Osjeti blagodati ramazana – četrnaesti ramazanski savjet
Ramazan je mjesec natjecanja u dobru
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
U blagoslovljenom mjesecu ramazanu vjernik treba požuriti s dobrim djelima ka Džennetu. Uzviše-ni Allah je rekao:
“I požurite ka oprostu svoga Gospodara i Džennetu koji je prostran koliko su prostrana nebesa i Zemlja, a koji je pripremljen za bogobojazne: one koji udjeljuju i u izobilju i u tegobi, i one koji savlađuju svoju srdžbu, i one koji praštaju ljudima.”
Požuri, ne kasni i ne odgađaj nijedno dobro djelo, a posebno djela spomenuta u prethodnom ajetu:
Udjeljuj na Allahovom putu, izdvoji od svog imetka u svako dobro djelo, i to kada si i u blagostanju i u oskudici. Ništa od dobra ne potcjenjuj i ne smatraj malim, ma kako to u očima ljudi izgledalo malo! Ne reci: “Malo zarađujem”, “Plata mi je mala”, već daj u sadaku, pa makar jednu marku.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ništa od sadake ne potcjenjujte, pa makar to bilo i pola datule.” Također je rekao: “Ništa od dobra ne potcjenjujte, pa makar da svoga brata sretnete s osmijehom na licu.”
Savladavaj svoju srdžbu, jer je to jedna od osobina onih koji žure ka oprostu svoga Gospodara i ka Njegovom Džennetu, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko savlada svoju srdžbu a u mogućnosti je da je ispolji, Allah će ga na Sudnjem danu pred svim stvorenjima pozvati da sebi odabere koju god hoće od hurija.”
Praštaj ljudima i ne sveti se radi sebe, ne uzvraćaj im istom mjerom, već pređi preko onoga što su ti učinili. To je osobina onih koji žure ka Džennetu i to su oni za koje Uzvišeni Allah kaže:
“Ko oprosti i popravi, takvog sigurno čeka na-grada kod Allaha.”
Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sadaka neće nimalo umanjiti imetak i Svom robu koji drugima prašta Allah zbog tog praštanja neće povećati ništa drugo do njegov ponos, i nikada niko neće biti skroman radi Allaha a da ga Allah neće uzdignuti!”
Kada je Aiša, radijallahu anha, upitana o moralu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, od-govorila je: “Nije govorio proste riječi, niti je dizao svoj glas po pijacama i nije uzvraćao na zlo zlim, već je praštao i prelazio preko učinjenog mu zla.”
Budi dobročinitelj, tj. čini što god možeš više dobrih djela, ali sa svjesnošću da te Allah nadgleda, pa sve to čini samo radi Njega Uzvišenog.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ihsan – dobročinstvo jeste da obožavaš Allaha kao da Ga vidiš, pa ako ne možeš tako, onda Ga obožavaj znajući da On tebe vidi.” Zar da ne postupiš tako, a Svevišnji Allah kaže da voli dobročinitelje:
“A Allah, uistinu, voli dobročinitelje.”
Prvo budi dobročinitelj prema sebi i svom namazu, tj. svoj namaz obavljaj sa svjesnošću da te Allah vidi, zna kada ustaneš da namaz obaviš, pa stoga svoje namaze obavljaj iskreno radi Njega Uzvišenog i u skladu sa sunnetom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Zatim, budi dobročinitelj prema svim ljudima, pa i prema svim stvorenjima općenito. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Doista je Allah propisao da se čini dobročinstvo prema svemu, pa kada ubijate, lijepo ubijajte, pa i kada koljete životinje, lijepo ih zakoljite! Naoštrite svoj nož i olakšajte svojoj žrtvi.”
Požuri sa svakim dobrom, sa činjenjem svega što te približava Allahu, Njegovom oprostu i Njegovom Džennetu. Jedno od takvih djela jeste ispravno vjerovanje u Allaha i u Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer Uzvišeni Allah kaže:
“Natječite se do oprosta svoga Gospodara i Dženneta koji je prostran koliko su prostrana nebesa i Zemlja, a koji je pripremljen za one koji vjeruju u Allaha i u Njegovog Poslanika.”
Stoga se potrudi da istinski dokažeš svoj iman, odnosno svoje vjerovanje u Allaha i u Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, izvršavajući ono što su ti naredili Allah i Njegov Poslanik, i kloni se svega onoga što ti su ti zabranili Allah i Njegov Poslanik. Nastoj da se što više približavaš Uzvišenom Allahu činjenjem dobrovoljnih djela. Ne zaboravi da se u ovom blagoslovljenom mjesecu otvaraju sva džennetska vrata, pa požuri i natječi se da uđeš na svaka od njih, tj. da činiš djela s kojima se ulazi na sva džennetska vrata. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada nastupi ramazan, otvaraju se sva džennetska vrata, a zatvaraju se sva džehennemska vrata, i šejtani se vezuju u lance.”
