuštanje Kur’ana izvršeno u dva dijela:

Prvi dio: Tada je Kur’an iz Levhi Mahfuza spušten sa sedmog na dunjalučko nebo. Kao dokaz tome su riječi Uzvišenog:

إِنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةِ الْقَدْرِ

”Mi smo ga objavili u noći Kadr.” (Al-Qadr, 1.)

إِنَّا أَنْزَلْنَاهُ فِي لَيْلَةٍ مُبَارَكَةٍ

”Mi smo je u Blagoslovljenoj noći objavili.” (Ad-Duhan, 3.)

شَهْرُ رَمَضَانَ الَّذِي أُنْزِلَ فِيهِ الْقُرْآنُ

”U mjesecu ramazanu je objavljen Kur’an.” (Al-Baqara, 185.)

Bejheki, Taberani i Ibn Ebi Hatim bilježe odgovor Ibn Abbasa r.a. kada je upitan kako da spoji ova tri ajeta, pa je rekao r.a: ”Kur’an je spušten u mjesecu Ramazanu, u noći Kadra, tj. u blagoslovljenoj noći odjednom, a potom je odatle objavljivan mjesecima i danima.”

Učenjaci ovo dokazuju i predajom koju bilježi Hakim u Mustedreku sa ispravnim lancem od Ibn Abbasa r.a. da je rekao: ”Kur’an je spušten odvojeno. Prvi put je spušten odjednom na dunjalučko nebo kod Bejtul-‘Ize, a potom ga je melek Džibril a.s. spuštao Poslaniku s.a.w.s. i učio ga usmenim putem ajet po ajet.”

Drugio dio: Kao što stoji u prijethodnoj predaji od Ibn Abbasa r.a. da se drugi dio spuštanja Kur’ana odnosi na samu njegovu objavu Poslaniku s.a.w.s. na način da ga je njemu sa prvog nebesa donosio melek Džibril a.s. Spuštanje Kur’ana u ovom dijelu trajalo je oko 23 godine.

Dokaz tome su i riječi Uzvišenog:

وَقَالَ الَّذِينَ كَفَرُوا لَوْلا نُزِّلَ عَلَيْهِ الْقُرْآنُ جُمْلَةً وَاحِدَةً كَذَلِكَ لِنُثَبِّتَ بِهِ فُؤَادَكَ وَرَتَّلْنَاهُ تَرْتِيلًا

”Oni koji ne vjeruju govore: “Trebalo je da mu Kur’an bude objavljen čitav, i to odjednom!” A tako se objavljuje da bismo njime srce tvoje učvrstili, i mi ga sve ajet po ajet objavljujemo.” (Al-Furqan, 12)

Melek koji je bio zadužen za spuštanje Kur’ana Poslaniku s.a.w.s. je melek obajve tj. Džibril a.s.

قُلْ نَزَّلَهُ رُوحُ الْقُدُسِ مِنْ رَبِّكَ بِالْحَقِّ

”Reci: “Od Gospodara tvoga objavljuje ga melek Džibril kao istinu…” (An-Nahl, 102.)

Melek Džibril je imao zadatak da svake godine Poslanika s.a.w.s. presluša sve što je do tada objavljeno iz Kur’ana, a zadnje godine ga je preslušao dva puta. (Hadis o tome bilježi Buharija)

2. Kakva je korist i mudrost u objavljivanju Kur’ana dio po dio u tako dugom periodu?

Korist i mudrost u objavljivanju Kur’ana dio po dio u periodu od oko 23 godine ogledaju se u sljedećem:

–          Učvršćivanje srca Poslanikovog s.a.w.s.

–          Olakšavanje njegovog pamćenja i razumijevanja za Poslanika s.a.w.s. i ashabe r.a.

–          Praćenje događaja i njihovo pojašnjenje koji su se dešavali za vrijeme Poslanika s.a.w.s.

–          Postepenost u objavljivanju propisa

–          Dugotrajnost Kur’anskog savršenstva i izazov nevjernicima da dokažu svoje sumnje po pitanju Kur’ana

–          Dokaz da je on od Allaha dž.š., jer da je od nekog drugog mimo Allaha dž.š. za toliki dugi period objave sigurno bi se desila neka greška ili kontradiktornost.

3. Šta je prvo objavljeno od Kur’ana Poslaniku s.a.w.s:

Prvo što je objavljeno Poslaniku s.a.w.s. jesu prvi ajeti sure Al-A’laq: Ikre! (na ovome je većina islamskih učenjaka):

اقْرَأْ بِاسْمِ رَبِّكَ الَّذِي خَلَقَ، خَلَقَ الْإِنْسَانَ مِنْ عَلَقٍ، اقْرَأْ وَرَبُّكَ الْأَكْرَمُ

”Čitaj, u ime Gospodara tvoga, koji stvara, stvara čovjeka od ugruška! Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj…’’ (Al-A’laq, 1-3)

Dokaz je hadis od Aiše r.a. kojeg bilježi imam Buharija a u kojem jasno stoji da su prve riječi objave bile u pećini Hira, i da su to bili prvi ajeti sure Al-Aleq.

