Saturday, April 27, 2024
Home Blog Page 263

Osjeti blagodati ramazana – dvadeset drugi ramazanski savjet

0

Najbolje noći u godini

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Dragi brate, nastupilo je zadnjih deset dana ramazana, a to su posebni dani u kojima treba povećati činjenje dobrih djela i intenzivirati ibadet, naročito u noćima, jer to su najbolje noći u godini. Kako bi ih najbolje iskoristio, upućujem ti ove savjete:

Potrudi se da u ovih zadnjih deset ramazanskih dana povećaš činjenje dobrih djela. U hadisu koji prenosi Aiša, radijallahu anha, navodi se da je rekla: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u zadnjih deset dana ramazana više trudio u činjenju ibadeta nego u ostalim danima.”

U ovih zadnjih deset dana ramazana posveti se ibadetima poput obavljanja namaza, učenja Kur’ana, zikra, sadake i ostalih dobrih djela. Odvoji se i od svoje supruge u postelji kako bi se što više posvetio ibadetu. U hadisu koji prenosi Aiša, radijallahu anha, navodi se da je rekla: “Kada bi nastupila zadnja trećina ramazana, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pritegnuo bi svoju odjeću (ne bi prilazio ženama) i noći bi oživljavao ibadetom i budio i svoju porodicu.”

Zato i ti, brate, ovih zadnjih deset noći ramazana oživi namazom, zikrom, učenjem Kur’ana jer je i tvoj voljeni Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupao. Probudi svoju suprugu, majku, djecu da iskoriste ove noći u činjenju ibadeta Allahu.

Ako si u mogućnosti, provedi ovih deset dana u itikafu ili makar neke od njih, odvoji se u mesdžidu radi ibadeta Svevišnjem Allahu, namaza, zikra, učenja Kur’ana.

Vodi računa o ovih deset dana, odnosno noći, jer je u njima Lejletul-kadr koja je bolja od hiljadu drugih noći i po tome se ove noći izdvajaju u odnosu na druge ramazanske noći.

Pripazi se da ne protračiš ovih deset noći u bezvrijednim stvarima! Vjernice na vrijeme neka ispune potrebe domaćinstva, kako bi se, u deset zadnjih dana ramazana, zajedno s cijelom porodicom posvetile ibadetu.

Znaj da je najvažniji ibadet u zadnjih deset noći ramazana noćni namaz, stoga namazom oživi ove noći. Na tom namazu uči što je god moguće više i na kijamu, i na rukuu i na sedždi. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Najbolji namaz je onaj na kojem se dugo stoji.”

Zalaži se u činjenju dobrih djela u ovih deset noći više nego u ostalim noćima mjeseca ramazana, posveti se ibadetu. Imam Ahmed bilježi u Musnedu hadis koji prenosi Aiša, radijallahu anha, i u kojem se navodi da je rekla: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u prethodnih dvadeset noći (ramazana) klanjao bi i spavao, ali kada bi nastupila zadnja trećina, pritegnuo bi svoju odjeću (ne bi prilazio ženama) i noći provodio u namazu.”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

 

Osjeti blagodati ramazana – dvadeset prvi ramazanski savjet

0

Itikaf

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Itikaf je jedan od ibadeta koje bi trebalo činiti u mjesecu ramazanu. Itikaf ima značenje boravka u mesdžidu radi posvećivanja ibadetu, pokornosti Allahu. Potvrđen je Allahovom Knjigom i sunnetom Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.

Ibn Munzir, rahimehullahu te‘ala, rekao je: “Islamski su učenjaci jednoglasni u mišljenju da je itikaf sunnet. On ne može biti obavezan ljudima, osim da se neko od njih sam obaveže, tj. zavjetuje da će boraviti u itikafu.”

Ibn Baz, rahimehullahu te‘ala, rekao je: “Nema sumnje da je propisano obavljanje itikafa u džamiji, kao i to da je on jedno od djela koja približavaju Uzvišenom Allahu. Itikaf se može obavljati i u ramazanu i mimo ramazana, ali je u mjesecu ramazanu vredniji nego u drugim mjesecima.”

Rekao je Uzvišeni Allah:

“Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u džamijama.”

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u itikafu, a i njegovi ashabi boravili su u itikafu zajedno s njim, ali i poslije njegovog preseljenja. Od Ebu Seida el-Hudrija, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio u itikafu prvu trećinu ramazana, zatim drugu trećinu, da bi potom rekao: “Ja sam boravio u itikafu prvu trećinu tražeći Lejletul-kadr, zatim sam boravio drugu trećinu, zatim mi je rečeno: ‘Ona se nalazi u zadnjoj trećini’, pa ko od vas želi da boravi u itikafu, neka boravi u zadnjoj trećini.”

Imajući u vidu ovaj hadis, možemo reći da je u itikafu najbolje boraviti zadnjih deset dana ramazana. U prilog tom mišljenju ide i hadis Aiše, radijallahu anha, u kojem kaže: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u itikafu zadnjih deset dana ramazana sve dok nije preselio, a zatim su poslije njega njegove supruge boravile u itikafu.”

Ako, brate, ne uspiješ boraviti u itikafu zadnjih deset dana ramazana, možeš to nadoknaditi tako što ćeš u itikafu provesti deset dana u mjesecu ševvalu jer se prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio da boravi u itikafu i kada je zauzeo mjesto gdje će da boravi, onda su njegove supruge Aiša, Hafsa i Zejneb isto tako zauzele mjesta, pa je upitao: “Jeste li vi to time željele (postići) dobro djelo?!” Zatim je napustio itikaf i tog ramazana nikako nije boravio u itikafu, već je u itikafu proveo deset dana mjeseca ševvala. U verziji koju bilježi Muslim navodi se: “…tako da je boravio u itikafu prvih deset dana ševvala.”