Jedna od vrata Dženneta jesu i riječi: La havle ve la kuvvete illa billah, stoga nastoj da što više izgovaraš ove riječi. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Kajsu b. Sa‘du b. Ubadi: “Zar ne želiš da te ne obavijestim o jednim od džennetskih vrata?” “Svakako (da želim)!”, reče Kajs, a Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “La havle ve la kuvvete illa billah.”
Drži se srednjih vrata Dženneta za koja Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Roditelj predstavlja srednja džennetska vrata, pa pazi na svoje roditelje ili ih ostavi!”
Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – dvanaesti ramazanski savjet
Ramazan je odgojna škola za vjernike
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Post u mjesecu ramazanu podstiče vjerničku dušu na svako dobro, odgaja je da bude pokorna i poslušna svome Gospodaru. Stoga, svaki musliman i muslimanka u mjesecu ramazanu trebaju uraditi sljedeće:
Preispitati svoju dušu, obračunati se s njom, uočiti svoje propuste, sagledati svoja očekivanja kojima se nada na drugom svijetu i pogledati u svoja djela, podstaći svoju dušu na povećanu pokornost svome Gospodaru.
Preispitati svoj odnos prema porodici i analizirati koliko ih doista podstičeš na dobro i odvraćaš od zla. Podsticanje porodice na činjenje dobra i odvraćanje od činjenja zla dokaz je ljubavi i brige prema njima. Svaki čovjek sklon je tome da misli da je dobro samo ono što on smatra dobrim, međutim, dobro je samo ono što je Allah označio kao dobro i na dunjaluku i na ahiretu. Dobro je samo ono čiji plodovi i rezultati ostaju vječno. Dobro je samo ono s čime se popravlja i srce i tijelo, i pojedinac i društvo! Zato, svaki vjernik treba podsticati svoju porodicu na činjenje veličanstvenih ibadeta koji ostavljaju traga i na srca, i na duše, i na tijela.
Posebnu pažnju posvetiti namazu. Jedan od posebnih i veličanstvenih ibadeta jeste namaz, stoga u mjesecu ramazanu postač treba posebno povesti brigu o namazu svojih ukućana, podsticati ih da ustrajavaju u obavljanju obaveznih namaza, a zatim i dobrovoljnih namaza, sunneta i nafila, poput noćnog namaza, teravih-namaza i sl., treba podučiti i sebe i svoje ukućane propisima abdesta, propisima namaza: farzovima, vadžibima, sunnetima u namazu, načinu postizanja skrušenosti u namazu, i odgajati sebe i svoje ukućane da dostignu stepen onih za koje kaže Uzvišeni Allah:
“…i oni koji u svojim namazima ustrajavaju!”
Ukoliko vjernik bude nemaran prema obaveznim namazima, tada će biti nemaran i prema ostalim ibadetima, ma koliko se trudio u njihovom obavljanju! Jer, namaz odvraća od loših i razvratnih djela. Zato, ustrajavaj sa svojom porodicom u obavljanju obaveznih i dobrovoljnih namaza onako kako se traži od svih nas, propisno, pa ćeš moći, s Allahovom dozvolom, ustrajavati u svemu ostalom.
Svoju dječicu u ramazanu i mimo ramazana podstiči na klanjanje namaza, naročito ako su napunili sedam godina, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Naređujte svojoj djeci namaz kada budu imali sedam godina, a još više ih podstičite kada napune desetu godinu, i rastavljajte ih u postelji.”
Podsticati i odgajati svoju djecu, i mušku i žensku, koji su dostigli godine razaznavanja na post u mjesecu ramazanu, a ovo se odnosi na djecu koja su dostigla godine u kojima razaznaju (pod razaznavanjem se misli na period u kojem dijete počinje pamtiti, razlikovati između lijepi i ružnih stvari, između dobra i zla, kao što shvata i pojam ibadeta, namaza, posta itd., a obično je to vrijeme oko sedme godine iako to često ovisi o samom djetetu i njegovom umnom i tjelesnom razvoju). Rubejji‘a, radijallahu anha, kazuje: “Ujutro na dan Ašure, Vjerovjesnik, sallallahu alejhu ve sellem, poslao je glasnika po naseljima ensarija da obavijesti: ‘Ko je nešto već jeo, neka više ne jede i neka preostali dio dana posti, a ko je osvanuo kao postač, neka nastavi postiti.’ Nakon toga, postili smo dan Ašure i svoju smo dječicu podsticali na post. Pravili bismo im igračke od vune, pa kada bi plakali od gladi, davali bismo im te lutke i tako ih zabavili do iftara.” Ovako su postupali za vrijeme Ašure kada je post tog dana bio obavezan, stoga tako trebamo postupati i mi za vrijeme ramazana u kojem nam je post obavezan, i podsticati svoju dječicu na ramazanski post.
