Seminar odražan 19-20 februara 2016
Seminar u Malmeu i Landskroni
Udruzenje “Sabr” uz suradnju sa “BKZ Landskrona” organizuje trodnevni seminar sa mag. Elvedin Pezic.
Bujrum u sto vecem broju!
U okrilju sure Qaf – hfz Dževad Gološ
Predavanje održano 14.2.2016. godine u centru za edukaciju C.E. Emanet Mostar
Bratstvo u Islamu
إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ فَأَصْلِحُوا بَيْنَ أَخَوَيْكُمْ وَاتَّقُوا اللٌّهَ لَعَلَّكُمْ تُرْحَمُونَ
“Vjernici su uistinu braća; zato pomirite vaša dva brata i bojte se Allaha, da bi vam se milost ukazala!” (Suretu-l-Hudžurat:10)
Bilježe imami Buhari (2442) i Muslim (6521) u svoja dva Sahiha od Abdullaha ibn Umera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je brat muslimanu.”
Vjera islam izgrađena je na nizu temelja i osnova, a jedna od tih osnova svakako je je islamsko bratstvo ili bratstvo u ime Allaha, na što ukazuju mnogobrojni Kur’anski ajeti i hadisi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Najbliža veza i odnos, koji može da se desi između dvoje ljudi tokom njihova života je veza bratstva. Iako ja veza između oca i njegove djece mnogo jača od veze bratstva, ipak ova veza (između oca i njegove djece) je takva veza u kojem dvoje ljudi nije na istom nivou, u zavisnosti od vremena, situacije, karaktera, i nivoa poštovanja jednih prema drugim, oni su po tome sve različiti.
Jedina veza koja je kompletna manifestacija snažnoga jedinstva, ljubavi i emocija je ona koja postoji između dvoje ljudi koji žive na jednakom niovu života, a to je veza bratstva u Islamu.
Kaže Uzvišeni Allah, Gospodar svih svjetova, u Svojoj Plemenitoj Knjizi, a ko bolje i istinitije govori od Njega: “Tog Dana prijatelji će jedni drugima neprijatelji biti, osim onih koji su se Allaha bojali: ‘O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete tugovati’; onima koji su u ajete Naše vjerovali i koji su muslimani bili – bit će rečeno: ‘Uđite u Džennet, vi i vaše supruge, radosni!’ Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. Eto, to je Džennet koji ste u nasljedstvo dobili za ono što ste radili…” (Prijevod značenja Ez-Zuhruf, 67-72.)
Nesalomljiva veza koja se nalazi u raznim stvorenjima, i konstantno pronalazi u svim okruženjima i društvima, je zapravo tajna iza njihove ljubavi, emocija, i bliskosti između pojedinaca. Upravo zbog ove činjenice Kur’an poziva ljudski rod da se ujedini, da se udruži na principima ljubavi i povjerenja, i tako uspostavi društvo vjernika koji su u svakom smislu braća.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio je pripadnike jemenskog plemena Eš‘arija iz kojeg je plemeniti ashab Ebu Musa Eš‘ari koji prenosi sljedeći hadis: “Kada pripadnicima plema Eš‘arija tokom nekog vojnog pohoda uzmanjka hrane ili kada njihovi ukućani osjete nedostatak hrane, tada oni sakupe svu hranu koju imaju, stave na jedno platno i ravnomjerno podijele između sebe. Oni su od mene, ja sam od njih.” ( Buhari i Muslim).
Bilježi imam Buhari (10) u Sahihu od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhuma, da je Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.” Slično se navodi kod imama Muslima (64) da je neki čovjek upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko je najbolji musliman?”, pa je Poslanik rekao: “Onaj od čijeg su jezika i ruku mirni ostali muslimani.”
Po prvi put u historiji ljudskoga roda, jedna zajednica koja je brojala na stotine miliona, je okupljena kao braća i sestre, a njihov moto su bile riječi iz ajeta:
إِنَّمٌا الْمُؤْمِنُونَ إِخْوَةٌ…
“Doista su vjernici braća”
Možda se zapitaš ovo pitanje: “Kako to da taj krug takvih međusobnih odnosa nije obuhvatio cijeli ljudski rod, da svi budu braća i sestre, a u ovom ajetu krug bratstva je ograničen samo na vjernike?”
Odgovor na ovo pitanje je očigledan, i lagan pogled je dovoljan nama da shvatimo razlog zašto je to ograničeno.
Bilježi imam Muslim (6532) u svome Sahihu od Nu’mana ibn Bešira, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Muslimani su kao jedno tijelo, ako se (na tijelu) razboli oko – cijelo tijelo se razboli, ako se razboli glava – razboli se cijelo tijelo.”
Vjersko bratstvo nije samo neka formalnost na papiru, ili da je neke političke prirode, pa da to bude razlog sprječavanja da svi ljudi budu svrstani u kategoriju braće i sestara. Svrha pravljenja vjernika braćom ukazuje na niz društvenih i etičkih ciljeva, kao i odgovornosti koje se tek oblikuju unutar veličine islamskog bratstva, koje vjernici moraju iskazati jedni drugima.