Ako si, brate, zašao u pozne godine i ako osjećaš da bi ovo mogao biti tvoj zadnji ramazan, da naredni ramazan nećeš doživjeti, onda, ako ikako možeš, u ovom ramazanu boravi u itikafu dvadeset dana, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, svake godine u itikafu provodio deset dana ramazana, ali je u zadnjoj godini svoga života u itikafu proveo dvadeset dana.

Za ispravnost itikafa ne uvjetuje se post, odnosno dozvoljeno je boraviti u itikafu i izvan ramazana kada čovjek ne posti. Dokaz za to jeste slučaj Omera, radijallahu anhu, koji se zavjetovao da će u itikafu provesti jednu noć u Mesdžidul-haramu , pa je tako i uradio, a noć nije vrijeme posta. Također, i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio je u itikafu deset dana ševvala.

Za itikaf se također ne uvjetuje ni određeni period, već je itikaf ispravan svejedno da li on potrajao duže ili kraće vrijeme, dan, dio dana ili nekoliko dana i noći.

Onome ko je u itikafu nije dozvoljeno da izlazi iz džamije osim zbog nečega nužnog poput: jela, obavljanja nužde i slično tome. Aiša, radijallahu anha, kazuje: “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio u itikafu, približio bi meni svoju glavu kako bih je ja oprala, i nije ulazio u kuću osim zbog obavljanja fiziološke potrebe.” Dakle, kuća Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nalazi se odmah uz mesdžid, ali nije izlazio iz njega, već bi samo glavu proturio u Aišinu, radijallahu anha, sobu da mu je ona opere. Ovo jasno ukazuje samo na dozvoljenost nužnoga.

Budući da onaj ko je u itikafu ne bi trebao da izlazi bez opravdane potrebe, onda ne bi trebao ni da iz nijeta na početku itikafa izuzima bespotreban izlazak. Međutim, ukoliko ima bližnjeg bolesnog i želi da ga posjeti, ili se boji da će umrijeti, dozvoljeno mu je da na početku svog itikafa uvjetuje izlazak takve vrste, s tim da njegov izlazak ne potraje dugo.

Itikaf je ispravno obavljati samo u džamiji zbog riječi Uzvišenog Allaha:

“…dok ste u itikafu u džamijama.”

Ako musliman želi boraviti u itikafu, sunnet mu je da uđe u itikaf nakon sabah-namaza, zbog riječi Aiše, radijallahu anha: “Kada bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, htio boraviti u itikafu, klanjao bi sabah-namaz, zatim bi počeo s itikafom.”

Tokom boravka u itikafu zabranjen je spolni odnos i sve ono što vodi ka spolnom odnosu. Rekao je Uzvišeni Allah:

“Sa ženama ne smijete imati snošaja dok ste u itikafu u džamijama.”

Onaj ko je u itikafu treba da iskoristi vrijeme u činjenju dobrih djela: dobrovoljnim namazima u vrijeme kada ih je dozvoljeno klanjati, učenju Kur’ana, spominjanju Allaha i svim onim što ga približava Allahu od djela koja se rade u džamijama. Neka ne troši svoje vrijeme na ono od čega nema koristi.

Dozvoljeno je da porodica posjećuje svoga bližnjeg koji boravi u itikafu, a također i drugi, i da razgovara s njim u prihvatljivim granicama, tj. da u tim razgovorima ne provede veći dio vremena predviđenog za itikaf. U hadisu koji prenosi Safija, radijallahu anha, navodi se da je rekla: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je u itikafu pa sam ga posjetila noću i razgovarala sam s njim, pa sam ustala i krenula (kući), a on je ustao da me isprati.”

Brate, ako ne budeš imao priliku da boraviš u itikafu zadnjih deset dana ramazana ili neko duže vrijeme, pokušaj da boraviš u itikafu sat ili dva ili kada god dođeš u mesdžid nanijeti itikaf i iskoristi to vrijeme u djelima koja te približavaju Allahu. Rekao je Uzvišeni Allah:

“Bojte se Allaha onoliko koliko možete.”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

 

Osjeti blagodati ramazana – dvadeseti ramazanski savjet

0

Lejletul-kadr

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

U zadnjoj trećini blagoslovljenog mjeseca ramazana nalazi i Lejletul-kadr, tj. Noć kadra, odabrana i izuzetno vrijedna noć. Neke od odlika Lejletul-kadra jesu sljedeće:

Lejletul-kadr je blagoslovljena, mubarek noć, kao što kaže Uzvišeni Allah:

“Mi smo Kur’an počeli objavljivati u blagoslovljenoj noći i Mi, uistinu, opominjemo! U toj noći se svaki mudri posao riješi po zapovijedi Našoj! Mi smo doista slali poslanike!”

Toj blagoslovljenoj noći pripada posebno mjesto i položaj, veličina i ugled kao što Allah kaže:

“Mi smo Kur’an počeli objavljivati u Noći kadra.”

Riječ kadr u arapskom jeziku ima značenje ugleda, položaja i veličine. Pa, kako da ovoj blagoslovljenoj noći ne pripada ugled i posebnost kada se u njoj svaki mudri posao riješi, tj. odredi sve što će se desiti u narednoj godini.

U ovoj blagoslovljenoj noći nalazi se mnogo raznolikog dobra, zato je ona vrednija od hiljadu drugih noći, kao što Svevišnji Allah kaže:

“Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci.”

U Noći kadra spuštaju se meleki, a oni se spuštaju samo donoseći dobro, blagoslov i milost, kao što kaže Uzvišeni Allah:

“Meleki i Džibril spuštaju se u njoj…” – a i meleki su Allahovi robovi koji Mu danonoćno čine ibadet.

“A oni koji su kod Njega ne zaziru da Mu čine ibadet, i ne zamaraju se, hvale Ga noću i danju, ne malaksavaju.”

