Obavještavamo studente akademije “Ibn Kesir” da su predavanja drugog semestra završena.
Svih 12 predavanja iz predmeta Osnovi tefsira i 12 predavanja iz Osnova hadisa biće dostupna na straniciwww.s-d-o.orgdo kraja ove sedmice. Prvi ispit bice održan u Göteborgu, nedjelja 25. januara 2015. godine, u 16:00h u mesdzidu Sunni centar.
Za sve one koji ne stignu na prvi ispit organizovacemo drugi ispit na druzenju SDO-a krajem februara u Malmeu, insallah.
Pozeljno je prijaviti se za ispit na nasoj viber grupi ili putem maila.
Prva vrsta jeste kada je derogiran tekst ajeta, a propis je i dalje ostao validan u šerijatu:
Primjer toga je propis kamenovanja bludnika oženjenog ili udate (ili su bar jednom u životu bili u braku).
Prenosi se od Aiše r.a. i Ubeja ibn Ka’ba r.a. da su rekli: ”Ono što se učilo (kao ajet) bilo je
الشيخ والشيخة إذا زنيا فارجموهما البتّة نكالا من الله
‘’A ako oženjeni I udata počine blud kamenujte ih do smrti, a to im je kazna od Allaha’’.
A Omer r.a. je rekao: ‘’Kada ljudi ne bi rekli da je Omer dodao nešto od sebe u Allahovu knjigu, zapisao bih ovo svojom rukom.’’ (Bilježi Buhari u svome sahihu kao prateći hadis)
Koristi ovakve vrste derogacije ogledaju se u sljedećem:
Da bi Allah dž.š. ukazao na one koji su iskreni od vjernika, jer samo iskreni vjernici u potpunosti i odmah slijede sve ono što dolazi od Allaha dž.š. kao što je uradio Ibrahim a.s. kada je dobio naredbu da žrtvuje svoga sina
Druga vrsta derogacije jeste derogacija propisa, a ajet se još uvijek nalazi u Kur’anu.
Primjera tome u Kur’anu ima dosta, kao što su ajeti o zabrani alkohola kojih ima tri u Kur’anu, tako da su prva dva koja su objavljena derogirana trećim, ali se još uvijek nalaze u Kur’anu.
‘’O vjernici, vino i kocka i strelice za gatanje su odvratne stvari, šejtanovo djelo; zato se toga klonite da biste postigli što želite.’’ (Al-Ma’ida, 90.)
Korist ovakve vrste derogacije jeste da je Allah dž.š. htio da pokaže milost prema ljudima pa je u skladu sa njihovim kogućnostima i objavljivao ajete i propise. Također korist ovih derogiranih ajeta jeste da učeći i čitajući njih imamo istu nagradu kao kada učimo i čitamo ostale ajete iz Kur’ana.
Treća vrsta derogiranih ajeta jeste ona kod koje su derogirani i propis i tekst. Tako da se niti tekst ajeta nalazi u Kur’anu, niti je propis ostao validan, već je derogiran drugim propisom.
Primjer toga jeste hadis kojeg bilježi Muslim od Aiše r.a. da je rekla:
’’Bilo je spušteno da deset dojenja čini majčinstvo po mlijeku, pa je to derogirano sa pet dojenja. Pa su ljudi te ajete učili i nakon smrti Poslanika s.a.w.s.’’
Međutim, ovih ajeta u Mushafu Osmanovom nema, što znači da su ovi ajeti derogirani, i to su znali najučeniji ashabi koji su bili ovlašteni da sakupe Kur’an u mushaf, dok drugi koji to nisu znali nastavili su da uče te ajete i nakon smrti Poslanika s.a.w.s.
Što se propisa majčinstva po mlijeku tiče, samo su Šafije i jedan dio Hanbelija na stavu da dojenje mora biti ispunjeno pet puta najmanje da bi se postiglo majčinstvo po mlijeku. Dok su većina ashaba, tabeina, kao i malikije, hanefije i drugi dio hanbelija na stavu da je dovoljno samo jedno potpuno dijenje da bi se postiglo majčinstvo po mlijeku. Dakle prema većini islamskih učenjaka i propis od pet dojenja je dokinut, tj derogiran.
Da li svakodnevno učite Kur’an? Ako ga učite, da li Kur’an ostavlja traga na Vaše srce? Ovaj kratki tekst nudi praktične i jednostavne savjete koji vam mogu pomoći da s Kur’anom uljepšate vaše živote.