Sve ove odgovornosti i ciljevi su spomenuti u Allahov knjizi, kao i knjigama hadisa, a također i u knjigama islamskoga prava. Tako da, dok jedinstvo misli i duha ka jednom cilju ne bude postojalo, tu onda nikad neće postojati čvrsto jedinstvo.
Ako na primjer jednog dana jedna grupa ljudi koji imaju u srcu mržnju prema islamu se ujedini u neku političku stranku, zbog nekog određenog cilja, onda i najmanja stvar bi bila dovoljna da razbije njihovo jedinstvo, borbeni duh, misli i ideje, i dovelo bi do njihovog raspada.
Bilježe Buhari (2446) i Muslim (6528) u dva Sahiha od Ebu Musaa el-Eš’arija, radijallahu anhu, da je Allahov poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik je vjerniku poput tvrđave, jedan drugog podupiru.”
Društvo čija je osovina zasnovana na ideji jedinstva ideja i vjerovanja, u kojem svaki pojedinac se rotira oko zajedničih ciljeva i misli, tad je to jedno jako društvo u kojem nema neslaganja i problema. Sa druge strane nevjernici su ujedinjeni samo u onoj mjeri u kojoj to pomaže i štiti njihova prava i interese ovoga svijeta. Ako bi nekada neki pojedinac iz nevjerničke grupe, koji je ujedinjen sa drugima uvidio da on nije u potrebi za drugima, i da je postigao šta želi, tada će se brzo odvojiti od drugih.
Nikada ne bi musliman – koji istinski vjeruje u Allaha i Sudnji dan, i koji vjeruje u vladavinu pravde i jednakosti, i koji vidi da je nužno jedinstvo muslimana – bio u stanju da postane brat ateisti koji u startu poriče postojanje Allaha.
Ebu-Hurejre, radijallahu ‘anh, prenosi da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „čovjek je na vjeri svoga prijatelja, pa, neka svako od vas gleda s kim prijateljuje.“ (Ahmed, 8212; Tirmizi, 2387 i kaže da je hadis hasen-sahih; Ebu-Davud, 4833. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)
Ovaj hadis jasno ukazuje i naglašava nam ponovo koji uticaj društvo ima na pojedinca, pa makar se radilo samo o jednoj jedinki. Jedna pokvarena jabuka stavljena u korpu sa zdrelim jabukama, će kao što je poznato pokvariti i ostale jako brzo.
Naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem je toga itekako bio svijestan, jer nije govorio po svojim željama i mislima, nego je samo govorio objavom, pa je tako došlo u sljedećem hadius: Ebu-Se’id el-Hudri, radijallahu ‘anh, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu ‘alejhi ve sellem, rekao: „Ne druži se osim s vjernikom i neka tvoju hranu ne jede osim bogobojazni.“ (Ahmed, 10944; Tirmizi, 2395; Ebu-Davud, 4832. Šejh Albani ga je ocijenio dobrim.)
Ma koliko čovjek tvrdio da je snažan u Islamu, na kraju će osjetit nešto od posljedica druženja sa onim koji nisu na pravom putu. Kaže Poslanik, sallallahu ‘alejhi ve sellem: „Primjer dobrog i lošeg društva je poput prodavača mirisa i onoga koji raspiruje vatru. Tako, prodavač mirisa ili će ti pokloniti miris, ili ćeš ti kupiti od njega miris, ili ćeš, barem, od njega osjetiti lijep, ugodan miris. Dok, onaj koji raspiruje vatru, kovač, ili će ti prožeći, progorjeti odjeću ili ćeš osjetiti od njega neugodan miris.“ (Buharija, 5534; Muslim, 2628; Ahmed, 19163)
Kaže Jedini: “Svi se čvrsto držite za Allahovo uže i ne razjedinjujte se! I sjetite se blagodati Allahove prema vama, kada ste bili neprijatelji, pa je On sakupio srca vaša i postali ste, Njegovom milošću, braća! I bili ste na ivici vatrene jame, pa vas je On od nje spasio!” (Prijevod značenja Ali Imran, 103.)
Jasna načela bratstva u Islamu je nakon Kur’ana definisao naš Poslanik sallallahu ‘alejhi ve sellem riječima koje bilježi imam Muslim (6487) u svome Sahihu od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je rekao: Rekao je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ne zavidite jedni drugima, nemojte lažno jedni drugima dizati cijene, ne mrzite se, ne okrećite jedni drugima leđa, nemojte se jedni drugima nametati u kupoprodaji, i budite, Allahovi robovi, braća. Musliman je brat muslimanu, ne čini mu nasilje, ne ostavlja ga na cjedilu, ne laže ga, ne omaložava ga. Bogobojaznost je ovdje – pa je pokazao na svoja prsa tri puta. Dosta je zla čovjeku da omaložava svoga brata muslimana. Muslimanu su zabranjeni krv, čast i imetak drugog muslimana.”