U ovoj noći je sigurnost za svakog vjernika i spas od svega čega se pribojava. Ta sigurnost ogleda se u mnoštvu opraštanja grijeha i oslobađanja od Vatre. Zato je ta sigurnost određena i obuhvata samo vjernike jer se oprost grijeha i oslobađanje od Vatre postižu samo vjerovanjem u Uzvišenog Allaha i pokoravanjem samo Njemu. Uzvišeni Allah kaže:

“Spas, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane!”

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, govori o odlikama ove noći: “Ko provede Noć kadr u namazu, vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.”

Riječi “vjerujući i nadajući se”, znače: vjerujući u Allaha, subhanehu ve te‘ala, i u nagradu koju je Allah pripremio za one koji ovu noć provedu u ibadetu tragajući i nadajući se postizanju nagrade. Dakle, nagradu opraštanja grijeha postići se svi vjernici koji Noć kadra provedu u ibadetu bez obzira da li znali da je to Noć kadra ili ne, jer Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, za postizanje ove nagrade nije postavio uvjet da vjernik mora znati da je noć u kojoj ibadeti na ovakav način – Noć kadra.

Noć kadra nalazi se u zadnjoj trećini ramazana, zbog riječi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Tražite Lejletul-kadr u zadnjih deset noći ramazana.”

Zato, brate, sestro, tragajte za ovom noći, potrudite se da sve ove neparne noći zadnje trećine ramazana provedete u ibadetu.

Noć kadr najvjerovatnije se nalazi u neparnim noćima, a ne u parnim, zbog riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Tražite Lejletul-kadr u neparnim noćima zadnjih deset noći ramazana.” Međutim, kako se kod nas često ne zna početak ramazana, jer ga malo ko ustanovljava na ispravan način, tako da se uvijek sumnja da li se jedan dan ramazana izostavio ili se ispravno zapostilo, ili se možda jedan dan više posti, stoga se vjernik treba truditi da sve noći zadnje trećine ramazana provede u ibadetu. Ako pak nisi u stanju, onda barem u ibadetu provedi neparne noći, po mišljenju onoga koga slijediš u određivanju početka mjeseca ramazana.

Ako izostaviš intenzivno činjenje ibadeta u prve tri noći zadnje trećine ramazana ili taj ibadet svedeš na obavljanje samo osnovnog i obaveznog, tada se potrudi da to nadoknadiš u preostalih sedam noći, zbog hadisa Ibn Omera, radijallahu anhuma, u kojem se spominje da su pojedini ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, usnili da se Lejletul-kadr nalazi u sedam zadnjih noći, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vidim da svi vaši snovi jednoglasno ukazuju na to da je Noć kadr zadnjih sedam noći (ramazana), pa ko je bude tražio, neka je traži u zadnjih sedam noći.” Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tražite je u zadnjih deset noći, pa ukoliko neko od vas oslabi i malaksa, onda neka ne dozvoli da bude savladan u sedam preostalih noći.”

Stoga, ako propustiš da pojačaš svoj ibadet u ovim noćima, ne budi nemaran i ne dozvoli da propustiš činjenje ibadeta u dvadeset petoj, dvadeset sedmoj i dvadeset devetoj noći mjeseca ramazana, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tražite je u devet zadnjih noći, u sedam zadnjih noći i u pet zadnjih noći.”

Od sedam zadnjih neparnih noći, učenjaci kažu da je najvjerovatnije da se noć Lejletul-kadr nalazi u dvadeset sedmoj noći, zbog riječi Ubejja b. Ka‘ba, radijallahu anhu: “Tako mi Allaha! Ja znam koja je to noć koju nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da provedemo u ibadetu. To je dvadeset sedma noć!”

Međutim, Noć kadr ne ograničava se na određenu noć tokom svih godina, već se mijenja, tako da, na primjer, jedne godine bude dvadeset sedme noći, druge godine dvadeset pete noći i tako, slijedeći Allahovu volju i Njegovu mudrost.

Hafiz Ibn Hadžer, rahmetullahi alejhi, kaže: “Najispravnije mišljenje jeste da se Noć kadr nalazi u zadnjih deset noći i to u neparnim noćima, i ona se mijenja iz godine u godinu.”

Dok tragaš za ovom noći u zadnjoj trećini mubarek mjeseca ramazana, nastojeći da u njoj učiniš što više ibadeta, često dovi svome Gospodaru na sedždi: “Allahumme inneke ‘Afuvvun, tuhibbul-‘afve, fa‘fu ‘anni! – Allahu moj, doista si Ti Onaj koji prašta, voliš opraštanje, pa oprosti i meni!” Majka vjernika Aiša, radijallahu anha, upitala je Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: “Šta misliš, kada bih znala koja je to noć Lejletul-kadr, šta bih učila u toj noći?” Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je: “Reci: ‘Allahumme inneke ‘afuvvun kerimun, tuhibbul-‘‘afve, fa‘fu ‘anni! – Allahu moj, doista si Ti Onaj koji prašta i koji je plemenit, voliš opraštanje pa oprosti i meni!’”

Postoje znakovi koji ukazuju na noć Lejletul-kadr, a neki od njih jesu i oni koji se spominju u hadisu Ubejja, radijallahu anhu: “Od njenih znakova jeste da se sunce ujutro pojavi bijelo, svijetlo, ne rasprostirući svoje zrake.”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović

 

Osjeti blagodati ramazana – devetnaesti ramazanski savjet

0

Ramazan je mjesec oslobađanja od Vatre

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Mjesec ramazan je mjesec oslobađanja od džehennemske vatre. Stoga, kako bi to postigao, brate:

Obračunavaj svoju dušu svaki dan dok postiš: jesi li sačuvao svoj post od onoga što ga kvari i što umanjuje njegovu vrijednost, poput ogovaranja, laži i lažnog svjedočenja. Preispituj svoju dušu u pogledu obaveznih namaza i u pogledu njihovog obavljanja u džematu. Vjernik koji ustrajava u postu, obavljanju obaveznih ibadeta i ostavljanju zabranjenih djela, takav, Allahovom dobrotom, postiže oslobađanje od džehennemske vatre. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Kada nastupi prva noć ramazana… i Allah oslobađa od džehennemske vatre i to svake noći!”