Svaka majka, muslimanka, treba da prati i nadgleda svoju dječicu, da im bude pri ruci i pritekne u pomoć kada osjete glad, da ih zabavi i priča im o nagradi Uzvišenog Allaha, o Džennetu i džennetskim uživanjima. Svaki otac, musliman, kao glava porodice, treba da obezbijedi nagrade za svoju dječicu i nagradi ih za svaki njihov ispošteni dan, a navečer ih treba voditi u džamiju da klanjaju teravih-namaz zajedno sa ostalim muslimanima. Roditelji, znajte da će vaš odgoj, uz Allahovu pomoć, uroditi plodom, stoga se oslonite na Uzvišenog Allaha, ponizno i skrušeno dovite Mu da uputi vaše potomstvo, jer je On rekao:
“I vaš Gospodar je rekao: ‘Dovite Mi i Ja ću vam se odazvati!’”
Oče i majko, napravite svojoj dječici koristan program u ramazanu, prilagođen njihovom uzrastu, putem kojeg će zavoljeti pokornost Uzvišenom Allahu i zamrziti grijehe, razvratna i loša djela koja se danas svima, pa čak i maloj djeci, nude na svim mjestima. Znajte da ćete na Sudnjem danu biti pitani za svoju djecu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Svi ste vi pastiri i svi ćete biti pitani za svoje stado!”
Oče i majko, dovite za sebe i za svoju dječicu dok ste postači jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tri se dove primaju: dova postača, dova putnika i dova onoga kome je učinjena nepravda.” I rekao je: “Tri se dove ne odbijaju: dova roditelja, dova postača i dova putnika.”
Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – jedanaesti ramazanski savjet
Umra u ramazanu vrijedi kao hadž
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Dobra djela u mjesecu ramazanu vrednuju se mnogo više, a jedno od takvih dobrih djela, koja je posebno preporučeno činiti u mjesecu ramazanu, jeste i umra, tj. posjeta Kabe, činjenje tavafa oko nje i sa‘ja između Safe i Merve. Imajući ovo u vidu, svaki postač treba nastojati:
Obaviti umru u ramazanu. Ukoliko mu Allah olakša da učini umru u bilo kojim danima ramazana, na početku mjeseca ramazana, u sredini, ili na kraju, u zadnjoj trećini mjeseca ramazana, tu priliku postač treba obavezno iskoristi, nimalo se ne dvoumeći. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je ensarijki Ummu Sinan: “Doista umra u ramazanu vrijedi kao hadž obavljen sa mnom!”
Obaviti umru u ramazanu sa svojim roditeljima i porodicama. Ako ti Allah olakša, pa ti omogući da odeš sa svojim roditeljima na umru, ili sa svojom porodicom, tada te Allah počastio nečim prelijepim i posebnim. Ako su ti pak roditelji umrli, a tebe Allah počasti umrom, i ostaneš u Mekki duže vremena, tada možeš učiniti umru i za njih, jer umra ne uzima mnogo vremena niti predstavlja napor. Stoga, iskoristi tu priliku imajući na umu riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Umra do umre briše grijehe koji su se počinili između njih, a za ispravno obavljen hadždž nema druge nagrade osim Dženneta.”
Postač koji otputuje na umru, na svom puto-vanju može se naći u nekoliko situacija:
· Ukoliko post na putovanju vjerniku pričinjava tegobu, narušava zdravstveno stanje, tada će prekinuti post. Ako bi nastavio postiti i time narušio svoje zdravlje, tada bi bio grješan. Džabir, radijallahu anhu, pripovijeda da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izašao prema Meki u godini njenog oslobođenja. Tokom putovanja postio je zajedno s drugim ashabima sve dok nije došao do mjesta Kuraul-gamim. Tada mu je rečeno: “Ljudi teško podnose post i iščekuju šta ćeš učiniti!” Nakon ikindije, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, zatražio je čašu vode i popio je, a ljudi su gledali u njega. Spominje se da su pojedini ljudi i nakon toga nastavili postiti, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Oni su nepokorni! Oni su nepokorni!”