Danas u vremenu našem gdje je prisutan veliki manjak bratsva vidljivo je svima srazmjeran porast problema u cijelom Islamskom svijetu. Tako da je jedini put ka povratku naše snage zapravo naše jedinstvo, a neprijatelji Islama rade sve što mogu da to ujedinjenje muslimana spriječe, jer im je dobro jasno iz prošlosti kakvi su bili muslimani kad su bili ujedinjeni.
Stoga moramo svoje pojedinačne ciljeve nekada i stavit sa strane, radi dobra muslimanskog društva i zajednice u kojoj živimo.
Molim Allaha da nas ujedini kao nekada, i da nam se svima smiluje.
Autor: Samir Peco, student Islamskog univerziteta u Kasimu
www.s-d-o.org
Jedanaest zlatnih savjeta za one koji žele učiniti umru
Neki ljudi možda idu na jedno veliko duhovno putovanje u bližoj budućnosti, tako da sam želio nakratko da podarim nekoliko savjeta iz ličnog iskustva, kao i iskustva drugih, kako se ponašati i šta raditi na umri.
- Dodatno se obrazuj
Uči o Meki i Medini, nauči detaljnije šta je to umra. Kada sam prvi put kao novi student želio da odem na umru, u toku pripreme sam pričitao nekoliko knjiga, ali su one sve bile pretežno vezane više za hadž. iako u sebi su imale kratka poglavlja o umri. Što se tiče našega jezika, preporučujem knjigu “Hadž i umra”, od našeg cjenjenog šejha Dr. Safet Kuduzovića.
- Kopiraj i skeniraj pasoš i sve bitne dokumente
Bezbroj puta sam doživio da ljudi ponesu sa sobom sve dokumente, i onda ili ih izgube, ili im neko ukrade torbicu, pa onda padnu u očaj, i očajno mucaju kada ih saudijski policajac pita gdje su dokumenti.
Da bi ovo izbjegli obavezno dok ste još u svojoj državi skenirajte i kopirajte pasoš, i sve bitne dokumente, i skenirane pošaljite na svoj email, kao i na email nekome kome vjerujete, u slučaju gubitka da možete ih brzo povratiti.
- Društvo čini čovjeka
Ako ideš sa drugim ljudima, onda provjeri da su to dobri i bogobojazni ljudi. Društvo čini čovjeka, a to važi čak i kada si na svetim mjestima. Biti u dobrom društvu može imati presudni uticaj na to kakvo će biti tvoje putovanje. Na primjer, da će ljudi koji su u tvom društvo tebe podsticati da klanjaš sa njima noćni namaz u Meki, ili da uradiš dobrovoljni tavaf oko Kabe, ili će te sa druge strane pozvat da pojedeš veliki obrok u McDonaldsu, koji ima 4000 kalorija, i da dobiješ komu od hrane i da se jedva probudiš na sabah.
- Poznaj pravila ihrama
Ta pravila su jednostavna, i dosta ljudi ih prekrši, i bez da razmišlja. Na primjer, znaj da ne možeš koristit sapun koji ima miris dok si u ihramima, tako da pokušaj da nabaviš neki koji je bez mirisa. Još jedno od pravila je da ne smiješ pokrivati svoju glavu dok si u ihramima (za muškarce). Dakle čak i ako je vrlo jako sunce, a to je ovdje često tako, ne smiješ stavljati neki peškir na glavu da bi se zaštitio od sunca.
- Higijena kod brice
Na kraju umre, običaj je da muškarci i žene skrate kosu. Za muškarce nije dovoljno samo malo odrezati kose, nego ili cijelu kosu skratit ravnomjerno, a najbolje je obrijati glavu. Ako se odlučiš da obriješ glavu, onda provjeri da li brico kome ideš ima britve koje nisu korištene, tj. da li ih vadi iz njihovog pakovanja. Mislim da ne bi sigurno volio da nečija krva bolest pređe na tebe u toku brijanja glave, jer se nečija krv već nalazila na britvi.
Savjet za žene je da ne otkrivate se i kratite kosu blizu Kabe. Pričekaj dok se ne vratiš u hotel, tu možeš fino skinuti hidžab i skratit svoju kosu. Nemoj svoj stid skratit, zato što ti se što prije krati kosa.
- Koristi vazalin
Ovaj savjet je za muškarce. Kada si u stanju ihrama, tad nemaš na sebi nikakv donji veš, niti bokserice. Koža tvojih nogu će biti jako iritirana nakon sahat i više hodanja, tako da se pripremi vazalinom.