Znaj, Allahov robe, ti živiš i radiš na ovom dunjaluku i jedan si od dvojice: ili si onaj čija će ga djela osloboditi džehennemske vatre, ili onaj čija će djela biti razlog njegovog boravka u Vatri. Zato, požuri da se oslobodiš Vatre prije nego što ti nastupi smrt, jer tada nikome, pa ni tebi, kajanje ništa neće koristiti. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čistoća je pola imana! Riječi el-hamdulillah pune Mizan – vagu na Sudnjem danu, dok riječi subhanallahi vel-hamdu-lillahi ispunjavaju sve između nebesa i Zemlje! Namaz je svjetlo! Sadaka je jasan dokaz! Strpljenje je svjetlo! A Kur’an je dokaz za tebe ili protiv tebe! Svaki čovjek trguje sa svojom dušom, pa ili je oslobodi ili je osudi na kažnjavanje.”

Poduči se tevhidu, ispravnom vjerovanju u Allaha i Njegovu jednoću, i ispovijedaj ga u svom životu. Poduči se propisima čistoće i prakticiraj ih tokom svog života! Neka ti jezik bude vlažan od izgo-varanja riječi: subhanallah, vel-hamdulillah! Ustrajavaj u obaveznim namazima i obavljaj ih u džematu, a zatim ustrajavaj u obavljanju dobrovoljnih namaza u svojoj kući. Koliko možeš, udjeljuj iz svoga imetka u svakoj situaciji, i kada si u blagostanju i kada si u siromaštvu, i znaj da sadaka nimalo neće umanjiti tvoj imetak. Kreni putem strpljenja, jer samo ćeš tako moći prelaziti mnogobrojne prepreke u ovom dunjalučkom životu, jer sabur će ti osvjetljavati put! Druži se što je god moguće više s Kur’anom, Allahovom knjigom: čitaj je, proučavaj i postupaj u skladu s njenin propisima i uputama. Post koji prate iskreno ispoljavanje tevhida, spominjanje Allaha – zikr, obavljanje namaza u džematu, učenje Kur’ana – sasvim sigurno, uz Allahovu dozvolu, oslobađa vjernika od Vatre.

Mjesec ramazan je mubarek, blagoslovljen mjesec, njegovo je vrijeme dragocjeno, stoga trudi se da ga što više provedeš u pokornosti Uzvišenom Allahu, kako danju tako i noću, a posebno u zadnjoj trećini ramazana čije su noći najbolje noći u godini. U noći klanjaj noćni namaz, upućuj svome Gospodaru dovu, traži od Allaha oprosta za svoje grijehe, iskreno Mu se pokaj za svoja loša djela, okreni se svome Gospodaru u potpunosti.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Naš Uzvišeni Gospodar spušta se svake noći, u njenoj zadnjoj trećini, na dunjalučko nebo i govori: ‘Ima li nekoga da Mi dovi pa da mu uslišam dovu? Ima li nekoga da traži nešto od Mene pa da mu to i dam? Ima li nekoga da traži oprosta od Mene pa da mu i oprostim?’”

Ramazan je prilika koju onaj ko je propusti nikako ne može nadoknaditi, zato ne budi nemaran u pogledu ramazana. Od prve ramazanske noći budi odlučan i ustrajan! Budi od iskrenih pokajnika i povratnika svome Gospodaru! Budi od onih koji će postojano tragati za spasom od Allahove kazne, koji će žudjeti za Allahovom milošću, Njegovim oprostom i zadovoljstvom! Kloni se svih grijeha: upropaštavajućih, velikih i malih! Svoj jezik i sve ostale organe dobro čuvaj i poštedi svakog zla, i u ramazanu i nakon ramazana! Ne dozvoli da duša i njeni prohtjevi upravljaju tobom, pa da budeš upropašten i na dunjaluku i na ahiretu! Ne zaboravi riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Dunjaluk je zatvor za vjernika, a džennet za nevjernika.”

Razmišljaj, Allah ti se smilovao, o svom ishodu na Sudnjem danu!

Prof Harudin Ahmetović

 

Osjeti blagodati ramazana – osamnaesti ramazanski savjet

0

Ramazan je mjesec napredovanja u dobru

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Mjesec ramazan je mjesec dobrih djela, mjesec približavanja Uzvišenom Allahu, mjesec hizmeta i rada za Allahovu vjeru. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upravo je u ovom mjesecu vodio velike bitke, osvajanja i oslobađanja, a također i njegovi ashabi. Međutim, šta je s nama? Šta mi činimo u mjesecu ramazanu? Koliko mi radimo za Allahovu vjeru i mimo ramazana, a naročito u ramazanu? Kome mi koristimo?

Stoga, kako bi, kao vjernik, bio korisniji i sebi i drugima, potrudi se u ovom mjesecu ramazanu:

da se iskreno pokaješ Uzvišenom Allahu za svoje grijehe i prijestupe. Neka se znakovi tvoga popravka primijete u tvom govoru, u tvojim djelima, u tvom jelu i piću, tvom imetku! Govori samo dobro! Nastoj da većina tvoga govora bude zikr, spominjanje Uzvišenog Allaha! Kada šutiš, neka tvoja šutnja bude ispunjena razmišljanjem o Allahovim stvaranjima! Jedi i pij samo što je dozvoljeno, kako bi se time jačao za ibadet svome Gospodaru! Udjeljuj i troši svoj imetak samo u dobre i korisne svrhe! Druži se samo s ljudima od kojih ćeš imati ahiretske koristi, s ljudima koji te podsjećaju na Allaha i drugi svijet! Povedi računa o odgoju svoje porodice, supruge i djece!