· Postaču kojem post ne utječe na zdravlje, ali ipak osjeti određenu tegobu na putu, zbog dužine puta, vrućine i sl., bolje je da prekine post. U dva Sahiha također se od Džabira, radijallahu anhu, bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom putovao i ugledao grupu ljudi koji su se okupili oko jednog čovjeka praveći mu hladovinu, pa je upitao: “Šta je to?” Prisutni su rekli: “On je postač”, na što je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post na putovanju ne ubraja se u dobročinstvo.”
· Ukoliko na putovanju ne osjeti nikakvu tegobu, dakle, ukoliko ne osjeća nikakvu razliku između trenutaka koje provede u postu i onih u kojima ne posti, odnosno ukoliko to podjednako bude podnosio, tada ima mogućnost izbora: može postiti, a može i ne postiti. Prenosi se da je Hamza b. Amr el-Eslemi, radijallahu anhu, upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Da li da postim na putovanju?”, a Hamza je bio poznat po tome što je mnogo postio. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio mu je: “Ako hoćeš posti, a ako hoćeš, prekini post.”
Ukoliko vjernik na putovanju tokom ramazana, ali i mimo ramazana, ne bude u mogućnosti da obavlja uobičajene ibadete, dobra djela od općenite koristi i sl., čak i u tom slučaju Uzvišeni Allah iz Svoje milosti opet mu piše ta djela kao da ih i čini. I isti je takav slučaj i s bolesnikom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ukoliko se čovjek razboli ili bude na putovanju, piše mu se od djela isto što je radio dok je bio kod kuće i dok je bio zdrav.”
Vjernik na putovanju treba iskoristiti priliku da klanja koji rekat nafila-namaza, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao na svojoj jahalici bez obzira u kojem pravcu ona bila okrenuta: na njoj bi klanjao i vitr-namaz, ali obavezne namaze ne bi klanjao, već bi silazio sa svoje jahalice i klanjao obavezne namaze, skraćeno i spojeno.
Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – deseti ramazanski savjet
Ramazan je mjesec Kur’ana
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Mjesec ramazan je mjesec za koji Uzvišeni Allah kaže:
“U mjesecu ramazanu počelo je objavljivanje Kur’ana, koji je putokaz ljudima i jasan dokaz Pravoga puta i razlikovanja dobra od zla…”
Ove riječi podstiču i navode vjernika da se potrudi u činjenju mnogih vrijednih dobrih djela, a neka od njih jesu sljedeća:
Učenje Allahove Knjige. Učenje Allahove knjige – Kur’ana jedno je od najvrednijih djela u ramazanu, stoga i nijet za njeno učenje treba biti iskren, dakle, Kur’an treba učiti isključivo radi postizanja Allahovog zadovoljstva! Allahovu Knjigu treba učiti polahko i pažljivo, s razmišljanjem i razumijevanjem onoga što se uči, ali je isto tako neophodno primjenjivati i tedžvidska pravila kako bi njeno učenje bilo pravilno i ispravno.Uzvišeni Allah kaže:
“…I pažljivo uči Kur’an!”
U hadisu Abdullaha b. Amra, radijallahu anhuma, navodi se da je upitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Allahov Poslaniče, za koliko (vremena) da proučim Kur’an?” “Za mjesec”, odgovorio je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. “Ja sam u mogućnosti da to prije učinim!”, rekao je Abdullah, pa je počeo smanjivati dok Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije rekao: “Prouči ga za sedam dana!” Abdullah je rekao: “Ja to mogu i prije učiniti!”, a na to mu je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj ko ga prouči za manje od tri dana, taj ga neće razumjeti!”
Kada postač prouči neke od kur’anskih ajeta i shvati njihovo značenje, tada treba razmisliti o tome da li ih praktično primjenjuje i postupa u skladu s njihovim značenjem i uputama. Stoga, veoma je bitno da život svakog vjernika, a naročito postača, bude prožet učenjem Kur’ana i postupanjem u skladu s njegovim propisima i uputama, jer je Allah rekao:
“Knjiga koju ti objavljujemo blagoslovljena je, da bi oni o riječima njezinim razmislili i da bi oni koji su razumom obdareni pouku primili.”
Vjernik kojem Allah olakša i podari mogućnosti da izučava Kur’an u društvu nekog učenijeg, onoga koji poznaje Allahovu Knjigu, njeno tumačenje i njene propise, treba iskoristiti pruženu priliku i nastojati da se što više približi Allahovoj Knjizi u mjesecu ramazanu. Na učenje Kur’ana, izučavanje i praktičnu primjenu naučenog, treba podsticati i članove svoje porodice, jer učenje i proučavanje Allahove Knjige u mjesecu ramazanu jedno je od najboljih djela.
