Mudrosti propisivanja ramazanskog posta

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Svi ibadeti koje je Uzvišeni Allah propisao Svojim robovima, propisani su s potpunom mudrošću! Uzvišeni Allah je Mudri i Sveznajući u svemu: stvaranju, održavanju, propisivanju i nagrađivanju. Jedan od ibadeta koje je Uzvišeni stavio u obavezu Svojim robovima jeste i ramazanski post. Mudrosti propisivanja ovog ibadeta uistinu su mnogobrojne, a neke od njih jesu sljedeće:

Post je ibadet koji se čini samo Uzvišenom Allahu. Tokom posta vjernik se približava svome Gospodaru ostavljajući sve ono za čim mu njegova duša žudi: hranu, piće, strasti i sl. U svemu tome jas-no se pokazuje njegov iman i njegova iskrenost, njegovo obožavanje samo Allaha, Jednog i Jedinog, ljubav prema Allahu i očekivanje nagrade samo od Allaha. Uistinu, čovjek neće ostaviti ono što voli osim zbog onoga što više voli! Stoga, svaki vjernik treba nastojati da bude jedan od onih koji poste iz žudnje za blagodatima i nagradama koje se nalaze kod Uzvišenog Allaha.

Izgradnja i postizanje bogobojaznosti, kao što Uzvišeni Allah o tome jasno govori:

“O, vjernici! Propisuje vam se post kao što je propisan onima prije vas, da biste bili bogobo-jazni i da biste se grijeha klonili!”

Post koji odgaja i udaljava postača od svega lošeg: loših riječi i djela, pravi je i istinski post, kakav Uzvišeni Allah traži od nas, kao što o tome govori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Onaj ko ne ostavi lažan govor, postupanje po njemu i nepromišljene postupke, pa Allah nema nikakve potrebe ni za njegovim ostavljanjem hrane i pića.“

Svaki vjernik treba nastojati da posti ovakav istinski post koji će biti čist od svega što je loše i prezreno, nastojeći da tokom posta bude iskren u svemu. Na taj način uspjet će da u takvom stanju ostane i nakon blagoslovljenog mjeseca ramazana!

Predanost i posvećenost zikru –spominjanju Uzvišenog Allaha i razmišljanju o Njegovim stvaranjima! Postačevo srce s većim žarom i predanošću posvećuje se spominjanju Uzvišenog Allah, zato što u tim trenucima nije obuzet udovoljavanjem prohtjeva i strasti, za razliku od čovjeka koji upražnjava svoje prohtjeve i strasti usljed čega ga počesto obuzima nemar, a možda mu i srce otvrdne. Zbog toga je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, općenito podsticao na umjerenost u jelu i piću, zabranjivao prejedanje i prezasićivanje. Mikdam b. Ma‘dikerib, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Ademov sin, čovjek, neće napuniti goru posudu od svoga stomaka! Dovoljno je čovjeku nekoliko zalogaja da se održi uspravnim! A ako bude morao i više, onda neka jedna trećina bude za hranu, jedna trećina za vodu i jedna trećina za zrak.“

U trenucima posta imućni spoznaje koliku mu je blagodat dao Allah time što ga je udaljio od siromaštva i podario mu da ima šta jesti i piti i na dozvoljen način zadovoljavati svoje potrebe. Ova spoznaja imućnog vodi ka iskazivanju još veće zahvalnosti Allahu, a isto tako svjesnost o blagodatima koje uživa usmjerava ga da pomaže svojoj braći siromasima i udjeljuje im iz imetka kojim ga je Uzvišeni Allah počastio.

Stoga, ukoliko te Uzvišeni Allah počastio imetkom, izdvoji jedan dio u ovom plemenitom mjesecu i udijeli svojoj braći siromasima! Ne boj se siromaštva! Budi plemeniti dobročinitelj prema svojoj braći, siromašnima i potrebnima! Budi zahvalan Allahu na blagodati imetka koju ti je podario i ne zaboravi riječi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Uistinu je Allah zadovoljan robom koji pojede zalogaj hrane, pa Mu se zahvali na tome, i koji se napije vode pa Mu se zahvali na njoj.”

