Lekcija br. 1

Uvod u Tefsir

Definicija Kur’ana

1. U čemu se ogleda bitnost proučavanja Kur’ana u Islamu i nauka koje se bave proučavanjem pojedinih oblasti vezanih za Kur’an?

Bitnost proučavanja Kur’ana i Kur’anskih znanosti ogleda se u sljedećem:

a) Zato što je Kur’an prvi i osnovni izvor Islama i vjerskih propisa. Rekao je Uzvišeni:

ونزلنا عليك الكتاب تبيانا لكل شيء

‘’ Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve…’’ (An-Nahl, 89.)

Rekao je Abdullah Ibn Mes’ud r.a: ‘’Ko želi da nauči (stekne znanje) neka se vrati Kur’anu, jer u njemu je znanje i prvih i posljednjih generacija.’’ (Taberani, Bejheki, Ibn Ebi Šejbe)

Zato što je Kur’an uputa, milost i radosna vijest onima koji u nju vjeruju:

ونزلنا عليك الكتاب تبيانا لكل شيء وهدى ورحمة وبشرى للمسلمين

‘’ Mi tebi objavljujemo Knjigu kao objašnjenje za sve i kao uputu i milost i radosnu vijest za one koji jedino u Njega vjeruju.’’ (An-Nahl, 89.)

b) Zato što prvi temelj Islama – namaz nije ispravan bez da se u njemu prouči nešto iz Kur’ana. Dokaz za to su riječi Poslanika s.a.w.s:

”Nema namaza onome koji ne prouči Uvod u Knjigu (Fatihu) u njemu.” (Buharija i Muslim)

c) Zato što je samo čitanje i učenje Kur’ana samo po sebi Ibadet, toliki da se za svaki pročitani harf dobija deset sevapa.

Rekao je Poslanik s.a.w.s: ”Ko proči harf iz Allahove knjige imaće dobro djelo u vrijednosti od deset sevapa. I ne kažem da je Elif-lam-mim jedan harf, nego je Elif jedan harf, lam je jedan harf i mim je jedan harf.” (Bilježi Tirmizi i kaže hasenu-sahih)

d) Učenjem Kur’ana i Kur’anskih znanosti spoznaćemo veličinu truda selefa i islamskih učenjaka koje su uložili u proučavanju Kur’ana, pa je Allah dž.š. njih učinio bedemom čuvanja Kur’ana i njegovog značenja od iskrivljivanja i bilo kakve izmjene u njemu.

e) Učenjem Kur’ana i njegovih znanosti čuvamo sebe i druge muslimane od pokušaja nevjernika i sektaških zabluda da nam pokvare istinsku sliku o Islamu i Kur’anu.

Definicija Kur’ana

2. Šta je to Kur’an?

U arapskom jeziku riječ Kur’an prema mišljenju islamskih učenjaka ima više značenja od kojih su: Ono što se uči (čita); ili Zbirka (u kojoj su sabrane priče o ranijim narodima, naređenja, zabrane, opomena i prijetnje).

Šerijatska definicija Kur’ana jeste da je to Allahov Govor spušten Muhammedu s.a.w.s. čije učenje predstavlja ibadet.

Ova definicija se sastoji od nekoliko dijelova:

Kur’an je Allahov Govor – Ovaj dio definicije isključuje mišljenje sekti i svih nevjernika koji smatraju da je Kur’an stvoren, da nije Allahovo svojstvo, ili da je djelo koje je izmislio Muhammed s.a.w.s.

Spušten je Muhammedu s.a.w.s. – Ovaj dio definicije Kur’ana isključuje mišljenje svih onih koji smatraju da u Kur’anu ima nešto što je dodao Poslanik s.a.w.s. sam od sebe, ili neko nakon njega od ashaba ili kasnijih generacija ljudi, ili neko od meleka, džina itd, već je spušten od Allaha dž.š. preko meleka Džibrila a.s. Poslaniku s.a.w.s.

Njegovo učenje predstavlja ibadet – Ovaj dio definicije naglašava činjenicu da je samo učenje Kur’ana ibadet sam po sebi, za razliku od Allahovih riječi koje je prenio Poslanik s.a.w.s. od Allaha dž.š. ali svojim riječima što se u šerijatksoj terminologiji naziva Hadisom Kudsij.

3. Napomena: Neke od razlika između Kur’ana i Hadisil Kudsija:

–          Kur’an je do nas prenesen Mutevatir putem (u isto vrijeme u istoj generaciji prenosi više osoba istu stvar od više drugih različitih osoba), dok sa hadisom kudsij to nije slucaj.

–          Kur’an je od Allaha dž.š. i izrazom i značenjem, dok je hadis kudsij od Allaha značenjem a izrazom je od Poslanika s.a.w.s.

–          Za učenje Kur’ana treba imati abdest, a za hadis kudsij to nije slučaj.

–          Kur’an se ne može prenositi u značenju, a hadis kudsij može.

–          Kur’an se uči u namazu, a hadis kudsij se ne uči u namazu.