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je najdarežljiviji čovjek, a posebno je bio darežljiv u mjesecu ramazanu kada se s njim susretao Džibril. Džibril, alejhis-selam, susretao bi se s njim svake noći i podučavao bi ga Kur’anu! Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je darežljiviji od poslanog kišnog vjetra.”
Ono što vjernik nauči iz Kur’ana, treba nastojati da primijeni u svom životu. U Kur’anu su brojni ajeti koji nas podstiču na činjenje dobročinstva, na udjeljivanje imetka, pomaganje drugima, stoga svaki vjernik treba nastojati da bude darežljiv, naročito u ovom mjesecu.
Uljepšati glas prilikom učenja Kur’ana. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uljepšajte Kur’an svojim glasovima! Uistinu, lijep glas povećava ljepotu Kur’ana.” Skrušeno učenje Kur’ana odlika je bogobojaznog vjernika, stoga svaki vjernik treba nastojati da uči Kur’an na taj način, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Onaj koji najljepšim glasom uči Kur’an od svih ljudi jeste onaj koji, kada ga čujete, pomislite za njega da se boji Allaha.”
Učiti Kur’an s razmišljanjem. Prilikom učenja Kur’ana ne treba žuriti, već ga treba učiti polahko razmišljajući o onome što se prouči. Kada vjernik prouči ajet u kojem se spominje Džennet, tada treba moliti Uzvišenog Allaha da mu podari Džennet. Kada prouči ajete koji govore o Vatri, tada se Uzvišenom Allahu treba utjecati od Vatre. Ukoliko prouči ajete u kojima se spominje Allahova milost, tada treba moliti Svevišnjeg Allaha da mu ukaže Svoju milost, izgovarajući: “Allahu moj, smiluj mi se!” Ili, kada prouči ajete o Allahovom oprostu, tada će moliti Allaha, subhanehu ve te‘ala, da mu oprosti grijehe, govoreći: “Allahu moj, molim Te za oprost mojih grijeha!” Kada prouči ajete u kojima se spominje tesbih, ili ajete u kojima se govori o nevjernicima koji Uzvišenom Allahu pripisuju sudruga, tada će vjernik slaviti i veličati Uzvišenog Allaha, govoreći: “Subhanallah! Slavljen neka si Ti, Allahu moj, i daleko od svake manjkavosti!”
Kada postač klanja nafila-namaz i na njoj uči Kur’an, tada će postupati onako kako je postupao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je, kada bi proučio ajet u kojem se spominje tesbih, slavio Allaha; ako bi proučio ajet u kojem se nešto traži, i on bi tražio od Allaha, a ako bi proučio ajet u kojem se spominje traženje zaštite kod Allaha, i on bi tražio zaštitu kod Allaha i utjecao se Njemu.
Napraviti sebi i svojoj porodici dnevni ramazanski program u kojem će najviše vremena biti predviđeno za druženje s Allahovom Knjigom.
Ako postoji mogućnost da Allahovu knjigu, Kur’ani-kerim, postač uči i izučava u džamiji, onda treba nastojati da tako i čini, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kad god se ljudi okupe u nekoj od Allahovih kuća da uče i proučavaju Allahovu Knjigu, na njih će se spustiti smiraj, obaviti ih milost, natkriliti ih meleki i Allah će ih spomenuti kod onih koji su kod Njega!”
Podučiti se pohvalnim radnjama prilikom učenja Kur’ana koje treba prakticirati, a koje se odnose na izgled i stanje u kojem postač treba učiti Kur’an, kao naprimjer: biti pod abdestom, lijepo odjeven, prije učenja Kur’ana zatražiti kod Allaha zaštitu od šejtana i sl.
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – deveti ramazanski savjet
Čuvajmo svoj post
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Svaki post, a naročito ramazanski post, ostavlja traga na postačeve riječi i njegova djela. Ukoliko bi se desilo suprotno, to bi onda bio dokaz da postač nije postio na ispravan način, da se tim postom nije želio postići zadovoljstvo Uzvišenog Allaha! Imajući ovo u vidu, neophodno je da svaki postač vodi računa o svom postu i da vodi računa o sljedećem:
Posvetiti postu maksimalnu pažnju, pazeći na svoj nijet za vrijeme posta, očekujući za njega nagradu samo od Allaha, subhanehu ve te‘ala, kloneći se činjenja grijeha za vrijeme posta! Potrudi se da budeš što više bogobojazan dok postiš i zalaži se da ti post bude primljen kod Uzvišenog Allaha!