Tokom posta, zbog gladi i žeđi, sužava se krvotok, čime se sužava i kretanje šejtana po ljudskom tijelu, kao što o tome govori Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Uistinu šejtan kola ljudskim tijelom poput krvi!”

Post sputava strasti, kao što je na to ukazao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu: “O, skupino mladića! Ko je od vas u mogućnosti da ispunjava potrebe bračnog života, neka se oženi, to će mu pomoći u obaranju pogleda i čuvanju stidnog mjesta, a a onaj koji to nije u mogućnosti, neka posti, doista će mu post biti štit.“

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

Značaj ramazanskog posta

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Ramazanski post jedan je od pet temelja islama, stoga svaki musliman, kao što vodi brigu o ostalim temeljima svoje vjere islama, treba voditi brigu i o ovom temelju kako bi živio i svome Gospodaru oti-šao kao musliman čiji će grijesi, uz Allahovu dozvolu, biti oprošteni.

Kako bi ovo postigao, neophodno je da vjernik tokom posta vodi računa o sljedećem:

Čvrsto vjerovati da je post mjeseca ramazana stroga obaveza koju je muslimanima propisao Uzvišeni Allah koji je rekao:

“Ko od vas bude kod kuće, neka ga posti…”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Došao vam je mjesec ramazan, blagoslovljeni mjesec, koji vam je Allah vam naredio da postite!”

Biti ubijeđen da je ramazanski post jedan od pet temelja na kojima je izgrađena građevina islama. Neophodno je da svaki vjernik čvrsto vjeruje u važnost posta kao i u važnost i položaj dini islama. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu koji prenosi Ibn Omer, radijallahu anhuma, rekao je: “Islam je izgrađen na pet stubova: svjedočenju da nema drugog istinskog boga mimo Allaha i da je Muhammed Njegov rob i Njegov poslanik, obavljanju namaza, izdvajanju zekata, hodočašćenju Kabe i postu ramazana.”

Postiti s čvrstim uvjerenjem da je post mjeseca ramazana propisan radi naše koristi, jer ga je propisao Uzvišeni Allah, Onaj koji zna u čemu je korist za Njegova stvorenja. Uzvišeni Allah je rekao:

“Kako da ne zna Onaj koji je stvorio a On je i o svemu podrobno obaviješten!”

Očekivati nagradu za post samo od svoga Gospodara. Dakle, vjernik ni od koga drugog ne treba očekivati nagradu za svoj post, osim od Uzvišenog Allaha. Vjernik ne smije sebi dozvoliti da bude od onih koji ne priželjkuju nagradu od Allaha za svoj post, nego poste želeći time izgubiti kilograme, ili se zaštititi od pojedinih bolesti, ili samo obuzdati svoje strasti. Uzvišeni Allah rekao je:

“Onima koji žele život na ovome svijetu i ljepote njegove – Mi ćemo dati plodove truda njihovog i neće im se u njemu ništa prikratiti. Njih će na onome svijetu samo vatra peći; tamo neće imati nikakve nagrade za ono što su na Zemlji radili i bit će uzaludno sve što su učinili.”

Imajući ovo u vidu, neophodno je da svaki vjernik očisti svoju namjeru i da svojim postom želi postići samo Allahovo zadovoljstvo i nagradu na drugom svijetu.

Kloniti se svega onoga što bi moglo pokvariti ili umanjiti vrijednost posta. Kada vjernik očisti svoj nijet, očekujući nagradu za svoj post samo od Uzvišenog Allaha, onda treba nastojati da posti na najljepši način i da se tokom posta kloni od svega onoga što bi moglo pokvariti ili umanjiti njegovu vrijednost. Kako bi ovo postigao, vjernik se često treba prisjećati riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Svako čovjekovo dobro djelo vrednuje se od deset do sedam stotina puta. Uzvišeni Allah kaže: ‘Osim posta! On je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem!’”

