إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ فَأَصْلِحُوا بَيْنَ أَخَوَيْكُمْ وَاتَّقُوا اللٌّهَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ

“Vjernici su uistinu braća; zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala!” (Suretu-l-Hudžurat:10)

Bilježe imami Buhari (2442) i Muslim (6521) u svoja dva Sahiha od Abdullaha ibn Umera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je brat muslimanu.”

Vjera islam izgrađena je na nizu temelja i osnova, a jedna od tih osnova svakako je je islamsko bratstvo ili bratstvo u ime Allaha, na što ukazuju mnogobrojni Kur’anski ajeti i hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Najbliža veza i odnos, koji može da se desi između dvoje ljudi tokom njihova života je veza bratstva. Iako ja veza između oca i njegove djece mnogo jača od veze bratstva, ipak ova veza (između oca i njegove djece) je takva veza u kojem dvoje ljudi nije na istom nivou, u zavisnosti od vremena, situacije, karaktera, i nivoa poštovanja jednih prema drugim, oni su po tome sve različiti.

Jedina veza koja je kompletna manifestacija snažnoga jedinstva, ljubavi i emocija je ona koja postoji između dvoje ljudi koji žive na jednakom niovu života, a to je veza bratstva u Islamu.

Kaže Uzvišeni Allah, Gospodar svih svjetova, u Svojoj Plemenitoj Knjizi, a ko bolje i istinitije govori od Njega: “Tog Dana prijatelji će jedni drugima neprijatelji biti, osim onih koji su se Allaha bojali: ‘O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete tugovati’; onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili – bit će rečeno: ‘Uđite u Džennet, vi i vaše supruge, radosni!’ Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. Eto, to je Džennet koji ste u nasljedstvo dobili za ono što ste radili…” (Prijevod značenja Ez-Zuhruf, 67-72.)

Nesalomljiva veza koja se nalazi u raznim stvorenjima, i konstantno pronalazi u svim okruženjima i društvima, je zapravo tajna iza njihove ljubavi, emocija, i bliskosti između pojedinaca. Upravo zbog ove činjenice Kur’an poziva ljudski rod da se ujedini, da se udruži na principima ljubavi i povjerenja, i tako uspostavi društvo vjernika koji su u svakom smislu braća.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio je pripadnike jemenskog plemena Eš‘arija iz kojeg je plemeniti ashab Ebu Musa Eš‘ari koji prenosi sljedeći hadis: “Kada pripadnicima plema Eš‘arija tokom nekog vojnog pohoda uzmanjka hrane ili kada njihovi ukućani osjete nedostatak hrane, tada oni sakupe svu hranu koju imaju, stave na jedno platno i ravnomjerno podijele između sebe. Oni su od mene, ja sam od njih.” ( Buhari i Muslim).

Bilježi imam Buhari (10) u Sahihu od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.” Slično se navodi kod imama Muslima (64) da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko je najbolji musliman?”, pa je Poslanik rekao: “Onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.”

Po prvi put u historiji ljudskoga roda, jedna zajednica koja je brojala na stotine miliona, je okupljena kao braća i sestre, a njihov moto su bile riječi iz ajeta:

إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ…

“Doista su vjernici braća”

Možda se zapitaš ovo pitanje: “Kako to da taj krug takvih međusobnih odnosa nije obuhvatio cijeli ljudski rod, da svi budu braća i sestre, a u ovom ajetu krug bratstva je ograničen samo na vjernike?”

Odgovor na ovo pitanje je očigledan, i lagan pogled je dovoljan nama da shvatimo razlog zašto je to ograničeno.

Bilježi imam Muslim (6532) u svome Sahihu od Nu’mana ibn Bešira, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Muslimani su kao jedno tijelo, ako se (na tijelu) razboli oko – cijelo tijelo se razboli, ako se razboli glava – razboli se cijelo tijelo.”