Kloniti se lošeg govora, laži, svakog nevaljalog i zabranjenog govora. Vjernik, a naročito postač, ne treba izgovarati riječ sve dok o njoj dobro ne razmisli i ne sagleda da li je korisna ili ne, dobra ili ne. Ukoliko osjeti uvjerenje da je riječ dobra i korisna, potrebna, u tom slučaju treba je izgovoriti, a ukoliko osjeti da je loša i štetna, onda je ni u kojem slučaju ne treba izgovoriti. Vjernik stalno treba imati na umu da će izgovaranjem loših riječi upropastiti nagradu za svoj post, tako da od svoga posta neće imati ništa drugo do glad i žeđ. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Možda postač od svoga posta neće imati ništa drugo do gladovanje! Možda klanjač od svoga noćnog namaza neće imati ništa drugo osim bdijenje!”
U drugom predanju navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Moguće je da postačev udio u njegovom postu bude samo gladovanje i žeđ! I moguće je da klanjačev udio u njegovom noćnom namazu bude samo bdijenje!”
Čuvati post od svih loših i zabranjenih postupaka. Potrebno je da svaki postač dobro sagleda sve svoje postupke da se prije bilo kojeg djela zapita o ishodu onoga što radi svojim rukama, gdje hoda svojim nogama, o tome šta jede, šta pije, kako je postupio s povjerenim stvarima, je li ispunio Allahova prava čijim ga je izvršavanjem Allah zadužio, je li ispunio prava Allahovih stvorenja, je li ispunio pravo koje imaju njegovo tijelo i duša. Iskreno sagledavanje svih postupanja i njihovog ishoda dovest će postača do toga da čini sve ono čime ga je obavezao Uzvišeni Allah, a da se kloni se svega onoga što je Uzvišeni Allah zabranio. U svemu tome postaču će pomoći svjesnost o tome da će od svog posta imati samo glad i žeđ ukoliko ne ostavi loš govor i loše postupke. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko ne ostavi lažan govor i postupanje po njemu, pa Allah nema potrebe za njegovim ostavljanjem hrane i pića.”
Kloniti se razvratnog i prostog govora u svakom vremenu, a naročito za vrijeme posta. Izbjegavanjem ružnog govora postač obuzdava svoje strasti i sprečava prekidanje posta ili umanjivanje nagrade za post. Post ne podrazumijeva samo suzdržavanje od hrane i pića, nego čovjek posti od svega zabranjenog i onoga što može odvesti do zabranjenog. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nije post (samo suzdržavanje) od jela i pića, već je post (suzdržavanje) od grijeha i prostog govora.”
Kloniti se nepromišljenih postupaka. Nepromišljeno postupanje prema ljudima: djeci, supruzi, svom radnom kolegi ili prema bilo kome drugom, pa i prema životinjama, postupak je kojeg se vjernici trebaju kloniti, a naročito postači. Nepromišljenim postupanjem umanjuje se nagrada za post, stoga o ovome svaki postač treba dobro voditi računa. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ukoliko neko od vas bude postio, neka ne čini sramotna i nepromišljena ružna djela.”
Izbjegavati svađe, rasprave, dizanje glasa. Smirenost je osnovna odlika postača, a čak i kada dođe do rasprave, onda postač treba nastojati da daljnje raspravljanje odgodi nakon iftara, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ukoliko neko od vas bude postio, neka ne čini sramotna djela i neka ne diže svoj glas.”
Postač će se maksimalno potruditi da sačuva ispravnost i potpunost svoga posta, pa čak i ako ga neko bude psovao, grdio ili se čak htio i fizički obračunati, postač ne treba uzvraćati istom mjerom, nego mu treba uzvratiti samo jednom riječju: “Ja postim!” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “…ukoliko bi se neko htio sukobiti s njim, ili ga bude grdio, neka kaže: ‘Ja postim! Ja postim!’”
U drugom predanju koje bilježi Buhari navodi se: “…ukoliko ga neko bude psovao ili se htio sukobiti s njim, neka kaže: ‘Ja sam postač!’”
Postač treba biti pronicljiv, razborit, svjestan vrijednosti stanja u kojem se nalazi i treba izbjegavati sve ono čime može upropastiti svoj post ili umanjiti njegovu nagradu.
Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – osmi ramazanski savjet
Vrijednosti noćnog namaza u ramazanu
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Klanjanje noćnog namaza propisano je Kur’anom i sunnetom. Tako Uzvišeni Allah, opisujući one koji ustaju noću da klanjaju namaz, kaže:
“…i oni koji svoje noći provode pred svojim Gospodarom na sedždi i kijamu.”