Znaj, onaj koji se iskreno pokaje Uzvišenom Allahu, on svoja djela time uljepšava. Rekao je Allah:

“Ali onima koji se pokaju i uzvjeruju i dobra dje-la čine, Allah će njihova loša djela u dobra pro-mijeniti, a Allah prašta i samilostan je.”

Nastoj da u ramazanu, ali i nakon njega, živiš novim životom koji će biti protkan boljim poznavanjem vjere, tako što ćeš više čitati literaturu islamskog sadržaja, više prisustvovati islamskim predavanjima, učiti i proučavati Allahovu Knjigu, i sve to nastojati primijeniti u praksi, koliko si doista u mogućnosti, kako bi tvoj život doista bio novi, drugačiji i bolji, tražeći time samo Allahovo zadovoljstvo, ono što se nalazi samo kod Njega Uzvišenog. Znaj da je samo takav život istinski život! To je Džennet na dunjaluku, ko ne kroči u dunjalučki džennet, taj neće ući ni u Džennet na ahiretu! Svevišnji Allah kaže:

“Reci: ‘Neka se zato Allahovoj blagodati i milo-sti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju.’”

Vrati se sunnetu svoga vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i praktikuj ga u svom životu! Ne odstupaj se od njega ni koliko treptaj oka! Počni od tevhida – iskrenog ispovijedanja Allahove jednoće, shvati ovaj temeljni princip i sprovodi ga onako kako ga je sprovodio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. Nakon tevhida, poduči se namazu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je on rekao: “Klanjajte onako kako ste mene vidjeli da klanjam!”

Nakon namaza, upoznaj se sa ostalim ibadetima i načinom na koji ih je obavljao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, i tako se postavi prema cjelokupnom znanju: izučavaj ga i primjenjuj u praksu.

Također se upoznaj i sa sunnetom – praksom pravednih halifa: Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije, jer je i njihov sunnet također sunnet Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Rekao je Vjerovjes-nik, alejhis-salatu ves-selam: “Onaj koji bude živio nakon mene, doživjet će mnoga razilaženja! Pa držite se moga sunneta i sunneta mojih upućenih i pravednih halifa! Prihvatite to i čvrsto se držite toga, kao kad kutnjacima nešto uhvatite!”

Kako bi bio na uputi, sunnetu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, daj mu prednost nad riječima drugih, ma ko oni bili. Rekao je Uzvišeni Allah:

“Reci: ‘Pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku!’ A ako ne htjednete, on je dužan raditi ono što se njemu naređuje, a vi ste dužni raditi ono što se vama naređuje, pa ako mu budete poslušni, bit ćete na Pravom putu; a Poslanik je jedino dužan da jasno obznani.”

Također je rekao Svevišnji:

“Vi u Allahovom Poslaniku imate najbolji uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onome svijetu, i koji često Allaha spominje.”

Slijedi svog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u svemu, pa i u pozivu u dini-islam. Neka ti uvijek na umu budu riječi Uzvišenog Allaha:

“Reci: ‘Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi, i neka je hvaljen Allah, ja Njemu nikoga ne smatram ravnim.’”

Kada god naučiš nešto iz Kur’ana i sunneta, potrudi se da to ispravno i pravilno shvatiš, nastoj da znanje o temeljima vjere stječeš pred učenim ljudima, a da to zatim dostaviš i do drugih ljudi jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dostavite od mene pa makar jedan ajet.”

Ako si imućan ili ako imaš imetka koji prelazi tvoje potrebe, udijeli ga u ramazanu siromasima, jetimima, udovicama i drugim ugroženim kategorijama. Ali, stavi sebi u obavezu da svoje dobročinstvo nastaviš i poslije ramazana: ni tada nemoj zaboraviti da postoje oni kojima je potrebna tvoja finansijska pomoć. Odvoji dio svog imetka i za širenje Allahove vjere: pomozi održavanje halki, kružoka na kojima se podučava Allahovoj Knjizi. Ne zaboravi riječi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Najbolji od vas je onaj koji se poduči Kur’anu, a nakon toga druge podučava njemu.”

Svako od nas u stanju je da učini djelo za koje će nagradu dobijati i nakon svoje smrti. Svako od nas u mogućnosti je da dâ trajnu sadaku čiji će mu sevapi stizati i nakon smrti. Možemo kupiti i podijeliti nekoliko brošura, letaka ili drugog materijala islamskog sadržaja, možemo ugraditi nekoliko svojih cigli u neku od džamija, ili u domove za nezbrinute, za jetime, iznemogle i stare, možemo dovesti vodu do onih kojima je potrebna, negdje popraviti put i sl.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada čovjek umre, prekidaju se i njegova djela, osim u tri slučaja: ako je iza sebe ostavio trajnu sadaku, znanje koje će koristiti drugima, i dobrog i čestito dijete koje će za njega upućivati dovu!”

Nakon mjeseca ramazana nastavi postiti dobrovoljni post: ponedjeljkom i četvrtkom, na dan Ašure, ili makar tri dana u mjesecu, kako bi imao nagradu cjeloživotnog posta, jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Tri dana posta u svakom mjesecu, od ramazana do ramazana, to je kao cjeloživotni post.”

Molim Allaha da nas učini Svojim pokornim i ustrajnim robovima!