Kada vjernik očisti svoj nijet i bude postio na najljepši mogući način, te se udalji od velikih grijeha i svega onoga što djelimično ili potpuno narušava ispravnost posta, uz Allahovu dozvolu i Njegovu milost, tada se može radovati oprostu svojih grijeha.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko (is)posti ramazan vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni prethodni grijesi.”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

Razlozi zbog kojih je dozvoljeno izostaviti post u ramazanu

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Uzvišeni Allah nikoga ne opterećuje preko njegovih mogućnosti i ova Allahova blagodat ogleda se i u tome što je određene osobe oslobodio obaveze posta. Mjesec ramazan dužan je postiti svaki čovjek koji je musliman, punoljetan, umno sposoban, koji je u zdravstvenoj mogućnosti da posti, koji se nalazi u svom mjestu boravka, ne na putovanju i, kada je riječ o ženskoj osobi, potrebno je da se ne nalazi u menstrualnom ili postporođajnom periodu.

U mjesecu ramazanu dozvoljeno je izostaviti post ako za to postoji šerijatski opravdan, valjan, razlog. Ti razlozi su sljedeći:

Bolest, kao što o tome govori Uzvišeni Allah:

“…A onaj od vas koji bude bolestan ili na putu, neka isti broj drugih dana posti!…”

Bolest zbog koje je dozvoljeno ne postiti tokom ramazana odnosi se na težu bolest koja se usljed posta pogoršava, dovodi život bolesnika u pitanje i sl. Bolesniku koji boluje od ovakve bolesti nije dozvoljeno da posti, već mu je obaveza da ostavi post, zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“…ne bacajte se svojim rukama u propast!…”, kao i zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nema nanošenja štete ni sebi, a ni drugima.”

Međutim, bolesniku kojem post ne šteti i ne pogoršava bolest, ali mu pričinjava tegobu i teškoću, ostavljena je mogućnost izbora da li će postiti ili ne, dakle, preporučeno mu je da ne posti, ali nije obavezan da izostavlja post, a isto tako dozvoljeno mu je i da ga posti.

Ukoliko bolesniku post ne bude pričinjavao nikakvu tegobu i teškoću, tada mu se ne preporučuje da izostavlja post, već naprotiv, obaveza mu je da posti, kao što je to obaveza i ostalim muslimanima.

Odlazak na dozvoljeno putovanje. Putniku kojem post pričinjava veliku tegobu i teškoću, obaveza je da prekine post na putovanju, a ukoliko bi ipak nastavio postiti, bio bi grješan.

Ukoliko mu post ne pričinjava veliku tegobu i teškoću, tada mu nije obaveza, već samo preporučeno, da prekine post.

Međutim, putnik koji ne osjeća nikakvu poteškoću u postu, ima mogućnost izbora da će postiti ili izostaviti post, zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ako hoćeš, posti a ako hoćeš, i prekini post.”

Ukoliko je riječ o zabranjenom putovanju, tada nije dozvoljeno prekidati post u ramazanu, kao ni skraćivati i spajati namaze na putu, jer olakšice nisu propisane i dozvoljene zbog činjenja grijeha, kao i zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“I ne potpomažite se u grijehu i neprijateljstvu!”

Trudnoća i dojenje. Ukoliko se trudnica i dojilja osnovano strahuju da post može naštetiti njihovom zdravlju ili zdravlju djeteta, tada su obavezne da ne poste mjesec ramazan i da, nakon prestanka ovih za-preka, ili naposte isti broj dana, ili nahrane isti broj siromaha koliko dana nisu postile. Dakle, mogu izabrati šta će učiniti od ove dvije ponuđene mogućnosti.