4. Koji ajeti su posljednji objavljeni Poslaniku s.a.w.s.?

Ono na čemu je složna većina učenjaka jeste da su ajeti iz sure Al- Baqara koji se odnose na kamatu, i ajet koji dolazi nakon njih posljednji objavljeni Poslaniku s.a.w.s, sa razilaženjem među njima koji od tih ajeta je bio posljednji objavljen:

يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا اتَّقُوا اللَّهَ وَذَرُوا مَا بَقِيَ مِنَ الرِّبا إِنْ كُنْتُمْ مُؤْمِنِينَ

”O vjernici, bojte se Allaha i od ostatka kamate odustanite, ako ste pravi vjernici.’’ (Al-Baqara, 278.)

Buharija bilježi hadis u kome je Ibn Abbas r.a. upitan o ajetima koji su također među posljednje objavljenim a koji dolazi nakon ajeta kamate:

وَاتَّقُواْ يَوْمًا تُرْجَعُونَ فِيهِ إِلَى اللّهِ ثُمَّ تُوَفَّى كُلُّ نَفْسٍ مَّا كَسَبَتْ وَهُمْ لاَ يُظْلَمُونَ

’’ I bojte se Dana kada ćete se svi Allahu vratiti, kada će se svakome ono što je zaslužio isplatiti, – nikome krivo neće učinjeno biti.’’ (Al-Baqara, 281.),

pa je rekao Ibn Abbas r.a: ’’Posljednji ajet objavljen Poslaniku s.a.w.s. je ajet o kamati.’’

5. Da li je redosljed ajeta i sura u Kur’anu, kakvog mi danas znamo prema oporuci od Poslanika s.a.w.s. ili su redosljed napravili ashabi r.a. koji su kasnije sakupljali Kur’an u mushaf nakon smrti Poslanika s.a.w.s.?

a) Redosljed ajeta:

Ono što je poznato i na čemu nema razilaženja među učenjacima jeste da su redosljed objave ajeta nije isti sa njihovim redosljedom u toj suri. To se može i zaključiti iz govora Ibn Abbasa r.a. o posljednje objavljenom ajetu. To jest on kaže da je posljednje objavljeni ajet ajet o kamati. On se u suri Al-Baqara nalazi po redosljedu kao 278. Ajet, a sura Al-Baqara ima 286. Ajeta.

Poslanik bi, nakon što bi mu ajeti bili objavljeni, pozvao nekog od svojih pisara objave a zatim bi mu rekao: ’’Stavite ovaj ajet u suri u kojoj se spominje to i to.’’ (Bilježi Hakim u Mustedreku)

Slična predaja se bilježi od Zejda bin Sabita r.a.: ’’Bili smo kod Poslanika s.a.w.s. i sastavljali smo Kur’an iz onoga što smo (prethodno) napisali na listovima od kože.’’ (Bilježi Hakim u Mustedreku)

Nema razilaženja među učenjacima da je, dakle, redosljed ajeta u surama izvršen direktnom naredbom Poslanika s.a.w.s.. Ovaj koncenzus učenjaka (Idžma’) prenosi imam Sujuti od Ez-Zerkešija iz njegove knjige El Burhan, i od Ebu Džafera ibn Zubejra iz njegove knjige Munasebat.

b) Redosljed sura:

U Kur’anu ima 114. sura. Prva u mushafu je El-Fatiha, a posljednja je sura En-Nas.

Što se redosljeda sura u današnjem mushafu tiče na njemu je koncenzus svih ashaba r.a. koji su bili živi u vrijeme hilafeta Osmana r.a. kada je po njegovoj naredbi sakupljen mushaf na samo Kurejšijskom jeziku, dok su svi ostali mushafi na ostalih 6 jezika uništeni iz razloga da se izbjegne razilaženje muslimana po pitanju Kur’ana.

Dakle nakon što je Zejd ibn Sabit r.a. izvršio naređenje Osmana r.a. sakupivši Kur’an u mushaf na samo Kurejšijskom jeziku, i to iz mushafa kojeg je prijethodno sakupio u vrijeme Ebu Bekra r.a. na 7 jezika, niko od prisutnih živih ashaba nije imao primjedbu na redoslijed sura u mushafu Osmana r.a.

Kao dokaz da je redosljed sura u Kur’anu također naredba Poslanika s.a.w.s. Ibn Hadžer rhm. Navodi predaju koju bilježe imam Ahmed i Ebu Davud od Evsa Ibn Ebi Evsa da je bio prisutan u grupi ljudi koji su upitali ashabe na koji način je Kur’an podijeljen na manje cijeline, a oni su odgovorili: ’’Podijeljen je na 3 sure, potom na 5, potom na 7, potom 9, potom 11, potom 13, pa onda dolazi sure Qaf, i tako do kraja.’’ Dalje kaže Ibn Hadžer: ’’Ovo dokazuje da ovaj redosljed sura u Kur’anu koji je prisutan danas u mushafima je isti kao u vrijeme Poslanika s.a.w.s.’’ (Fethul Bari, 9/42,43)

Dakle ako saberemo brojeve sura po hizbovima (dijelovima) spomenutim u prethodnom hadisu 3+5+7+9+11+13 onda je do sure Qaf bilo 48 a sura Qaf je 49 po redu. Takav redosljed je i danas u mushafu za suru Qaf.

Literatura:

Dirasat fi U’lumil-Kur’an od Fahda Er-Rumija