- Posjeti Revdu
Najbolje vrijeme da se posjeti Revda u Medini je u toku noći. Revda je mjesto koje je opisano u hadisima kao dio Dženneta, a nalazi se u Poslanikovoj džamiji u Medini. Na njoj se nalazi zelini tepih, tako da je lahko uočit, ali teško na njoj boraviti. Velike mase ljudi dolaze sa istim ciljem kao i ti, a to je da klanjaju u Revdi, tak da nemoj da te iznenadi velika gužva i dugo stajanje.
Nakon razgovora sa stanovnicima Medine, došao sam do informacije da je najbolje posjetit Revdu nekoliko sati poslje jacije namaza, ili nekoliko sati prije sabaha. U tom periodu nema puno gužve, i puno je lakše klanjati u njoj, i uopšte doći do nje. Tišina u tom periodu je nešto preljepo, jer gužva i glasovi ljudi samo uzimaju koncentraciju u toku namaza na tom mjestu.
- Posjeti sve bitno u Medini
Najbolje vrijeme za posjetu ljepih mjesta u Medini je na osnovu ličnog iskustva između izlaska sunca i podne namaza. Možeš posjetit naprimjer mjesta gdje je bila bitka na Uhudu, kao i džamiju Kuba, a to je prva džamija koju je Poslanik sagradio.
Dok si u džamiji Kuba, obavezno klanjaj dva rekeata dobrovljnog namaza, jer na osnovu vjerodostojnih hadisa, ta dva rekeata vrijede kao umra.
- Javljaj se redovno kući
Ako imaš “pametan telefon” onda imaš velik broj aplikacija koje možeš lahko skinuti na svoj telefon, i preko njih zvati kući. Internet imaš u gotovo svim hotelima u Meki.
- Pričaj sa ljudima
Dok si tamo nemoj se ponašat kao turista, pričaj sa ljudima na bilo kojem jeziku koji poznaješ. Ja sam sreo dosta ljudi koji su iz mjesta za koja nisam nikad ni čuo. Tako da će ta poznanstva dosta povećati ljepotu umre, jer je jedan od dokaza Allahovih na Zemlji veliki broj naroda i jezika.
- Dovi
I najvažnije od svega kad su dole je: dovi, dovi, dovi. Koliko god možeš, i što više možeš. Nalaziš se na najsvetijem mjestu na Zemlji, i sasvim je logično da ćeš doviti. Nemoj gubiti vrijeme u pretjeranom spavanju, ili igranju igrica na telefonu.
Iskoristi svoju umru maksimalno, Allah zna da li ćeš ikada više to moći.
Da nam se Allah svima smiluje. Amin.
Autor: Samir Peco, student Islamskog univerziteta u Kasimu
www.s-d-o.org
Hutba: Ko su istinski zastitnici mu’mina
Braćo i sestre u islamu! Današnja hutba nosi naslov Ko su istinski zaštitnici mu’mina. Tema je veoma aktulena u ovom našem vremenu, u kojem je mnogo obespravljenih muslimana, a posebno iskrenih mu’mina, koji se trude što bolje i dosljednije živjeti svoju vjeru.
Palestina, Sirija, Irak i Burma i dalje krvare i iz njih se čuju vapaji muslimana za pomoć, ali kako će te vapaje čuti uspavani ummet i tako-zvani „civilizirani svijet“, koji stoljećima primjenjuje duple aršine i kojem je pravda na internacionalnom nivou, samo deklarativna.
Braćo i sestre, u ovom mubarek danu, danu džume, sjećamo se u našim dovama sve naše obespravljene braće i sestara i neka su nam oni i njihovo teško stanje svakodnevno na umu i neka su oni predmetom naših razgovora i bratske želje da Allah, dželle še’nuhu, popravi njihovo stanje!
Allah, azze ve dželle, zabranjuje mu’minima da sebi mimo mu’mina za zaštitnike uzimaju nevjernike, kao što stoji u 144. ajet Sure En-Nisa’:
يَا أَيُّهَا الَّذِينَ آمَنُوا لَا تَتَّخِذُوا الْكَافِرِينَ أَوْلِيَاءَ مِنْ دُونِ الْمُؤْمِنِينَ أَتُرِيدُونَ أَنْ تَجْعَلُوا لِلَّهِ عَلَيْكُمْ سُلْطَاناً مُبِينًا
O vi koji vjerujete, ne uzimajte sebi za zaštitnike nevjernike, mimo vjernika! Zar hoćete da Allahu pružite očigledan dokaz protiv sebe?
Oni koji tako postupe oglušili su se o Alahovu, subhanehu ve te’ala, zabranu i posvjedočili su slabost svoga imana.