Starost, oronulost i iznemoglost. Starije osobe koje su ušle u godine senilnosti, kojima se pamćenje i razum gube, nisu obavezne ni da poste niti da nahrane isti broj siromaha. Međutim, oni koji su stari, ali su još uvijek umno sposobni i samo zbog svoje starosti ne mogu da poste, dužni su da za svaki propušteni dan ramazana nahrane po jednog siromaha.

Osnovana bojazan za svoj život zbog prevelike žeđi ili gladi. Ukoliko se neko nađe u ovakvom stanju, njemu je dozvoljeno da prekine post tokom dana, uzme hrane koliko mu je dovoljno da povrati svoju snagu, a zatim će se do kraja dana ponovo sustegnuti od hrane i pića, i kasnije će, kada bude u mogućnosti, napostiti isti broj prekinutih dana ramazanskog posta.

Nastupanje menstrualnog ili postporođajnog perioda. Muslimanki koja se u ramazanu nađe u jednom od ova dva stanja, nije dozvoljeno da posti sve dok ne nastupi period čistoće, zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Kada žena dobije menstruaciju, tada ne klanja i ne posti!”

Kada prestane menstruacija ili postporođajni period, žena je dužna da naposti propuštene dane ramazana.

Postaču je zabranjeno da se izlaže svemu čime bi mogao pokvariti post ili umanjiti njegovu vrijednost, kao što je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao Lekitu b. Sabiru, radijallahu anhu: “…i dobro isperi nos (tokom uzimanja abdesta) izuzev kada postiš!”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

Pohvalne radnje prilikom posta

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Za vrijeme posta, pored obaveznih radnji – vadžiba, postoje i preporučene radnje, odnosno postupci koje je lijepo da musliman i muslimanka čine dok poste. Ove pohvalne radnje upotpunjuju naš post upotpunjuju i povećavaju njegovu vrijednost. Post je Allahu posebno drag ibadet, stoga nastojmo da ga postimo na najljepši način, prakticirajući i obavezne i pohvalne radnje. Za vrijeme posta pohvalno je sljedeće:

Ustati na sehur, tj. ustati pred zoru i jesti prije nastupanja zore, s namjerom da se taj dan posti. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, podsticao je na prakticiranje sehura riječima: “Sehurite (jedite pred zoru)! Doista je u sehuru bereket!”

Također je rekao: “Razlika između našeg posta i posta sljedbenika Knjige jeste što mi ustajemo na sehur.”

Kada vjernik ustane na sehur, lijepo je da nešto pojede i popije, a najbolja hrana na sehuru jesu datule, kao što je to u hadisu rekao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji sehur vjernika jeste sehur (na kojem konzumira) datule.”

Imajući u vidu Poslanikovu, sallallahu aljehi ve sellem, preporuku o ustajanju na sehur, svaki vjernik i vjernica trebaju nastojati, koliko su u mogućnosti, da ne propuštaju sehur. Dakle, potrebno je da poduzmemo sve što je u našoj mogućnosti da ustanemo i sehurimo prije nastupanja zore. Neka nam sljedeći hadis Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bude podsticaj na to: “Jesti u vrijeme sehura blagoslovljen je postupak, pa ga ne ostavljajte, makar da neko od vas popije samo gutljaj vode, jer Allah i Njegovi meleki donose salavate na one koji na one koji ustaju na sehur.”

Ako je vjernik u mogućnosti da sehur odgodi do pred samu zoru, tako treba i postupiti, jer se prenosi od Enesa, radijallahu anhu, da je rekao: “Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i Zejd b. Sabit su sehurili, pa kada su završili, Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao je i klanjao namaz.” Katada kaže: “Upitali smo Enesa: ‘Koliko je vremena proteklo između njihovog sehura i klanjanja namaza?’, a Enes je odgovorio: ‘Onoliko koliko je potrebno čovjeku da prouči pedeset ajeta.’” Međutim, vjernik treba dobro voditi računa o vremenu nastupanja zore, kako se ne bi dogodilo da sehuri u trenutku kada je zora već granula.