4. Koja se imena u šerijatu koriste za Kur’an?

Za Kur’an u Allahovoj knjizi su spomenuta još neka imena, kao na primjer:

1-    القرآن:{إِنَّهُ لَقُرْآنٌ كَرِيمٌ}

a) El-Kur’an, kao što se spominje u suri El- Waki’a, 77. ajet

2-    الكتاب:{الم، ذَلِكَ الْكِتَابُ لا رَيْبَ فِيهِ هُدًى لِلْمُتَّقِينَ}

b) El-Kitab (Knjiga), kao što se spominje u suri Al-Baqara, 1. ajet

3-    الذكر:{إِنَّا نَحْنُ نَزَّلْنَا الذِّكْرَ وَإِنَّا لَهُ لَحَافِظُونَ}

c) Ez-Zikr (Opomena), kao što se spominje u suri El-Hidžr, 9. ajet

4-    الفرقان:{تَبَارَكَ الَّذِي نَزَّلَ الْفُرْقَانَ عَلَى عَبْدِهِ}

d) El-Furkan (Rastavljač istine od neistine), kao u suri El-Furqan, 1. ajet

5-  النور:{فَآمِنُوا بِاللَّهِ وَرَسُولِهِ وَالنُّورِ الَّذِي أَنزَلْنَا}

e) En-Nur (Svjetlost), kao u suri Et-Tegabun, 8. Ajet

5. Šta je to mushaf i koja je razlika između mushafa i Kur’ana?

Riječ mushaf nije jedno od imena Kur’ana.

–          To je riječ koja označava listove na kojima su ispisani harfovi Kur’ana. Riječ mushaf se počela upotrebljavati tek nakon skupljanja Kur’ana u listovima (u knjizi) u vrijeme hilafeta Ebu Bekra r.a.

–          Zato kada ulema govori o propisu prodavanja mushafa, onda ne upotrebljava riječ Kur’an, jer je to Allahov Govor i Njegovo svojstvo, a mushaf je proizvod ljudskih ruku.

–          Također riječ Kur’an nije dozvoljeno upotrebljavati u množini, jer Kur’an je jedan jedini, a za mushaf se može upotrijebiti množina – mushafi, jer postoji mnogo različitih verzija i oblika mushafa zavisno kad i gdje su napravljeni i štampani.

–          Isto tako nije dozvoljeno riječ Kur’an koristiti u genitivnoj vezi, kao da kažeš Kur’an Osmanov, već u tom slučaju se koristi riječ mushaf, pa se kaže Osmanov mushaf.

6. Koje su to opće karakteristike Kur’ana koje ga čine specifičnim u odnosu na druge knjige:

a) Od osnovnih specifičnosti Kur’ana po kojoj se razlikuje od ostalih objava i knjiga jeste što je Allah dž.š. Kur’an učinio lakim za pamćenje napamet.

Kaže Uzvišeni:

ولقد يسرنا القرآن للذكر فهل من مدكر

’’ A Mi smo Kur’an učinili dostupnim za pouku – pa ima li ikoga ko bi pouku primio?’’ (El-Qamer, 17)

Od prve generacije ashaba pa do današnjih dana Kur’an se napamet učio I prenosio mutevatir putem.

Danas samo u Egiptu ima vise hafiza Kur’ana nego što na svijetu postoji ljudi koji znaju čitati Toru i Jevanđelje na izvornim jezicima.

b) Lanac pamćenja I čuvanja Kur’ana usmenim putem doseže sve do Poslanika s.a.w.s.. Dakle, u svakoj generaciji nakon ashaba oni koji su Kur’an učili napamet pred svojim učiteljima učili su ga sa lancem do tabe’ina, potom do ashaba r.a. i na kraju se lanac završava do Poslanika s.a.w.s..

Tako je u svakoj generaciji pa sve do danas postojao lanac hifza Kur’ana koji je spojen sve do Poslanika s.a.w.s. što nije slučaj niti sa jednom knjigom danas, koja ima osnovu u objavama Tevratu I Indžilu.

c) Nije ga dozvoljeno učiti osim onome ko je čist imanski i fizički.

Kaže Uzvišeni:

‏لَا يَمَسُّهُ إِلَّا الْمُطَهَّرُونَ

‘’ dodirnuti ga smiju samo oni koji su čisti.’’ (El-Waqi’a, 79.)

Nije dozvoljeno mushaf da dodiruje nevjernik, niti se sa njime putuje u nevjerničkim zemljama gdje je moguće njegovo skrnavljenje.

Nije ga dozvoljeno učiti u odjeću na kojoj ima nečistoće (nedžaseta), niti ga je dozvoljeno unositi na prljavim mjestima.

Niti ga je dozvoljeno učiti muslimanu koji je džunub, ili ženi koja je u hajzu ili nifasu. Iako ima razilaženja među islamskim učenjacima oko toga da li je dozvoljeno učiti Kur’an bez abdesta, svakako je bolje uzeti abdest prije njegovog učenja.

d) Allah dž.š. je obećao da će Kur’an čuvati od svakog iskrivljivanja i izmjene nakon smrti Poslanika s.a.w.s. pa sve do Sudnjega dana.

Rekao je Uzvišeni:

إِنَّا نَحْنُ نَزَّلْنَا الذِّكْرَ وَإِنَّا لَهُ لَحَافِظُونَ

‘’ Mi, uistinu, Kur’an objavljujemo i zaista ćemo Mi nad njim bdjeti!’’ (El-Hidžr, 9.)

A da je sačuvan od svake vrste iskrivljenja, falsifikovanja I bilo kakve izmjene svjedoče I riječi Uzvišenog:

لَا يَأْتِيهِ الْبَاطِلُ مِنْ بَيْنِ يَدَيْهِ وَلَا مِنْ خَلْفِهِ

‘’ laž joj je strana, bilo s koje strane.’’ (Fussilet, 42.)

Literatura:

1. Dirasat fi ‘ulumil Kur’an od Fahda Er-Rumija