A u 28. ajetu Sure Alu Imran, stoji:
لَا يَتَّخِذِ الْمُؤْمِنُونَ الْكَافِرِينَ أَوْلِيَاءَ مِنْ دُونِ الْمُؤْمِنِينَ وَمَنْ يَفْعَلْ ذَلِكَ فَلَيْسَ مِنَ اللَّهِ فِي شَيْءٍ إِلَّا أَنْ تَتَّقُوا مِنْهُمْ تُقَاةً وَيُحَذِّرُكُمُ اللَّهُ نَفْسَهُ وَإِلَى اللَّهِ الْمَصِيرُ
Neka vjernici ne uzimaju za zaštitnike, nevjernike kada ima vjernika! Onoga ko to čini, Allah neće štititi. To učinite jedino da biste se od njih sačuvali. Allah vas lično podsjeća i Allahu je povratak!
Prema tome, oni koji žele da ostanu bez Allahove, dželle še’nuhu, zaštite, neka sebi za zaštitnike uzimaju nevjernike mimo vjernika i neka nakon toga očekuju razna poniženja!
Allah, azze ve dželle, u 8 ajetu Sure El-Mumtehine preporučuje dobročinstvo i pravednost prema nemuslimanima koji ne iskazuju otvoreno neprijateljstvo prema vjernicima:
لَا يَنْهَاكُمُ اللَّهُ عَنِ الَّذِينَ لَمْ يُقَاتِلُوكُمْ فِي الدِّينِ وَلَمْ يُخْرِجُوكُمْ مِنْ دِيَارِكُمْ أَنْ تَبَرُّوهُمْ وَتُقْسِطُوا إِلَيْهِمْ إِنَّ اللَّهَ يُحِبُّ الْمُقْسِطِينَ
Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone. Allah, zaista voli one koji su pravedni.
Citirani ajet je objavljen u povodu Esme, kćerke Ebu Bekra Es-Siddika, radijallahu anhu, kada joj je u Medinu došla majka, Katila bint Abdu-l-Azzi sa poklonima, a u to vrijeme je bila mnogoboškinja. Esma, radijallahu anha, je kazala: „Neću od tebe primiti poklone, niti ćeš mi ući u kuću, dok ne upitam Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem!“ Nakon što ga je pitala, objavljen je ovaj ajet. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, joj je nakon toga naredio da dozvoli majki ulazak u kuću, da od nje primi poklone i da je lijepo ugosti.“ (Buharija)
Allah, subhanehu ve te’ala, u 55. i 56. ajetu Sure El-Maide govori ko su zaštitnici ummeta Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem:
إِنَّمَا وَلِيُّكُمُ اللّهُ وَرَسُولُهُ وَالَّذِينَ آمَنُوا الَّذِينَ يُقِيمُونَ الصَّلاَةَ وَيُؤْتُونَ الزَّكَاةَ وَهُمْ رَاكِعُونَ(55) وَمَنْ يَتَوَلَّ اللّهَ وَرَسُولَهُ وَالَّذِينَ آمَنُوا فَإِنَّ حِزْبَ اللّهِ هُمُ الْغَالِبُون(56)
Zaista su vaši zaštitnici samo Allah, Njegov Poslanik i vjernici, koji obavljaju namaz, daju zekat i Njemu (Allahu) ruku čine.(55) Onaj ko za zaštitnika uzme Allaha, Njegova Poslanika i vjernike, pa Allahova skupina će svakako pobijediti.(56)
Uvažena braćo i sestre, dobro prostudirajmo citirane ajete i stalno ih imajmo na umu u našim životima i međusbnom ophođenju! Znajmo da su zaštitnici vjernika: Allah, dželle še’nuhu, Stvoritelj svega, Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je poslan kao „Milost svjetovima“ i koji će se na Sudnjem danu zauzimati za svoj ummet i iskreni vjernici, koji vjerovanje potvrđuju izvršavanjem svojih obaveza: obavljaju namaz, daju zekat i samo se Allahu, azze ve dželle, klanjaju. U drugom citiranom ajetu Allah, subhanehu ve te’ala, potvrđuje da će Njegova skupina sigurno pobijediti, a blago onima koji su „Allahova skupina“.
Zato u svakoj situaciji znajmo gdje možemo tražiti i odakle možemo očekivati pravu pomoć i zaštitu! Ne zavaravajmo se da nam sigurna pomoć može doći sa neku drugu stranu, a da u tome nema interesa druge strane, koja kroz pružanje te pomoći na prvom mjestu ima ostvarenje svojih ličnih interesa.
Na svakom muslimanu i muslimanci je da se na prvom mjestu oslone na Allaha, dželle še’nuhu, da ulože maksimum napora, kao pojedinci, da se oslone na užu i širu zajednicu muslimana i da budu svjesni da će nakon toga sigurno doći otvorena Allahova, azze ve dželle, pomoć, jer Allah, subhanehu ve te’ala, neće ostaviti svoje iskrene robove. Kada god dođemo u neku tešku situaciju, zapitajmo se braćo i sestre, šta je razlog tome i jesmo li to zaslužili svojim grijesima ili grijesima drugih muslimana, jer Allah, dželle še’nuhu, ne čini nasilje Svojim iskrenim robovima ili nam to daje iskušenje!