Također je Uzvišeni Allah rekao:
“Njihovi se bokovi postelja lišavaju i oni dozivaju svoga Gospodara iz straha i nade, i od onoga čime ih Mi opskrbljujemo, oni udjeljuju. Stoga, nijedna duša ne zna kakve ih skrivene radosti čekaju zbog onoga što rade.”
Kada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio upitan o najboljem namazu, nakon obaveznih namaza, odgovorio je da je to “namaz u dubokoj noći!”
Noćni namaz u mjesecu ramazanu jeste teravih-namaz. Stoga, svaki vjernik treba se potruditi da u mjesecu ramazanu klanja noćni namaz, tj. teravih-namaz.
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio nam je klanjanje noćnog namaza u mjesecu ramazanu. Aiša, supruga Allahovog Poslanika, o tome kazuje: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je jednu večer u mesdžidu i za njim su klanjali neki ljudi. Nakon toga, klanjao je i sljedeću večer i broj ljudi se povećao. Zatim su se i treću ili četvrtu večer ljudi okupili, ali Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nije izašao da klanja. Ujutro, kada se probudio, rekao je: ‘Vidio sam da ste se i sinoć okupili, pa me nije spriječilo da izađem pred vas ništa drugo osim bojazan da vam se ovaj namaz neće propisati (kao obavezan).’”
Teravih-namaz treba klanjati čvrsto vjerujući u Uzvišenog Allaha i u ono što je On obećao Svojim robovima koji mjesec ramazan provedu u ibadetu očekujući obećanu nagradu samo od Njega Svevišnjeg! U toku klanjanja teravih-namaza, strogo vodi računa o tome da od sebe otkloniš želju da te drugi vide i primijete u džamiji, dakle, pripazi se pretvaranja i uljepšavanja namaza radi drugih. Budeš li teravih-namaz klanjao iskreno, radi Allaha, i očekivao nagradu samo od Njega Uzvišenog, ako Allah da, dobit ćeš ono što Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spominje u hadisu: “Ko provede ramazan klanjajući namaz, vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni prethodni grijesi.”
Teravih-namaz nema određeni broj rekata kojeg se vjernik mora strogo pridržavati. Dakle, vjernik koji dođe u džamiju na teravih-namaz klanjat će onoliko rekata koliko klanja i imam i neće napuštati džamiju prije imama. Ukoliko bude klanjao teravih-namaz onoliko rekata koliko klanja i imam, te večeri upisat će mu se nagrada koju spominje Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko klanja sa imamom sve dok imam ne završi, upisuje mu se kao da je klanjao cijelu noć.“
Ukoliko imam klanja jedanaest rekata ili trinaest rekata i uči duže na rekatima, onda vjernik treba slijediti tog imama i ne napuštati teravih-namaz sve dok ga imam ne privede kraju. Aiša, radijallahu anha, upitana je o namazu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u ramazanu, pa je odgovorila: “U ramazanu, a i izvan ramazana, nije klanjao više od jedanaest rekata.”
Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je rekao: “Vjerovjesnikov, sallallahu alejhi ve sellem, noćni namaz sastojao se od trinaest rekata.”
Najbolje bi bilo kada bi imam klanjao teravih-namaz dva po dva rekata, predajući selam nakon sva-a dva rekata i završavajući s jednim rekatom vitr-namaza, kako ne bi otežao klanjačima.
Od Aiše, radijallahu anha, prenosi se da je rekla: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, između jacija-namaza i sabah-namaza klanjao bi jedanaest rekata. Predavao bi selam nakon svaka dva rekata i klanjao bi jedan rekat vitra.”
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je za noćni namaz: “Noćni namaz klanja se dva po dva rekata, pa kada se neko od vas poboji da će nastupiti zora, neka klanja jedan rekat, što će mu biti vitr i čime će neparnim učiniti broj rekata koje je klanjao.”
Ukoliko klanjač iz određenih razloga izostavi teravih-namaz u džamiji i klanja kod kuće sâm, u tom slučaju može klanjati vitr-namaz od pet, sedam ili devet rekata, s tim da će sve rekate klanjati uzastopno bez sjedenja, izuzev u slučaju kada klanja vitrnamaz od sedam i devet rekata, tada će sjediti nakon šestog, odnosno nakon osmog rekata i proučiti sve potrebno, ali neće predati selam, već će ustati na sledeći zadnji rekat i nakon njega sjediti, proučiti sve što se uči na sjedenju (tešehudu) i predati selam, jer je tako postupao i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.
Lijepo je učiti što duže u namazu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji namaz jeste onaj na kojim se najduže uči!”
