Prvih deset dana zul-hidždžeta su među najvrednijim i najveličanstvenijim danima kod Uzvišenog Allaha. Imam Bezzar zabilježio je predaju sa dobrim lancem prenosilaca,..
kao i imam Ebu J’ala, sa vjerodostojnim lancem prenosilaca, a to je sve spomenuo imam Munziri u poznatom djelu Et-Tergib, od Džabira, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Najbolji dunjalučki dani su deset dana zul-hidždžeta.” Prisutni su upitali: ”Zar tim danima nije ravna borba na Allahovom putu?”, a Allahov Poslanik rekao je: ”Njima nije ravna čak ni borba na Allahovom putu, osim ako čovjek položi svoj život na Allahovom putu.” (Šejh Albani smatrao je vjerodostojnim ovaj hadis)
Musliman bi trebao da se maksimalno potrudi u ovim blagoslovljenim danima u činjenju dobrih djela, zato što su dobra djela dodatno draga Uzvišenom Allahu u ovim danima, kao što je spomenuto u hadisu imama Buharije, kada su prisutni ashabi upitali Allahovog Poslanika: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?”, on je kazao: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak i ništa od toga ne vrati.” (Izvor fetve: islamweb.net)
Pitanje: Šta treba činiti u prvih deset dana zul-hidždžeta?
Odgovor: Prvih deset dana mjeseca zul-hidždžeta zasigurno su blagoslovljeni dani. Zbog njihove vrijednosti i blagoslova, Uzvišeni Allah se kune njima: ”Tako mi zore i deset noći” (El-Fedžr, 1-2). Imam Buharija zabilježio je hadis od Ibn Abbasa, r.a., da je Allahov Poslanik kazao: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Upitali su: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?” Poslanik je rekao: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.”
Na osnovu spomenutog, muslimanu je propisano da se maksimalno potrudi u činjenju ibadeta u ovim danima: namaz, učenje Kur’ana, zikr – spominjanje Allaha, traženja oprosta, čuvanje rodbinskih veza – obilaskom rodbine itd. Na osnovu prakse Allahovog Poslanika, vidimo da je post jedno od najpohvalnijih djela u ovim blagoslovljenim danima. U Ebu Davudovom Sunenu zabilježena je predaja od jedne supruge Allahovog Poslanika u kojoj se navodi: ”Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta.”
U Musnedu imama Ahmeda zabilježena je predaja od Ebu Katade, r.a., da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika: ”Šta kažeš o postu na dan Arefata?”, a Poslanik je odgovorio: ”Očekujem da će Allah onome ko posti taj dan oprostiti grijehe u prethodnoj i predstojećoj godini.” Također, neka djela na koja islam stavlja akcent u ovim danima, za one koji žele klati kurban, jeste da ne briju ništa od dlaka, niti da potkraćuju nokte, na osnovu hadisa Ummu Seleme, r.a., da je Poslanik kazao: ”Kada vidite mlađak zul-hidždžeta, a neko od vas namjerava da kolje kurban, neka ne uzima ništa od dlaka – kose niti od nokata.” (Izvor fetve: islamweb.net)
Pitanje: Je li propisan post u prvih deset dana zul-hidždžeta, što obuhvata i dan Bajrama?
Odgovor: Pohvalno (sunnet) je postiti prvih devet dana zul-hidždžeta. To nam potvrđuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: ”Ne postoje dani u kojima su dobra djela draža Allahu od dobrih djela u ovim danima” – misleći na prvih deset dana zul-hidždžeta. Prisutni su upitali: ”Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu – džihad?”, a on je odgovorio: ”Čak ni borba na Allahovom putu, osim u slučaju kada čovjek izađe u borbu zalažući svoj život i svoj imetak, i ništa od toga ne vrati.” (Buharija)
Jedna od supruga Allahovog Poslanika kazala je: ”Allahov Poslanik postio je devet dana zul-hidždžeta, dan Ašure i tri dana u svakom mjesecu.” (Hadis je zabilježio Ahmed, Ebu Davud, slabim ga je ocijenio autor knjige Nasbur-rajeti, a šejh Albani ga je ocijenio vjerodostojnim) Što se tiče posta na dan Bajrama, on je strogo zabranjen, a to nam potvrđuje hadis Ebu Seida, r.a.: ”Allahov Poslanik zabranio je da se posti na dan Kurbanskog i Ramazanskog bajrama.” (Buharija i Muslim)
Islamski učenjaci imaju jednoglasan stav u pogledu zabrane posta na dan Bajrama.
Dobra djela u ovim danima općenito su vrednija nego u drugim vremenima. Što se tiče posta, nije dozvoljeno u njima postiti osim prvih devet dana, a deseti dan je Bajram kada je zabranjeno postiti. Na osnovu spomenutog možemo kazati da se pod pojmom vrijednost deset dan zul-hidždžeta, u pogledu posta, misli na post devet prvih dana, dok se spominju kao deset dana zbog prevladavanja broja deset. Pogledati komentar Muslimove zbirke hadisa od imam Nevevija, br. hadisa 1176.
(Izvor fetve: islam-qa.com)
Pitanje: Je li dozvoljeno hadžiji (osoba koja obavlja hadž) da posti prvih deset dana zul-hidždžeta?
Odgovor: Hadžiji (osobi koja obavlja hadž) propisano je da posti prvih deset dana zul-hidždžeta, kao i u danima prije. Post u tim danima je pohvalan i njemu i drugima, osim što je sunnet za hadžiju da ne posti na dan Arefata, kada je sunnet za hadžiju da ne posti.
Kazao je imam Šafija: ”Ja volim (smatram propisanim) post tog dana (dan Arefata) osim ako je u pitanju hadžija, kada volim da tog dana ne posti, zato što je Allahov Poslanik ostavljao post na dan Arefata kada bi bio hadžija. To je pohvalno kako bi čovjek imao više snage za dovu, a najbolja dova je Arefatska dova.” Što se tiče posta desetog dan zul-hidždžeta (dan Bajrama), to je zabranjeno hadžiji i onima koji to nisu.
A što se tiče obaveznog posta hadžiji koji nije u mogućnosti da zakolje kurban, to je post tri dan na hadžu, on je obavezan da se isposti na hadžu, na osnovu riječi Uzvišenog Allaha: ”A onaj ko ga ne nađe, neka posti tri dana u danima hadža, i sedam dana po povratku – to jest punih deset dana.” (El-Bekare, 196) Velik broj učenjaka dozvolio je da se ova obaveza ispuni u danima tešrika (danima kada hadžije borave na Mini), a to su jedanaesti, dvanaesti, trinaesti dan zul-hidždžeta. Ako hadžiji nije obaveza da posti ove dane, on ne bi trebao da posti u ovim danima.