Kada bi se braćo i sestre, muslimani prestali prepirati i međusobno ratovati, te kada bi se međusobno pomagali i osjećali istinskom braćom, stanje ummeta, pa i čovječanstva bi bilo mnogo bolje. Zato se svaki musliman i muslimanka moraju popravljati u svakom pogledu i prelaziti preko međusobnih nesporazuma, jer ništa dunjalučko nije vrijedno toga da jedni od drugih glave okrećemo i iskazujemo netrpeljivost ili neprijateljstvo. Naše međusobne nesporazume i neprijateljstva, koriste neprijatelji Allahove, azze ve dželle, vjere i od časnih pripadnika ummeta, pretvaraju nas u ponižene i slabe pojedince i narode, koji od tih istih traže i očekuju milost.
Iman u Allaha, subhanehu ve te’ala, i bratstvo među muslimanima su bila dva najznačajnija faktora u konstituisanju prve islamske zajednice, odnosno države u Medini. Bratimljenje između ensarija i muhadžira je bilo najbolji praktičan primjer ummetu, na putu življenja islama. To je lekcija koju stalno iznova treba ponavlajti svaki musliman i pretvarati je u djelo. A jesmo li mi braćo i sestre spremni na to i znamo li čitati i izučavati historiju islama? Znamo li čitati historiju muslimana Endelusa, koji nisu uništeni jednim naletom, već je njihovo umiranje trajalo decenijama? Zar i naše stanje u posljednjih 130 godina nije slično njihovu stanju i zar i mi ne umiremo i ne nestajemo na sličan način?!
Postavlja se pitanje: Kada ćemo nadići sve te naše lične slabosti? Odgovor je: Onda kada nam vjera bude sistemom života i kada nam Allah, dželle še’nuhu, njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i ulaganje truda i imetaka na Njegovu putu, u najširem obliku riječi, budu draži od svega što je danas mnogima od nas priraslo srcima i sa čime se budimo i liježemo i o čemu maštamo!
Neprijatelji islama i muslimana vrebaju najbolju priliku za ostvarenje svojih ciljeva. Ono što se nije ostvarilo vojnim putem, pokušava se riješiti političkim, a pogotovo ekonomskim metodama, pa je dodatna obaveza muslimana, da budu mobilni u svakom polju. Kukavice i dezerteri, nisu kategorije koje samo rat poznaje, nego su prisutni u svakom vremenu i prostoru. Svijet je anti-islamski raspoložen i ne libi se upotrijebiti najgnusnije metode u obračunu sa muslimanima…
Zato, braćo i sestre, ne zaboravimo ko smo i šta smo, budimo istinska braća i međusobno se pomažimo i stajimo jedni drugima u zaštitu! Nemojmo biti nepravedni prema bilo kojem čovjeku i nikome ne činimo nasilje!
Molim Allaha, azze ve dželle, da nas učvrsti na putu islama, da nam pomogne da sačuvamo svjetlo islama, da pomogne našoj braći u Palestini, Siriji, Iraku, Burmi i na svakom drugom mjestu gdje su ugrožena prava muslimana, da nas ne iskuša sa nasiljem nasilnih vladara i sa onim što ne možemo podnijeti, da se smiluje našim umrlim roditeljima i precima koji su Allahovom voljom na nas prenijeli svjetlo islama, da uputi našu djecu i potomke i učini prvacima ummetam, da nam bude milostiv na Sudnjem danu i da nas uvede u džennete u društvu sa poslanicima, iskrenim, šehidima i dobrim ljudima!
Nezim Halilović Muderris
Tri razloga zbog kojih Allah prašta grijehe
Enes, radijallahu anhu, prenosi da je čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Uzvišeni Allah kaže: ‘Čovječe, opraštat ću ti grijehe ne obazirući se na njih sve dok Me budeš dozivao i molio. Čovječe, kada bi ti grijesi dostigli nebeske visine a potom Me zamolio za oprost, oprostio bih ti. Čovječe, kada bi Mi došao sa punom Zemljom grijeha i susreo Me bez truna širka, obasuo bih te sa isto toliko oprosta!'” (Muslim,3540)
U hadisu kojeg prenosi Enes spominju se tri razloga koji donose Božiji oprost.
1. Prvi je dova praćena nadom. Dova je naređena da se uči i Allah se obavezao da će je uslišati. “Vaš Gospodar je rekao: ‘Molite Me i Ja ću vam se odazvati…'” (El-Mu’min, 60.) U četiri sunena od Nu’mana bin Bešira prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ‘Dova je ibadet’, a potom je proučio spomenuti ajet”.