1. . Spoznajte vrijednost učenja Kur’ana
Rašireno je mišljenje da čitanje knjiga nije zanimljivo kad se usporedi recimo s Facebook-om i boravkom na chatu. Ali imajte na umu da Kur’an nije obična knjiga. Kur’an je Govor Stvoritelja nebesa i Zemlje.
Da li vam je dosadno čitati poruku koju dobijete od voljene osobe na Facebook-u, ili mobitelu? Ne biste stali s čitanjem, dok god ne je ne bi iščitali do kraja, zar ne? A i kasnije biste tu poruku sačuvali; više puta otvarali i nastojali da razumijete smisao značenja onoga što vam taj insan poručuje. Upravo biste takav odnos trebali imati i spram Kur’ana.
Zapamtite; kad učite Kur’an, imate dijalog s Allahom. Nemojte dopustiti da vaše srce prednost da riječima nekog stvorenja nad Kur’anom.
2. Prije učenja Kur’ana – pripremite Vaše srce i očistite nijjet
Prije nego započnete s učenjem, zapitajte se: „Zašto učim Kur’an?“Da li ga učim iz osjećaja neke obaveze, da bih stekao neke informacije, ili samo da mi prođe vrijeme? Jesam li svjestan čije Riječi učim; jesam li svjestan blagodati i veličine nagrade; da li mi je želja da se s svakim proučenim ajetom približim Allahu?
Zašto je ovaj korak toliko bitan? Zbog riječi Poslanika, sallallahu alejhi we sellem:“Zaista se djela cijene samo prema namjerama i zaista će svaki čovjek dobiti samo ono što je naumio svojim djelom,pa ko bude hidžru učinio u ime Allaha i Njegova Poslanika, njegova hidžra je Allahu i Njegovu Poslaniku, a ko bude hidžru učinio radi materijalne dobiti, ili zbog žene da bi je oženio, njegova hidžra je za ono za šta ju je naumio.” (Buhari i Muslim)
Ukoliko ste odsutni duhom, ta vaša nezainteresovanost čini prepreka između vas i Kur’ana. Kao što nagradu za obavljen namaz imate samo u onoj mjeri koliko ste u njemu prisutni srcem i tijelom; tako se i od Kur’ana čovjek ne može istinski okoristiti dok ne promisli o njegovim značenjima, i potom nastoji da naučeno primijeni u praktičnom životu. U tom smislu, Uzvišeni kaže:„Kako oni ne razmisle o Kur’anu, ili su im na srcima katanci!“Kur’an, sura Muhammed, ajet 24.
Aiša, radijallahu anha, je opisala našeg voljenog Poslanika, sallallahu alejhi we sellem, kao „Kur’an koji hoda“. Drugim riječima, Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, nije samo učio Kur’an, već ga je ŽIVIO.
3. Uzmite abdest
Uzimanje abdesta prije učenja Kur’ana je fizička i mentalna priprema. Njena svrha je da vas podsjeti da je učenje Kur’ana različito od čitanja drugih knjiga.
4. Učite Kur’an samo 5 minuta svakoga dana
Ljudi često misle da Kur’an MORAJU učiti dugo, najmanje pola sata ili sat. To im se čini kao preveliki napor, obeshrabre se i na kraju, u potpunosti dignu ruke od učenja. Budite blagi prema sebi. Za učenje Kur’ana je potrebna navika, i vrijeme tokom kojeg postepeno povećavate količinu proučenog.
Stoga,otpočnite s samo 5 minuta svakog dana. I opustite se; cilj učenja nije patnja, već odmor i pouka, kao što kaže Uzvišeni:„Tā Hā.Ne objavljujemo Kur’an da se mučiš, već da bude pouka onome koji se boji.“ Kur’an, sura Ta-Ha, ajeti 1-3.
Ukoliko vodite računa o prisutnosti srca tokom učenja, tih 5 minuta će se uskoro povećati na 10 minuta, nakon toga na pola sata i sat, a čak i više, uz Allahovu pomoć i podršku!
5. Nastojte da čitate prijevod i tefsir proučenih ajeta
Da li može biti zanimljivo čitanje knjige na jeziku koji ne razumijete? Ne znate šta njene riječi znače, ne poznajete svrhu poglavlja, nagađate smisao rečenica. Koliko može biti praktična korist od takvog iščitavanja? Ne baš velika, zar ne? I brzo ćete izgubiti volju za učenjem.