Prof Hajrudin Ahmetović

 

Propis o sadekatul-fitru

U knjigama islamskog prava – fikha, islamski učenjaci neizostavno u zasebnom poglavlju govore o propisima sadekatul-fitra. Mnogo je propisa koji se vezuju sa ovaj ibadet, a mi ćemo spomenuti one najosnovnije koje bi trebao poznavati svaki musliman. Dakle, svaki musliman trebao bi znati ko je obavezan da izdvaja sadekatul-fitr, kada ga je obaveza izdvojiti, koliko se izdvaja i kome se udjeljuje. Na ova i još nekoliko pitanja vezanih za sadekatul-fitr, odgovorit ćemo kroz ovaj tekst, trudeći se da to pojasnimo na jednostavan i razumljiv način, bez detaljiziranja o pitanjima u kojima su učenjaci zauzeli oprečne stavove. Isto tako, u većini slučajeva nećemo spominjati imena učenjaka koji su zastupali stav koji preferiramo.

 

Mudrost propisivanja sadekatul-fitra

Jedan u dugom nizu pokazatelja savršenstva i univerzalnosti vjere islama za svako vrijeme i svako podneblje, zasigurno je i propisanost izdvajanja sadekatul-fitra.

Sadekatul-fitr se ogleda u tome da je svaki musliman na kraju ramazana dužan izdvojiti jedan sa’a (3 kg otprilike) preovladavajuće hrane jednog podneblja i udijeliti ga siromasima, kako bi i oni nakon mjesec dana posta, zajedno sa onima koji su imućni, uživali u bajramskim danima i kako se barem u tim danima ne bi morali brinuti za osnovne, egzistencijalne potrebe.

Ko je obavezan izdvojiti sadekatul-fitr?

Sadekatul-fitr je obavezan izdvojiti svaki musliman, bez obzira bio punoljetan ili ne, muškarac ili žena, slobodan ili rob.

Obaveznost ovog ibadeta, kao i njegovu samu propisanost, potvrđuju riječi Abdullaha ibn Omera: “Allahov Poslanik naredio je izdvajanje sadakatul-fitra, i to jedan sa’a pšenice, ili jedan sa’a ječma, slobodnom čovjeku, a i robu, muškarcu i ženi, maloljetnom i punoljetnom muslimanu. Naredio je da se izdvoji prije nego što ljudi izađu na bajram-namaz” (Buharija i Muslim)

Spomenuti hadis je velika osnova ovog poglavlja, iz njega se uzimaju mnogi propisi sadekatul-fitra.

U ovom hadisu jasno se ukazuje na obaveznost izdvajanja sadekatul-fitra, kao i to da ta obaveza obuhvata sve vrste muslimana, ne uvjetujući za njenu obaveznost ni punoljetstvo, kao što je slučaj sa mnogim ibadetima, niti slobodu čovjeka.

U osnovi, svaki musliman treba da izdvoji sadekatul-fitr za sebe. Kada su u pitanju maloljetna djeca koju još izdržavaju roditelji, i oni treba da izdvoje sadekatul-fitr za sebe ako su u mogućnosti, a ako nisu, onda će to za njih izdvojiti njihovi roditelji.

Obaveznost izdvajanja sadekatul-fitra odnosi se, kao što su to spomenuli učenjaci, na one koji imaju jedan sa’a (3 kg otprilike) preko potreba svoje porodice u noći uoči Bajrama.

Koja količina namirnica se izdvaja za sadekatul-fitr?

Spomenuti hadis, također, ukazuje i na to koju je količinu određenog prehrambenog artikla čovjek obavezan izdvojiti kako bi njegov sadekatul-fitr bio potpun i validan. U hadisu se spominje mjera jednog sa’a, a to je mjera koja se puni sa četiri pregršta vrhom napunjena, odnosno ona količina koju zahvati čovjek sa prosječnom veličinom šaka.

Mnogi savremeni učenjaci, u nedostatku spomenute mjere među ljudima, pokušali su da to pretvore u nama poznatu mjeru, kilogram. Tako su spomenuli razne količine, koje se ponekad razlikuju zbog specifične težine vaganog artikla. Na osnovu onoga što su spomenuli, smatram da ako bi čovjek izdvojio 3 kg nekog prehrambenog artikla, kojim se hrane ljudi tog podneblja, njegov sadekatul-fitr bio bi validan, inšallah.

Kada su u pitanju artikli koji se izdvajaju za sadekatul-fitr, islamski učenjaci spominju da su vrste hrane koje su spomenute u hadisu navedene od strane Allahovog Poslanika kao primjeri hrane koja se najviše konzumirala u to doba u Medini, a ne da bi se pojasnilo koje vrste samo zadovoljavaju validnost sadekatul-fitra. U osnovi, sadekatul-fitr je propisan zbog potpomaganja siromaha na dan Bajrama, pa ako bismo izdvajanje sadekatul-fitra sveli samo na stvari spomenute u hadisu, tada bismo se udaljili od mudrosti propisivanja spomenutog ibadeta, pošto postoje podneblja u kojima kao svakodnevnu hranu ne konzumiraju spomenute artikle već nešto drugo. Dakle, mi danas, u našem podneblju, možemo da izdvojimo one vrste hrane koje su aktuelne na našem podneblju, kao što su: meso, riba, brašno (pšenično ili kukuruzno) riža, leća, sol, grah, tjestenina i slično.

Da li se sadekatul-fitr može dati u novcu?

Ono što se sa sigurnošću može ustvrditi jeste da ovo nije bila Poslanikova praksa, tj. ovakav način davanja sadekatul-fitra Poslanik nije naredio, iako su u to vrijeme bile općepoznate novčane vrijednosti zlata i srebra, ali ih Allahov Poslanik nije spomenuo, već svi hadis koji govore o sadekatul-fitru i načinu njegovog izdvajanja spominju samo prehrambene artikle. I u to vrijeme siromasima je sigurno bilo draže da im neko udijeli sadekatul-fitr u novcu pa da oni sebi tim novcem kupe ono što žele, ali vidimo da to Allahov Poslanik nije učinio, niti je podsticao na to. Na osnovu toga, minimalno što se može kazati da je najbliže sunnetu da se to izdvoji onako kako je to čino Allahov Poslanik i njegovi ashabi, a njihova uputa zasigurno je najbolja uputa.