Jedan od najvažnijih uvjeta za uslišenje dove jeste prisutnost srca i nada da će Allah Uzvišeni to uslišati. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Molite Allaha uvjereni da će vam uslišati. Zaista Allah ne prima dovu nemarnog srca.””(Tirmizi,3479)
Od Allahove neizmjerne milosti prema čovjeku jeste i to što Ga čovjek ponekad moli za neku dunjalučku potrebu, pa mu je On ne dadne i to mu kompenzuje boljim od onog što je tražio, poput uklanjanja nekog zla od njega, da mu to ostavi za onaj svijet ili da mu oprosti neki grijeh. Bilježi Ahmed i Tirmizi predanje u kojem stoji: “Ko god uputi dovu, Allah će mu je uslišati ili će od njega odagnati neko zlo, u omjeru dobra kojeg je tražio, ukoliko dova nije praćena grijehom ili prekidanjem rodbinskih veza.”‘ (Tirmizi, 3381)
Riječi Uzvišenog: “…Čovječe, opraštat ću ti grijehe ne obazirući se na njih sve dok Me budeš dozivao i molio…” i pored tvojih mnogobrojnih grijeha jer to neće nadvisiti Moju veličanstvenost niti će to za Mene biti puno.
Muslim bilježi od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada neko od vas dovi, neka traži, uveliča, svoju želju jer to ne može preći Njegovu veličanstvenost.”
Dakle, ma koliki čovjekovi grijesi bili, Allahov je oprost mnogo, mnogo veći od njih i oni su neznatni i ništavni u poređenju sa Njegovim oprostom i milosti.
2.Drugi je razlog traženje oprosta za grijehe, pa makar oni dostigli do oblaka. Riječ ‘anan spomenuta u hadisu znači oblak. Rečeno je da znači i dokle oči mogu vidjeti. U drugom predanju stoji: “Kada bi svojim grijesima popunili prostor između nebesa i zemlje, a zatim zatražili oprost od Allaha, On bi vam oprostio.”
Istigfar znači traženje oprosta, a to je, ustvari, zaštita od zla grijeha uz njihovo prekrivanje. U Kur’anu se na mnogo mjesta koristi taj termin. Ponekad se njegovo značenje naređuje: “…da od Gospodara svoga oprost tražite i da se Njemu pokajete…” (Hud, 3.)
Muslim i Buhari bilježe predanje od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji: “Neki čovjek učinio je grijeh i rekao: ‘Gospodaru učinio sam grijeh, oprosti mi.’ Allah Uzvišeni je rekao: ‘Moj rob zna da ima Gospodara, Koji prašta grijeh ili za njega kažnjava. Ja sam mu ga oprostio…” u Muslimovom predanju stoji: “…oprostio sam Svom robu, pa neka radi šta hoće” – ali samo onome ko se ponaša na spomenut način.
Jasno se vidi da se hadisom aludira na istigfar onog koji prizna svoj grijeh i ne bude uporan u griješenju.Međutim, ako bi čovjek samo jezikom tražio oprost, a srcem istrajavao na grijehu, to bi se smatralo samo običnom dovom koju će ako Allah htjedne, uslišati ili će je odbaciti.
Ponekad istrajavanje na grijehu može biti preprekom za uslišavanje dove. U Ahmedovom Musnedu bilježi se od Abdullaha ibn Omera, radijallahu anhuma, sa merfu senedom da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Teško onima koji svjesno istrajavaju na grijehu.”
Znači potpun istigfar koji rezultira oprostom jeste onaj koji se ne uporedi s istrajnošću u grijehu, tj. u kojem se prekine sa griješenjem. Takve Allah hvali i obećava im oprost.
Najbolji istigfar jeste onaj u kojem čovjek počinje traženje oprosta zahvalom Allahu a zatim prizna svoj grijeh, a potom zatraži od Allaha oprost.Šedad ibn Evs,radijallahu anhu, prensoi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
“Najbolje s čime čovjek može zatražiti oprost jeste da kaže: Allahu moj, Ti si moj Gospodar, nema boga osim Tebe. Ti si me stvorio i ja sam Tvoj rob. Držim se Tebi date obaveze i obećanja. Utječem Ti se od zla kojeg sam počinio. Priznajem Tvoju blagodat nada mnom. Priznajem i svoj grijeh, pa oprosti mi, zaista niko ne prašta grijehe osim Tebe.'”” (Buhari,11/97)
Buhari i Muslim bilježe od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhu, da je Ebu Bekr, radijallahu anhu, rekao: “Allahov Poslaniče! Nauči me dovi kojom ću moliti u namazu.” Poslanik mu reče: “Reci: ‘Allahu moj, ja sam se puno ogriješio, a grijehe ne prašta niko osim Tebe. Oprosti mi Tvojim oprostom i smiluj mi se. Ti si milostiv i puno praštaš.'”
U koga se grijesi nagomilaju i nemoguće ih bude nabrojati i zabilježiti, neka potraži za njih oprost na osnovu Allahova znanja o njima jer On sve zna i sve je registrovao:
“Na Dan kada ih Allah sve oživi, pa ih obavijesti o onome što su radili; Allah je o tome račun sveo, a oni su to zaboravili…” (El-Mudžadele, 6.)