Vjersko bratstvo nije samo neka formalnost na papiru, ili da je neke političke prirode, pa da to bude razlog sprječavanja da svi ljudi budu svrstani u kategoriju braće i sestara. Svrha pravljenja vjernika braćom ukazuje na niz društvenih i etičkih ciljeva, kao i odgovornosti koje se tek oblikuju unutar veličine islamskog bratstva, koje vjernici moraju iskazati jedni drugima.

Sve ove odgovornosti i ciljevi su spomenuti u Allahov knjizi, kao i knjigama hadisa, a također i u knjigama islamskoga prava. Tako da, dok jedinstvo misli i duha ka jednom cilju ne bude postojalo, tu onda nikad neće postojati čvrsto jedinstvo.

Ako na primjer jednog dana jedna grupa ljudi koji imaju u srcu mržnju prema islamu se ujedini u neku političku stranku, zbog nekog određenog cilja, onda i najmanja stvar bi bila dovoljna da razbije njihovo jedinstvo, borbeni duh, misli i ideje, i dovelo bi do njihovog raspada.

Bilježe Buhari (2446) i Muslim (6528) u dva Sahiha od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik je vjerniku poput tvrđave, jedan drugog podupiru.”

Društvo čija je osovina zasnovana na ideji jedinstva ideja i vjerovanja, u kojem svaki pojedinac se rotira oko zajedničih ciljeva i misli, tad je to jedno jako društvo u kojem nema neslaganja i problema. Sa druge strane nevjernici su ujedinjeni samo u onoj mjeri u kojoj to pomaže i štiti njihova prava i interese ovoga svijeta. Ako bi nekada neki pojedinac iz nevjerničke grupe, koji je ujedinjen sa drugima uvidio da on nije u potrebi za drugima, i da je postigao šta želi, tada će se brzo odvojiti od drugih.

Nikada ne bi musliman – koji istinski vjeruje u Allaha i Sudnji dan, i koji vjeruje u vladavinu pravde i jednakosti, i koji vidi da je nužno jedinstvo muslimana – bio u stanju da postane brat ateisti koji u startu poriče postojanje Allaha.

Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa, neka svako od vas gleda s kim prijateljuje.“ (Ahmed, 8212; Tirmizi, 2387 i kaže da je hadis hasen-sahih; Ebu-Davud, 4833. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

Ovaj hadis jasno ukazuje i naglašava nam ponovo koji uticaj društvo ima na pojedinca, pa makar se radilo samo o jednoj jedinki. Jedna pokvarena jabuka stavljena u korpu sa zdrelim jabukama, će kao što je poznato pokvariti i ostale jako brzo.

Naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem je toga itekako bio svijestan, jer nije govorio po svojim željama i mislima, nego je samo govorio objavom, pa je tako došlo u sljedećem hadius: Ebu-Se’id el-Hudri, radijallahu ‘anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Ne druži se osim s vjernikom i neka tvoju hranu ne jede osim bogobojazni.“ (Ahmed, 10944; Tirmizi, 2395; Ebu-Davud, 4832. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)

Ma koliko čovjek tvrdio da je snažan u Islamu, na kraju će osjetit nešto od posljedica druženja sa onim koji nisu na pravom putu. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Primjer dobrog i lošeg društva je poput prodavača mirisa i onoga koji raspiruje vatru. Tako, prodavač mirisa ili će ti pokloniti miris, ili ćeš ti kupiti od njega miris, ili ćeš, barem, od njega osjetiti lijep, ugodan miris. Dok, onaj koji raspiruje vatru, kovač, ili će ti prožeći, progorjeti odjeću ili ćeš osjetiti od njega neugodan miris.“ (Buharija, 5534; Muslim, 2628; Ahmed, 19163)

Kaže Jedini: “Svi se čvrsto držite za Allahovo uže i ne razjedinjujte se! I sjetite se blagodati Allahove prema vama, kada ste bili neprijatelji, pa je On sakupio srca vaša i postali ste, Njegovom milošću, braća! I bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On od nje spasio!” (Prijevod značenja Ali Imran, 103.)