Poznato je da su učenjaci hanefijske pravne škole smatrali dopuštenim izdvajanje sadekatul-fitra u novcu, a mi zbog spomenutih razloga smatramo da je preče da se to ne čini i da se to izdvoji onako kako je to činio Allahov Poslanik.

Vrijeme izdvajanja sadekatul-fitra

Sadekatul-fitr postaje obaveza izdvojiti sa zalaskom sunca zadnjeg dana ramazana, i to je osnova. Međutim, u praksi ashaba Allahovog Poslanika zabilježeno je da su smatrali dozvoljenim da se sadekatul-fitr počne izdvajati dan, dva ili najviše tri dana prije završetka ramazana. Svako drugo požurivanje sa izdvajanjem sadekatul-fitra nema jako utemeljenje u sunnetu Allahovog Poslanika ni u praksi ashaba.

U hadisu Ibn Omera, r.a., navodi se da je kazao: “(Ashabi) su izdvajali sadekatul-fitr dan ili dva prije Bajrama.” (Buharija) U drugim predajama zabilježeno je da je Abdullah ibn Omer, r.a., slao sadekatul-fitr onima koji ga prikupljaju dva dana ili tri dana prije Bajrama. (Malik u Muveta’u, sahih)

Na osnovu spomenutog, tj. da obaveznost izdvajanja sadekatul-fitra počinje sa zalaskom sunca zadnjeg dana u ramazanu, shvatamo da nije obaveza da se sadekatul-fitr izdvaja za dijete koje se rodi nakon zalaska sunca, kao ni na nerođeno dijete.

Ako bi čovjek izdvojio sadekatul-fitr za nerođeno dijete, ne bi pogriješio, iako to nije obaveza, pošto je zabilježeno od Osmana, r.a., da je izdvajao sadekatul-fitr za dijete koje se još nije rodilo.

Isto tako, ako bi neki musliman preselio prije zalaska sunca zadnjeg dana ramazana, nije obaveza da se izdvaja sadekatul-fitr za njega, ali ako bi umro nakon zalaska sunca, nakon što je obaveznost sadekatul-fitra počela, obaveza je da se za njega izdvoji sadekatul-fitr.

Shodno hadisima Allahovog Poslanika, sadekatul-fitr je obaveza izdvojiti prije klanjanja bajram-namaza, a onome ko ga izdvoji prije namaza, bit će mu ubrojano u sadekatul-fitr, a ko namjerno odgodi izdvajanje sadekatul-fitra do poslije bajram-namaza, to će mu biti upisano kao obična sadaka, uz grijeh koji proizlazi zbog kašnjenja.

Kazao je Ibn Abbas: “Allahov Poslanik je naredio izdvajanje sadekatul-fitra kako bi postač očistio svoj post od lošeg govora i grijeha, i kao hranu siromasima. Onome ko ga izdvoji prije bajram-namaza, to će biti primljeno kao sadekatul-fitr, a ko ga izdvoji nakon bajram-namaza pa to je samo obična sadaka.” (Ebu Davud, Ibn Madže, hasen – dobrim ga je ocijenio šejh Albani)

Kome se daje sadekatul-fitr?

U pogledu ovog pitanja islamski učenjaci imaju oprečne stavove, a većina učenjaka smatrala je da se sadekatul-fitr može udijeliti bilo kojoj od osam skupina kojima pripada zekat, a koje su spomenute u riječima Uzvišenog Allaha: “Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, i onima koji ga skupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženima, i u svrhe na Allahovom putu, i putniku-namjerniku. Allah tako naređuje! Allah sve zna i mudar je.” (Et-Tevbe, 60)

Tačno je da se sadekatul-fitr može davati samo siromasima, a dokaz za to nalazi se u citiranom hadisu. S druge strane, nigdje ne postoji jasan dokaz koji ukazuje na to da se sadekatul-fitr može dati nekome osim siromaha, a citirani ajet jasno se odnosi na propise zekata. Svi hadisi koji govore o sadekatul-fitru i kategorijama ljudi kojima se daje ukazuju da se to striktno udjeljuje siromasima.

Najbolje je da se sadekatul-fitr izdvoji za siromahe dotičnog mjesta i da bude udijeljen direktno od strane vlasnika, bez opunomoćivanja. Ako bi se desilo da čovjek živi u mjestu gdje ne može naći muslimana siromaha, tada nema zapreke da to pošalje u neko drugo mjesto ili da opunomoći nekoga u drugom mjestu ili državi  ko će umjesto njega da izdvoji sadekatul-fitr.

Kada je u pitanju opunomoćivanje, treba naglasiti da je i opunomoćeniku obaveza da sadekatul-fitr osobe koja ga opunomoći dostavi do siromaha prije klanjanja bajram-namaza.

Isto tako, nema zapreke da čovjek svoj sadekatul-fitr te sadekatul-fitr ostalih članova svoje porodice udijeli jednom siromahu.

A Allah najbolje zna!

Prof Elvedin Pezić

Preuzeto sa www.minber.ba

 

Osjeti blagodati ramazana – sedamnaesti ramazanski savjet

0

Ramazan je mjesec pobjeda

Sva hvala pripada samo Allahu, salavat i selam neka su na Allahovog vjerovjesnika, Muhammeda, na njegovu časnu porodicu, sve ashabe i sve one koji ga slijede do Sudnjega dana.