3. Treći razlog za opraštanje grijeha jeste očitovanje Allahove jednoće ili tevhida. To je najveličanstveniji razlog, zato ko ga bude ispunio, stekao je sve uvjete da mu se oprosti. Uzvišeni je rekao: “Allah neće oprostiti da mu se išta pridružuje, a oprostit će ono mimo toga, kome On hoće…” (En-Nisa, 48.)
Ko dođe Allahu sa grijesima kolika je zemlja, naći će Allaha spremnog za toliko oprosta.
Međutim, to je ipak Njegova volja i ako hoće, oprostit će mu, a ako hoće, kaznit će ga zbog njegovih grijeha, ali ishod njegov, bit će takav da neće vječno ostati u Vatri već će biti izveden iz nje a potom uveden u Džennet.
Ibn Redžeb el-Hanbel
Prevela Medisa Dedović
Za omladinu – Kako koristiti facebook? Prof Elvedin Pezić
(Proslijedite svim dobronamjernim omladincima)
– Lijepo je da, prije nego počnete koristiti društvene mreže, pročitate šta su učeni ljudi kazali o uvjetima i ispravnom načinu njihovog korištenja i da pročitate o opasnostima i štetama koje mogu proizaći iz nekontroliranog i neispravnog korištenja.
– Uvijek imajte u vidu jednu veoma važnu činjenicu, a to je da je vaš Facebook profil pokazatelj vaše ličnosti, pokazatelj vaše vjere, vašeg morala!
– Ne zaboravite da sve što objavite ostaje u historiji koju meleki pomno bilježe. Sve što ne biste željeli da sutra nađete u svom životnom defteru, koji ćete javno čitati pred cijelim čovječanstvom, onda to već danas nemojte stavljati na svoj profil.
– Pokušajte da društvene mreže iskoristite za korisne stvari: da naučite svoju vjeru, da sklopite prijateljstva sa osobama koje vam mogu koristiti u životu, bez obzira u kojem segmentu života to bilo.
– Nikada ne zaboravite da je vaš profil ogledalo vaše porodice, stoga pazite na koji način u društvu predstavljate svoju porodicu. Ne dopustite da se vaši roditelji stide izaći napolje zbog vaših profila i sadržaja koje na njemu objavljujete.
– Ne dopustite da vas korištenje društvenih mreža zaokupira i odvrati od onoga što vam je stroga vjerska obaveza, kao što su namaz, dobročinstvo i pokornost roditeljima, ispunjavanje školskih obaveza, zarađivanje halal opskrbe.
– Pazite šta “lajkate” jer time podržavate određenu stvar ili postupak! Tako, ako lajkate sliku osobe koja nije propisno obučena, ili sliku osobe koja čini grijeh, ili lajkate neki neispravan post ili izjavu, time ste odobrili taj postupak.
– Čuvajte se da putem društvenih mreža ne počinite nešto što bi vas u životu moglo skupo koštati!
– Čuvajte se nepoznatih osoba ili profila iza kojih ne znate ko stoji.
– Vodite računa o tome da kontaktirate sa osobama koje će vam koristiti, a nikako sa osobama koje će vas uvući u neki porok.
– Facebook nije mjesto gdje sebi trebate tražiti osobu za brak.
– Ako već želite nešto komentirati – a nastojite da to bude što rjeđe – onda pazite na izraze koje koristite, neka vam istina uvijek bude na prvom mjestu, vodite računa o tome da ne zalazite u tuđe privatnosti, pazite da koga ne potvorite, čuvajte se prenošenja neprovjerenih informacija, kojih je danas veoma mnogo.
– Nikada ne zaboravite da su mnogi vaši vršnjaci baš putem te mreže pali u poroke ili ideologije zbog kojih su skrhali svoj ovodunjalučki život, a kazna na ahiretu mnogo je bolnija.
– Ne dopustite da većinu svog slobodnog vremena provodite na društvenim mrežama, već odredite jedan dio vremna za kontakte i ono što vam koristi, a ostali dio vremena provedite u drugim korisnim aktivnostima.
– Maksimalo se trudite da u svojim prijateljima imate samo osobe istoga spola, a osobe drugog spola samo u slučaju da ste vi njima mahrem ili one vama.
– Nezamislivo je da mladić šalje ponude prijateljstva ženskim osobama koje su u braku, kako što je nezamislivo da žena šalje ponudu za prijateljstvo osobi koja je oženjena, (osim ako se radi o mahremima) bez obzira kakve namjere bile iza toga.
– Doista je jadno kada vidimo djevojku u prijateljima osobe koja joj nije mahrem, pa makar se radilo i o nekom vjerskom autoritetu. Ako je njen cilj od tog zahtjeva korist koju može čuti od dotične osobe, ona to može postići i kada nisu virtuelni prijatelji.
Priredio: Pezić Elvedin
(Dio teksta: DRUŠTVENE MREŽE NA VAGI ISLAMA)