Jasna načela bratstva u Islamu je nakon Kur’ana definisao naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem riječima koje bilježi imam Muslim (6487) u svome Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne zavidite jedni drugima, nemojte lažno jedni drugima dizati cijene, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji, i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je brat muslimanu, ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne laže ga, ne omaložava ga. Bogobojaznost je ovdje – pa je pokazao na svoja prsa tri puta. Dosta je zla čovjeku da omaložava svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni krv, čast i imetak drugog muslimana.”

Danas u vremenu našem gdje je prisutan veliki manjak bratsva vidljivo je svima srazmjeran porast problema u cijelom Islamskom svijetu. Tako da je jedini put ka povratku naše snage zapravo naše jedinstvo, a neprijatelji Islama rade sve što mogu da to ujedinjenje muslimana spriječe, jer im je dobro jasno iz prošlosti kakvi su bili muslimani kad su bili ujedinjeni.

Stoga moramo svoje pojedinačne ciljeve nekada i stavit sa strane, radi dobra muslimanskog društva i zajednice u kojoj živimo.

Molim Allaha da nas ujedini kao nekada, i da nam se svima smiluje.

Autor: Samir Peco, student Islamskog univerziteta u Kasimu

www.s-d-o.org

Neki ljudi možda idu na jedno veliko duhovno putovanje u bližoj budućnosti, tako da sam želio nakratko da podarim nekoliko savjeta iz ličnog iskustva, kao i iskustva drugih, kako se ponašati i šta raditi na umri.

1. Dodatno se obrazuj

Uči o Meki i Medini, nauči detaljnije šta je to umra. Kada sam prvi put kao novi student želio da odem na umru, u toku pripreme sam pričitao nekoliko knjiga, ali su one sve bile pretežno vezane više za hadž. iako u sebi su imale kratka poglavlja o umri. Što se tiče našega jezika, preporučujem knjigu “Hadž i umra”, od našeg cjenjenog šejha Dr. Safet Kuduzovića.

2. Kopiraj i skeniraj pasoš i sve bitne dokumente

Bezbroj puta sam doživio da ljudi ponesu sa sobom sve dokumente, i onda ili ih izgube, ili im neko ukrade torbicu, pa onda padnu u očaj, i očajno mucaju kada ih saudijski policajac pita gdje su dokumenti.

Da bi ovo izbjegli obavezno dok ste još u svojoj državi skenirajte i kopirajte pasoš, i sve bitne dokumente, i skenirane pošaljite na svoj email, kao i na email nekome kome vjerujete, u slučaju gubitka da možete ih brzo povratiti.

3. Društvo čini čovjeka

Ako ideš sa drugim ljudima, onda provjeri da su to dobri i bogobojazni ljudi. Društvo čini čovjeka, a to važi čak i kada si na svetim mjestima. Biti u dobrom društvu može imati presudni uticaj na to kakvo će biti tvoje putovanje. Na primjer, da će ljudi koji su u tvom društvo tebe podsticati da klanjaš sa njima noćni namaz u Meki, ili da uradiš dobrovoljni tavaf oko Kabe, ili će te sa druge strane pozvat da pojedeš veliki obrok u McDonaldsu, koji ima 4000 kalorija, i da dobiješ komu od hrane i da se jedva probudiš na sabah.

4. Poznaj pravila ihrama

Ta pravila su jednostavna, i dosta ljudi ih prekrši, i bez da razmišlja. Na primjer, znaj da ne možeš koristit sapun koji ima miris dok si u ihramima, tako da pokušaj da nabaviš neki koji je bez mirisa. Još jedno od pravila je da ne smiješ pokrivati svoju glavu dok si u ihramima (za muškarce). Dakle čak i ako je vrlo jako sunce, a to je ovdje često tako, ne smiješ stavljati neki peškir na glavu da bi se zaštitio od sunca.