Zato je neophodno da razumijete značenje onih ajeta i poglavlja iz Kur’ana koja učite. Čitajte prijevod, kao i tefsir ajeta. Imate mnoštvo objavljenih djela, aplikacija za računare i mobilne telefone, kao i članaka na internetu. Iskoristite te blagodati koje su vam pružene.
6. Slušajte učenje Kur’ana
Nastojte da svaki dan slušate i učenje Kur’ana, kao nadopunu (a ne zamjenu) vašem učenju iz Mushafa. Postoji veliki broj snimljenih učenja, kao i internet stranica koje omogućavaju besplatan download.
7.“A kada te Moji robovi za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli.”Kur’an, sura El-Bekare, ajet 186.
Najjače oružje vjernika je iskrena dova Milostivom. Poslanik, sallallahu alejhi we sellem, je rekao:“Dova pomaže u onom što se desilo i u onom što se nije desilo, zato, Allahovi robovi, dovite!.”(Hakim, hasen)
Zamolite Allaha da vas pomogne na putu učenja Kur’ana. Vaš cilj bi trebao biti da iskreno, samo radi Allaha i niti radi čega drugog, učite, razumijete i primijenite u životu poruke Kur’ana.
Ako se pitate kako će se vaš život promijeniti ako popravite vaš odnos spram Kur’ana, razmislite o ovim riječima Mustafe Es-Siba’ija:„Kur’an utiče na duše vjernika putem značenja njegovih, a ne melodičnosti, i utiče na one koji ga uče i rade po njegovim propisima, a ne na one koji samo uljepšavaju učenje njegovo.
Vjernici su uistinu potresli Zemlju Kur’anom onoga dana kada su značenja njegova potresla duše njihove, i dunjaluk su Kur’anom oslobodili onoga dana kada su istine njegove oslobodile razume njihove, i zavladali su pomoću Kur’ana svijetom onoga dana kada su principi njegovi zavladali moralom i željama njihovim, i ovakvim stavom prema Kur’anu islamska historija će povratiti svoju prevlast.“
Želiš učiti Kur’an napamet? Iskoristi vrijeme prije zore…
Imam i književnik Ebu Ali el-Hasan ibn Rušejk el-Kajravani je u djelu o pisanju poezije ‘El-umde fi mehasini-š-šir ve adabihi ve nakdihi’, u poglavlju Babu ameli-š-šir ve šehzi-l-karihati leh (Pisanje stihova i umna priprema za pisanje stihova) naveo važne savjete o koristi stjecanja nauke i umnog rada u vremenu prije zore, a od kojih se može okoristiti svaki ljubitelj znanja, posebno svi oni koji uče Kur’an napamet.
Ebu Ali el-Hasan ibn Rušejk el-Kajravani naglašava važnost učenja u ranim jutarnjim satima: „Jedna od metoda postizanja koncentracije jeste ležanje na leđima (poleđice). Međutim, u kakvog god se tjelesnoj poziciji čovjek našao, ne može se pronaći bolji ključ za otključavanje mora znanja od ranog ustajanja i rada u vremenu prije pojave zore. Razlog tome jeste što je tada čovjekova misao sabrana i koncentrisana. Tada čovjekove misli ne lutaju u pravcima koji umaraju um, kao što su igra, sredstva za život, itd. U tom je vremenu tijelo odmorno i osvježeno.
Zaista se najljepši vazduh, najslađi povjetarac i najdragocjenije vrijeme u toku dana i noći nalaze upravo u vremenu prije nastupa zore. U vrijeme akšama, tmina se spušta na svjetlost, a pred zoru svjetlost pobjeđuje nad tminom. Takođe, u akšamsko vrijeme je čovjek umoran, iznemogao i iscrpljen jer je privređivao tokom dana. Insan tada osjeća želju za odmorom tako što će zaspati i odmah teži tome.
Za onog koji želi nešto raditi (pisati knjige i naučne radove, pronalaziti izume, rješavati probleme) najbolje je vrijeme prije pojave zore.
Za učenje Kur’ana i hadisa napamet i slične poslove najbolja je noć. Allah, subhanehu we te’ala, Koji samo istinu govori, kaže: „Ta ustajanje noću, zaista, jače djeluje i izgovara se jasnije…“ (Kur’an, El- Muzzemmil, 6.)“