Mjesec ramazan blagoslovljeni je mjesec. Uzvišeni je Allah u ramazanu, u Bitki na Bedru, pomogao muslimane protiv mnogobožaca, Allahovih neprijatelja i neprijatelja muslimana. Ta bitka je nazvana Jevmul-Furkan – Dan razdvajanja, jer je Uzvišeni Allah jasno u njoj stavio do znanja ko slijedi istinu, a ko se povodi za lažima. Ova bitka se odigrala u mjesecu ramazanu druge godine po Hidžri, a povod bitke bila je vijest koja je dospjela do Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a u kojoj je stajalo da se Ebu Sufjan vraća s kurejšijskom trgovačkom karavanom iz Šama za Mekku. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pozvao je ashabe da izađu i zaplijene tu karavanu kao otkupninu za svoj imetak koji su morali prisilno ostaviti mnogobošcima u Mekki.

Tako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo u ovaj pohod zajedno sa tri stotine deset i još nekoliko ashaba, namjeravajući samo da preuzme karavanu, bez sukobljavanja.

Kada je Ebu Sufjan saznao za dolazak Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovih ashaba, sav uspaničen, poslao je brzog glasnika Kurejšijama tražeći od njih da pošalju pomoć i spriječe presretanje karavane, a u međuvremenu je skrenuo sa glavnoga puta, zaputio se obalom mora i tim potezom spasio karavanu od sigurnog pada u muslimanske ruke.

Što se tiče Kurejšija, kada im je stigao glasnik, opremili su se i krenuli u velikom broju na čelu sa sv-jim prvacima. Vojsku je sačinjavalo oko hiljadu boraca, koji su imali stotinu konja i sedam stotina deva:

“…nadmeno su iz grada svoga izašli da bi od Allahovog puta odvraćali.”

Kurejšije su poveli i pjevačice koje su ih podsticale na borbu protiv muslimana. Kada je Ebu Sufjan saznao za njihovo kretanje, ponovo im je poslao poruku u kojoj ih je obavijestio da je karavana spašena, da se vrate u Mekku i da ne stupaju u borbu. Ali, mekanski mušrici to su odbili i čvrsto su odlučili da se bore protiv muslimana.

Tako je došlo do sukoba između muslimana i nevjernika. Uzvišeni Allah pomogao je Svoga vjerovjesnika i njegove drugove. Mnogobošci Mekke su poraženi, sedamdeset ih je ubijeno i sedamdeset zarobljeno. Allah je pomogao daleko malobrojniju skupinu zato što se ona borila na Njegovom putu, uzdižući Njegovu riječ i šireći Njegovu vjeru, a ponizio je mnogobošce koji su odvraćali od Allahovog puta.

Imajući u ovo u vidu, brate, sestro:

Budi ubijeđen da će Uzvišeni Allah pomoći Svoju vjeru ma koliko se protiv islama nevjernici borili i spletke kovali. Rekao je Uzvišeni Allah:

“…Allah će zasigurno pomoći onoga koji Njego-vu vjeru pomogne…!”

Stoga se muslimani moraju odazivati Allahovim naredbama i kloniti se onoga što im je On, Uzvišeni, zabranio. Trebaju biti ponosni svojom vjerom i braniti je od neprijateljskih napada, kako bi i Allah njih pomogao protiv njihovih neprijatelja! Svevišnji je Allah rekao:

“…Strpljivi budite, i u tome ustrajte, i na granicama bdijte, i Allaha se bojte pa će vam se milost sigurno ukazati!”

Dovi Allahu da pomogne muslimane protiv njihovih neprijatelja nevjernika. Uzvišeni Allah podučava nas tome:

“…I pomozi nas protiv nevjerničkog naroda.”

Dovi Allahu da uništi vođe nevjerstva, one čije je uznemiravanje muslimana prešlo svaku granicu, one koji kroje svjetsku politiku u borbi protiv islama i muslimana, one koji muslimane optužuju za terorizam.

Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio je protiv četverice vođa nevjerstva: Ebu Džehla, Šejbe b. Rebie, njegovog brata Utbe i bratića Velida, sina Utbe.

Ibnu Mesud, radijallahu anhu, prenosi da se Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, jednom prilikom okrenuo prema Kabi i dovio protiv pojedinih Kurejšija: Šejbe b. Rebie, Utbe b. Rebie, Velida b. Utbe i Ebu Džehla b. Hišama. Ibn Mesud kazuje, zaklinjući se Allahom, da ih je vidio ubijene na Bedru

Dovi Uzvišenom Allahu da pomogne potlačene muslimane, i dovi protiv onih koji ih na muke stavljaju! Dovi Allahu protiv takvih zulumćara da im Allah dâ da se pozabave sobom, da im dâ glad i sušu, bolest i smrt. Upućuj ovu dovu na zadnjem rekatu namaza, kada se vratiš sa rukua.

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi podigao glavu sa rukua na zadnjem rekatu, govorio u dovi: “Allahu moj, spasi Ajjaša b. Ebu Rebiu! Allahu moj, spasi Selemu b. Hišama! Allahu moj, spasi Velida b. Velida! Allahu moj, spasi potlačene vjernike! Allahu moj, žestoko kazni Mudar! Allahu moj, daj im nerodne godine kakve su bile za Jusufovo vrijeme!”

U blagoslovljenom mjesecu ramazanu desila se i bitka za oslobođenje Mekke, osme godine po Hidžri. Od tada je Mekka postala zemlja tevhida, nakon što je bila zemlja širka. Allahu pripada sva hvala!

Zato onaj koji ode u Mekku treba da bude svjestan ove činjenice i Allahove blagodati. Treba da zna da je Mekka sveto mjesto, da se u njoj dobra djela umnogostručavaju i da nastoji da učini što više dobrih djela. Isto tako, treba da zna da je za loša djela počinjena u Mekki grijeh teži i opasniji, pa da nastoji da ih se maksimalno kloni. Rekao je Uzvišeni Allah:

“…i onome koji u njemu bilo kakvo nasilje učini, dat ćemo da patnju nesnosnu iskusi.”

Uspjeh i postojanost samo su sa Uzvišenim Allahom!

Prof Hajrudin Ahmetović