Friday, March 29, 2024
HomeRamazanOsjeti blagodati ramazana - jedanaesti ramazanski savjet

Osjeti blagodati ramazana – jedanaesti ramazanski savjet

Umra u ramazanu vrijedi kao hadž

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Dobra djela u mjesecu ramazanu vrednuju se mnogo više, a jedno od takvih dobrih djela, koja je posebno preporučeno činiti u mjesecu ramazanu, jeste i umra, tj. posjeta Kabe, činjenje tavafa oko nje i sa‘ja između Safe i Merve. Imajući ovo u vidu, svaki postač treba nastojati:

Obaviti umru u ramazanu. Ukoliko mu Allah olakša da učini umru u bilo kojim danima ramazana, na početku mjeseca ramazana, u sredini, ili na kraju, u zadnjoj trećini mjeseca ramazana, tu priliku postač treba obavezno iskoristi, nimalo se ne dvoumeći. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ensarijki Ummu Sinan: “Doista umra u ramazanu vrijedi kao hadž obavljen sa mnom!”

Obaviti umru u ramazanu sa svojim roditeljima i porodicama. Ako ti Allah olakša, pa ti omogući da odeš sa svojim roditeljima na umru, ili sa svojom porodicom, tada te Allah počastio nečim prelijepim i posebnim. Ako su ti pak roditelji umrli, a tebe Allah počasti umrom, i ostaneš u Mekki duže vremena, tada možeš učiniti umru i za njih, jer umra ne uzima mnogo vremena niti predstavlja napor. Stoga, iskoristi tu priliku imajući na umu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Umra do umre briše grijehe koji su se počinili između njih, a za ispravno obavljen hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.”

Postač koji otputuje na umru, na svom puto-vanju može se naći u nekoliko situacija:

· Ukoliko post na putovanju vjerniku pričinjava tegobu, narušava zdravstveno stanje, tada će prekinuti post. Ako bi nastavio postiti i time narušio svoje zdravlje, tada bi bio grješan. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao prema Meki u godini njenog oslobođenja. Tokom putovanja postio je zajedno s drugim ashabima sve dok nije došao do mjesta Kuraul-gamim. Tada mu je rečeno: “Ljudi teško podnose post i iščekuju šta ćeš učiniti!” Nakon ikindije, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatražio je čašu vode i popio je, a ljudi su gledali u njega. Spominje se da su pojedini ljudi i nakon toga nastavili postiti, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Oni su nepokorni! Oni su nepokorni!”

· Postaču kojem post ne utječe na zdravlje, ali ipak osjeti određenu tegobu na putu, zbog dužine puta, vrućine i sl., bolje je da prekine post. U dva Sahiha također se od Džabira, radijallahu anhu, bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom putovao i ugledao grupu ljudi koji su se okupili oko jednog čovjeka praveći mu hladovinu, pa je upitao: “Šta je to?” Prisutni su rekli: “On je postač”, na što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post na putovanju ne ubraja se u dobročinstvo.”

· Ukoliko na putovanju ne osjeti nikakvu tegobu, dakle, ukoliko ne osjeća nikakvu razliku između trenutaka koje provede u postu i onih u kojima ne posti, odnosno ukoliko to podjednako bude podnosio, tada ima mogućnost izbora: može postiti, a može i ne postiti. Prenosi se da je Hamza b. Amr el-Eslemi, radijallahu anhu, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Da li da postim na putovanju?”, a Hamza je bio poznat po tome što je mnogo postio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: “Ako hoćeš posti, a ako hoćeš, prekini post.”

Ukoliko vjernik na putovanju tokom ramazana, ali i mimo ramazana, ne bude u mogućnosti da obavlja uobičajene ibadete, dobra djela od općenite koristi i sl., čak i u tom slučaju Uzvišeni Allah iz Svoje milosti opet mu piše ta djela kao da ih i čini. I isti je takav slučaj i s bolesnikom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ukoliko se čovjek razboli ili bude na putovanju, piše mu se od djela isto što je radio dok je bio kod kuće i dok je bio zdrav.”

Vjernik na putovanju treba iskoristiti priliku da klanja koji rekat nafila-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao na svojoj jahalici bez obzira u kojem pravcu ona bila okrenuta: na njoj bi klanjao i vitr-namaz, ali obavezne namaze ne bi klanjao, već bi silazio sa svoje jahalice i klanjao obavezne namaze, skraćeno i spojeno.

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

RELATED ARTICLES

Most Popular

Recent Comments