Imam – onaj koji predvodi ljude u teravih-namazu, treba strogo voditi računa o tome da ne klanja brzo tako da to dovede klanjače do gubitka smirenosti i koncentracije. Tokom klanjanja namaza imam treba polahko učiti ajete, razmišljati o njima, zastajati kod određenih ajeta, što će učiniti da njegovo učenje Kur’ana djeluje ljepše i emotivnije, i to će ostaviti traga na klanjače i njihova srca.
Ženama je dozvoljeno da prisustvuju teravih-namazu u džamiji, ukoliko nema bojazni da bi njihovo prisustvo moglo prouzrokovati neku smutnju kako njima tako i drugim klanjačima. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ne zabranjujte Allahovim robinjama (da posjećuju) Allahove mesdžide!”
Za razliku od muškaraca, ženama se preporučuje da stanu u zadnje safove i da napuste džamiju odmah nakon predaje selama.
Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!
Prof Hajrudin Ahmetović
Osjeti blagodati ramazana – sedmi ramazanski savjet
Odlike ramazanskog posta
Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.
Mnogobrojne su odlike i vrijednosti ramazanskog posta. Imajući to u vidu, neophodno je da svaki vjernik vodi brigu o svom postu, da mu posveti maksimalnu pažnju kako bi postigao nagrade koje su obećane za ovaj vrijedni ibadet. Neke od odlika ramazanskog posta jesu sljedeće:
Allah oprašta grijehe vjerniku koji posti ramazanski post. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko (is)posti ramazan vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni prethodni grijesi.” Također je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet dnevnih namaza, džuma do džume, ramazan do ramazana, razlog su opraštanja grijeha koji se počine između njih, ako se izbjegnu veliki grijesi.”
Nagrada za post je posebna, nikome od ljudi nije poznata i Allah za post neizmjerno nagrađuje, što se može zaključiti iz riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Svevišnji Allah kaže: ‘Svako čovjekovo djelo pripada njemu, osim posta! Post je Moj i Ja nagrađujem za njega!’”
U predanju koje bilježi imam Muslim navodi se: “Svako čovjekovo djelo pripada njemu i ono se uvećava od deset do sedam stotina puta, osim posta. Post, doista, pripada Meni i Ja za njega nagrađujem. Čovjek sputava svoje strasti i ostavlja hranu radi Mene!”
Zadah iz usta postača Allahu je ljepši od mirisa miska. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Tako mi Onoga u čijoj je ruci Muhammedova duša, zadah iz usta postača Allahu je ljepši od mirisa miska.”
Postač ima dvije radosti, koje u hadisu pojašnjava Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Postač ima dvije radosti: kada se iftari, raduje se svome iftaru, i kada sretne svoga Gospodara, radovat će se svome postu.”
Post je štit i pregrada od džehennemske vatre, kako kaže Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem: “Post je štit!”
Post će se zauzimati za postača na Sudnjem danu. Abdullah b. Amr, radijallahu anhuma, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post i Kur’an će se zauzimati za čovjeka na Sudnjem danu. Post će reći: ‘Gospodaru, ja sam bio razlog zbog kojeg je ostavljao hranu i sputavao strasti, pa primi moje zauzimanje za njega!’ Kur’an će reći: ‘Ja sam bio razlog zbog kojeg je ostavljao spavanje noću, stoga primi moje zauzimanje za njega!’ I njihovo zauzimanje bit će primljeno.”
Jedna od džennetskih vrata jesu i vrata Rejjan na koja će u Džennet ući samo postači. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko bude postio, bit će pozvan s vrata Er-Rejjan.”
Također je rekao: “U Džennetu se nalaze jedna vrata koja se zovu Er-Rejjan. Na Sudnjem danu kroz njih će u Džennet ulaziti samo postači i niko više! Kada se poviče: ‘Gdje su postači?’, postači će ustati i samo će oni ući. Kada oni uđu, vata će se zatvoriti i niko na njih više neće moći ući!”
Za samo jedan dan posta na Allahovom putu, Uzvišeni Allah udaljit će tog vjernika od Džehennema na razdaljinu koja iznosi koliko sedamdeset godina, kao što kaže Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Koji god vjernik bude postio samo jedan dan na Allahovom putu, Allah će zbog toga udaljiti džehennemsku vrućinu od njegovog lica (na razdaljinu od) sedamdeset godina.” Ovdje je potrebno napomenuti da neki učenjaci kažu da se ova nagrada odnosi samo na vjernika koji posti isključivo u džihadu, odnosno na Allahovom putu, dok drugi smatraju da ta nagrada obuhvata svakog iskrenog postača, bez obzira bio u džihadu ili ne.
Uzvišeni Allah daje uspjeh i postojanost!
Prof Hajrudin Ahmetović