5. Higijena kod brice

Na kraju umre, običaj je da muškarci i žene skrate kosu. Za muškarce nije dovoljno samo malo odrezati kose, nego ili cijelu kosu skratit ravnomjerno, a najbolje je obrijati glavu. Ako se odlučiš da obriješ glavu, onda provjeri da li brico kome ideš ima britve koje nisu korištene, tj. da li ih vadi iz njihovog pakovanja. Mislim da ne bi sigurno volio da nečija krva bolest pređe na tebe u toku brijanja glave, jer se nečija krv već nalazila na britvi.

Savjet za žene je da ne otkrivate se i kratite kosu blizu Kabe. Pričekaj dok se ne vratiš u hotel, tu možeš fino skinuti hidžab i skratit svoju kosu. Nemoj svoj stid skratit, zato što ti se što prije krati kosa.

6. Koristi vazalin

Ovaj savjet je za muškarce. Kada si u stanju ihrama, tad nemaš na sebi nikakv donji veš, niti bokserice. Koža tvojih nogu će biti jako iritirana nakon sahat i više hodanja, tako da se pripremi vazalinom.

7. Posjeti Revdu

Najbolje vrijeme da se posjeti Revda u Medini je u toku noći. Revda je mjesto koje je opisano u hadisima kao dio Dženneta,  a nalazi se u Poslanikovoj džamiji u Medini. Na njoj se nalazi zelini tepih, tako da je lahko uočit, ali teško na njoj boraviti. Velike mase ljudi dolaze sa istim ciljem kao i ti, a to je da klanjaju u Revdi, tak da nemoj da te iznenadi velika gužva i dugo stajanje.

Nakon razgovora sa stanovnicima Medine, došao sam do informacije da je najbolje posjetit Revdu nekoliko sati poslje jacije namaza, ili nekoliko sati prije sabaha. U tom periodu nema puno gužve, i puno je lakše klanjati u njoj, i uopšte doći do nje. Tišina u tom periodu je nešto preljepo, jer gužva i glasovi ljudi samo uzimaju koncentraciju u toku namaza na tom mjestu.

8. Posjeti sve bitno u Medini

Najbolje vrijeme za posjetu ljepih mjesta u Medini je na osnovu ličnog iskustva između izlaska sunca i podne namaza. Možeš posjetit naprimjer mjesta gdje je bila bitka na Uhudu, kao i džamiju Kuba, a to je prva džamija koju je Poslanik sagradio.

Dok si u džamiji Kuba, obavezno klanjaj dva rekeata dobrovljnog namaza, jer na osnovu vjerodostojnih hadisa, ta dva rekeata vrijede kao umra.

9. Javljaj se redovno kući

Ako imaš “pametan telefon” onda imaš velik broj aplikacija koje možeš lahko skinuti na svoj telefon, i preko njih zvati kući. Internet imaš u gotovo svim hotelima u Meki.

10. Pričaj sa ljudima

Dok si tamo nemoj se ponašat kao turista, pričaj sa ljudima na bilo kojem jeziku koji poznaješ. Ja sam sreo dosta ljudi koji su iz mjesta za koja nisam nikad ni čuo. Tako da će ta poznanstva dosta povećati ljepotu umre, jer je jedan od dokaza Allahovih na Zemlji veliki broj naroda i jezika.

11. Dovi

I najvažnije od svega kad su dole je: dovi, dovi, dovi. Koliko god možeš, i što više možeš. Nalaziš se na najsvetijem mjestu na Zemlji, i sasvim je logično da ćeš doviti. Nemoj gubiti vrijeme u pretjeranom spavanju, ili igranju igrica na telefonu.

Iskoristi svoju umru maksimalno, Allah zna da li ćeš ikada više to moći.

Da nam se Allah svima smiluje. Amin.

Autor: Samir Peco, student Islamskog univerziteta u Kasimu

www.s-d-o.org