Lijepo je požuriti s iftarom, odnosno prekinuti post čim sunce zađe, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ljudi će biti na dobru sve dok budu požurivali s iftarom.”

Lijepo je prvo se iftariti s nekoliko datula, ako ih imamo, a ako ne, onda vodom, pa onda klanjati akšam-namaz. Enes, radijallahu anhu, rekao je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, iftario bi se svježim datulama prije nego što bi klanjao, a ako nije bilo svježih datula, onda bi se iftario suhim datulama, a ako ni njih nije bilo, onda bi popio nekoliko gutljaja vode.” Potrebno je napomenuti da se pod iftarom ovdje misli na prekidanje posta s nekoliko zalogaja hrane ili gutljaja vode, a ne na obilni objed koji slijedi poslije klanjanja akšam-namaza.

Sve dok vjernici poste, dakle, sve dok se ne iftare, trebaju često upućivati dovu Uzvišenom Allahu da im podari svako dobro dunjaluka i ahireta jer dovu postača Uzvišeni Allah sigurno prima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tri se dove ne odbijaju: dova roditelja za svoje dijete, dova postača i dova putnika.”

Nakon prekidanja posta, lijepo je proučiti dovu koju je učio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon što bi se iftario, kako nam prenosi Ibn Omer, radijallahu anhuma: “Kada bi se iftario, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proučio bi dovu: ‘Zehebez-zameu‘ vebtelletil-‘uruku we sebetel-edžru in ša’e Allahu! – Žeđ je otišla, žile su se natopile i postigla se, ako Bog da, nagrada.’”

Za vrijeme ramazanskog posta pohvalno je činiti brojna dobra djela. Vjernik treba biti dobročinitelj u svim prilikama i u svakom vremenu, ali to je posebno preporučeno u mjesecu ramazanu. Takav je bio i naš miljenik, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i takvi su bili i njegovi drugovi, ashabi. Bilježi se u Muslimovom Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitao ashabe: “Ko je od vas danas osvanuo kao postač?” Ebu Bekr reče: “Ja.” Poslanik upita: “Ko je od vas danas ispratio dženazu?” Ebu Bekr reče: “Ja.” Poslanik ponovo upita: “Ko je od vas danas nahranio siromaha?” Ebu Bekr reče: “Ja.” Poslanik opet upita: “Ko je od vas danas obišao bolesnika?” Ebu Bekr opet reče: “Ja.” Na to Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Čovjek kod kojeg se nađu sva ova svojstva, ući će u Džennet.”

U ramazanu vjernik treba biti svjestan Allahove blagodati koju mu je ukazao time što mu je omogućio da posti i, ako Allah da, isposti ovaj mjesec olakšavši mu post. Ova svjesnost posebno je bitna imajući u vidu činjenicu da je mnogim ljudima uskraćena blagodat posta: pojedini su umrli prije nego što je i nastupio mjesec ramazan, drugi su bolesni, pa nisu u mogućnosti da poste, treći su zalutali, okrenuli se i od vjere i od posta. Stoga, zahvaljujmo se svome Gospodaru na blagodati posta koji je razlog opraštanja grijeha i loših djela, ulaska u Džennet i podizanja stepena u Džennetu u blizini Plemenitog Gospodara.

Draga braćo muslimani i sestre muslimanke, ustrajno prakticirajmo ove pohvalne i preporučene postupke tokom ramazanskog posta i klonimo se svega što izaziva Allahovu srdžbu i kaznu! Okitimo se osobinama naših plemenitih prethodnika, jer, doista, neće se popraviti završnica ovoga naroda osim onako kako se popravila njihova prethodnica – pokoravajući se Allahu, čineći dobra djela i kloneći se grijeha.

A postojanost i uspjeh su samo sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović